RAZGOVOR

BOŽO KIRIN, zamjenik načelnika PU istarske: Broj prometnih nesreća u Istri porastao je za 21 posto, i to posebno onih s najtežim posljedicama

Prva tri mjeseca ove godine obilježio je ukupan pad broja kaznenih djela za pet posto, a ono s čime smo posebno zadovoljni je smanjenje kaznenih djela imovinskog kriminaliteta, krađa i teških krađa, jer su to kaznena djela koja najviše narušavaju subjektivni osjećaj sigurnosti naših građana. Također bilježimo i pad broja kaznenih djela razbojništva za 67 posto. Posebno ističem razbojništva jer se radi o kaznenim djelima s elementima nasilja, naglasio je Kirin

| Autor: Marcello Rosanda
Božo Kirin (Snimio Duško Marušić Čiči)

Božo Kirin (Snimio Duško Marušić Čiči)


Dojučerašnji načelnik istarske policije Božo Kirin, nakon što se povratkom Alena Klabota vratio na poziciju njegovog zamjenika, za Glas Istre je dao pregled stanja sigurnosti u Istri u prvom tromjesečju ove godine. Također, razgovarali smo o kadrovima u PU istarskoj, ali i o planiranim aktivnostima u nadolazećoj turističkoj sezoni.

Podsjetimo, iz Kirinove biografije važno je napomenuti da je, između ostalog, bio pomoćnik zapovjednika specijalne jedinice policije Bak Istra u vrijeme Domovinskog rata. Kasnije, dugi niz godina obavljao je poslove zamjenika načelnika policijske uprave, a pet godina proveo je i kao načelnik Sektora policije, odgovoran za temeljnu, prometnu i interventnu policiju u Istri.

- Što možemo reći za prva tri mjeseca ove godine na temu sigurnosti na našem području?

- Prva tri mjeseca ove godine obilježio je ukupan pad broja kaznenih djela za pet posto, a ono s čime smo posebno zadovoljni je smanjenje kaznenih djela imovinskog kriminaliteta, krađa i teških krađa, jer su to kaznena djela koja najviše narušavaju subjektivni osjećaj sigurnosti naših građana. Također bilježimo i pad broja kaznenih djela razbojništva za 67 posto. Posebno ističem razbojništva jer se radi o kaznenim djelima s elementima nasilja. Također, ove smo godine intenzivirali aktivnosti na otkrivanju kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta i zlouporabe opojnih droga. U tom segmentu bilježimo sve bolje rezultate. Jedan od trajnih prioriteta su kaznena djela gospodarskog kriminaliteta s elementima korupcije.

 - U kojim je segmentima stanje sigurnosti u prva tri mjeseca ove godine uvjetno rečeno ''ispod'' očekivanog?

- Što se tiče prekršaja protiv javnog reda i mira tu bilježimo povećanje problematike odnosno zabilježili smo 16 posto više prekršaja protiv javnog reda i mira. No, početak prošle godine bio je obilježen epidemiološkim ograničenjima, između ostalog bili su zatvoreni i ugostiteljski objekti, tako da je i to jedan od razloga nešto većih brojki u prva tri mjeseca ove godine. Po strukturi radi se najviše o svađi, tučnjavi i galami na javnom mjestu, a počinitelji su u najvećem broju prekršaj počinili sami. Ali još jednom naglašavam da je iznimno nezahvalno uspoređivati pokazatelje znajući da su se okolnosti bitno izmijenile.

- Kakvi smo s prometnim prekršajima?

- Ono s čime nismo zadovoljni u potpunosti je stanje u cestovnom prometu. U porastu je broj prometnih nesreća za 21 posto kao i stradalih osoba u tim nesrećama, i to posebno onih s najtežim posljedicama. Iz tog razloga sigurnost cestovnog prometa jedan od prioriteta rada ove policijske uprave. Već smo započeli s provođenjem pojačanih preventivno-represivnih mjera i aktivnosti, te smo svakodnevno prisutni na terenu pri čemu naglasak stavljamo na sankcioniranje tzv. "četiri ubojice u prometu". To su upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nekorištenje sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje i korištenje mobitela za vrijeme upravljanja vozilom. Uz to, aktivnosti usmjeravamo na zaštitu ranjivih skupina sudionika u prometu, posebno pješaka. No, ne mogu samo pojačane aktivnosti policije smanjiti stradavanje u prometu niti je policija jedini dionik zadužen za povećanje sigurnosti u prometu. Svaki sudionik u prometu treba se ponašati odgovorno, pa stoga ponovno apeliram na sve da poštuju prometne propise tako da se svi sigurno vratimo kući svojim obiteljima.

 - Recite nam nešto o kadrovima u istarskoj policiji. Koliko PU istarska ima ukupno zaposlenika?

- Nije tajna da nismo u potpunosti kadrovski popunjeni. Trenutna popunjenost je oko 74 posto, no unatoč tome uspješno se nosimo sa svom sigurnosnom problematikom što potvrđuje i činjenica da je stanje sigurnosti na području Istre već godinama povoljno i nije bilo događaja koji bi bitno narušili sigurnost naših građana, ali i domaćih i stranih gostiju koji iz godine u godinu u sve većem broju dolaze u Istru. Kao i uvijek smatram da je najvažnije resurse prioritetno rasporediti i pružiti pravovremenu reakciju i tada bilo koji nedostatak neće utjecati na uspješnost rada policijske uprave u cjelini. Činjenica je da smo vodeća regija po broju turističkih dolazaka, a svi znamo da je turistima posebice stranim prilikom izbora destinacije za odmor sigurnost jedna od bitnijih stavki. Turisti se u Istri osjećaju sigurno, a to je rezultat predanog rada svakog policajaca i policajke u PU istarskoj.

- Kojih kadrova i na kojim poslovima ih najviše nedostaje?

- Bilo bi bolje kada bismo imali više policijskih službenika za obavljanje temeljnih policijskih poslova na terenu među građanima, poput kontakt policajaca i policajaca pozornika. Tako da ćemo u budućnosti nastojati da na ulicama u svim istarskim gradovima imamo što veći broj policajaca kojima bi se građani u svakom trenutku mogli obratiti za pomoć.

- Na koji način PU istarska eventualno može privući kadar?

- Deficit kadrova u PU istarskoj trajni je izazov na području Istarske županije. Intenzivno radimo na promociji policijskog posla da bi privukli i zainteresirali što više mladih iz Istre. Posljednjih godina, uz izuzetak kada to nije bilo moguće zbog epidemioloških mjera, organizirali smo Dane otvorenih vrata da bismo promovirali natječaj za zanimanje policajac/policajka da mladima približimo policijski poziv. Kažem poziv jer to on i uistinu jest. Biti policajac ili policajka nije samo zanimanje, to je životni poziv da činite dobro, da budete zaštitnik slabijih i borac za pravdu. To je način života. Kao što sam rekao, da je odaziv mladih s područja Istre ne može pokriti naše potrebe za policijskim službenicima, pa nam dolaze policijski službenici iz drugih dijelove Hrvatske. Jedan manji dio njih odlučuje se na trajni ostanak u Istri dok veći dio njih nakon nekog vremena najčešće zbog obiteljskih i socijalnih razloga želi se vratiti kući.

- Ima li još načina? Primjerice, rješavanjem stambenog pitanja.

- Da bismo ih potaknuli da ipak ostanu što duže u našoj županiji ali i u ostalim županijama gdje je izražen problem nedostatka policijskih službenika Ministarstvo unutarnjih poslova svim policijskim službenicima koji rade na mjestima koja su udaljena više od 100 kilometara od mjesta njihovog prebivališta sufinancira troškove podstanarstva. Osim toga kad je naša županija u pitanju u tijeku je provedba projekta izgradnje stambene zgrade u Rovinju. Riječ je o projektu koji Ministarstvo unutarnjih poslova provodi u suradnji s Gradom Rovinj i Istarskom županijom, a kojim će se prenamijeniti jedan objekt u stambenu zgradu s 14 stanova. Nadamo se da će to biti poticaj da neki od naših kolegica i kolega ipak odluče ostati ovdje u Istri.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter