Blagdan Uskrsa je za nama. Uobičajeno smo u ovim danima zbrajali prve turističke dolaske i noćenja te slušali koliko su ti rezultati najava još jedne uspješne turističke sezone. Svega toga ovog Uskrsa nema. Pandemija koronavirusa je na još neodređeno vrijeme globalno zaledila čitavu tu industriju. O utjecaju, mogućim posljedicama i ostalim aspektima utjecaja koronakrize na hrvatski i svjetski turizam, kao i mogućem putu oporavka razgovarali smo s predsjednikom Uprave Unilinea, vodeće hrvatske destinacijske management kompanije, Borisom Žgombom. S obzirom na to da ujedno obnaša i dužnost predsjednika Udruženja putničkih agencija pri HGK te potpredsjednika ECTAA – Europskog udruženja putničkih agencija i touroperatora za početak smo od njega zatražili komentar Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu. Odnosno, kad je turizam u pitanju, jesu li one dovoljne za spas turističkih agencija i radnih mjesta?

- U više navrata sam isticao da su Vladine mjere kvalitetne i na vrijeme donesene, te su dobar put i prvotna pomoć za prevladavanje krize. Moramo biti realni i stoga smatram da su u ovom momentu te mjere u okvirima onoga što je realno i maksimalno moguće. Pozdravljam napore Vlade, no s obzirom na epidemiološku sliku i činjenicu da u Hrvatskoj i dalje imamo novooboljelih, utjecaj na gospodarstvo se nastavlja, te je pretpostavka da mjere neće biti dovoljne, osobito za turizam. Percepcija u dobrom dijelu javnosti je da će se turizam ponovno krenuti punom snagom onog dana kad se proglasi da je prestala opasnost od Covida-19. Međutim, to je pogrešna percepcija i to nije točno. Neće se dan nakon što medicina i epidemiolozi kažu da je gotovo sve vratiti na staro i krenuti dalje kao da se ništa nije dogodilo. Turizam neće krenuti čim se popravi epidemiološka situacija. Za to će nam trebati puno više vremena, mjeseci i mjeseci predanog rada, a vjerojatno i godine, da bi ponovno došli na razinu onoga što smo do jučer imali.

- Treba li se ičemu nadati od ovogodišnje turističke sezone?

- Iskreno, ove godine vrlo je teško očekivati da ćemo od turizma ostvariti bitnije rezultate. Naprotiv, mislim da se, ovisno o daljnjem razvoju situacije, do kraja godine eventualno možemo nadati nekakvim minimalnim brojkama. To bi značilo da konkretne aktivnosti u turizmu možemo očekivati početkom predsezone 2021. godine. To je vrlo dugo razdoblje i stoga držim da bi se za preživljavanje i spas aktera i radnih mjesta u turizmu donesene ili neke slične mjere trebale nastaviti barem u narednih 12 mjeseci. S obzirom na specifičnost turističkog sektora, tu ne možemo očekivati konkretnije prihode u narednih godinu dana, i ono što ostvarimo svakako neće biti dovoljno za pokrivanje svih troškova, osobito radne snage. Turistički sektor bit će prema svemu sudeći godinu dana bez ozbiljnih prihoda i država će morati pronaći nekakav model u kojem ćemo kroz to vrijeme pokušati zajednički očuvati radna mjesta ili barem zaštiti određeni broj radnika. Očekujem i odlučnije mjere lokalne samouprave. Ni one neće smjeti izostati ako se želi pružiti prilika gospodarstvu da preživi udar ove krize.

- Mogu li se već sad procijeniti štete koje će zbog ove situacije pretrpjeti turistički sektor?

- Turistički sektor jedan je od najviše pogođenih, a kraj pandemije je za sada još uvijek teško prognozirati. Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da su u turizmu u ovom trenutku stali svi prihodi. Ako gledamo naše planove za ovu godinu mislim da će rijetko tko u turističkom sektoru u ovoj godini uspjeti ostvariti bar 15 posto toga plana, premda i taj postotak pretpostavlja jedan relativno optimistični scenarij razvoja situacije. Dakle, šteta će svakako biti velika, a uz to svi imamo i značajne, odnosno visoke troškove koji se u najvećem dijelu odnose na ljudske resurse. Međutim kad ćemo već imati sezonu koja će biti takva kakva će biti, možda treba iskoristiti vrijeme koje je pred nama da se resetiramo i da se kvalitetno pripremimo za 2021. godinu.

- Što bi to konkretno značilo?

- Zahtjevi turističkog tržišta će se zbog svega ovoga definitivno značajno promijeniti. Mislim da trebamo iskoristiti vrijeme da prilagodimo našu turističku ponudu tim novim zahtjevima. Ako govorimo o segmentima naše turističke ponude mislim da će hotelijerska industrija s kvalitetnim ljudima i profesionalcima koji se tim poslom bave naći načina da promovira svoj proizvod. Međutim, mislim da će se u najvećem problemu naći upravo oni koji su zadnjih godina imali velike uspjehe zbog hiper potražnje. To su privatni iznajmljivači kod kojih će postojeći kanali prodaje i način prodaje doživjeti dramatičan zaokret. S obzirom na to da je velikoj većini ljudi to dopunska djelatnost, izvjesno je da će se bez stručne pomoći vrlo teško uspjeti snaći u novonastaloj situaciji i postaviti svoj proizvod na tržištu. A to je onda direktno vezano i uz njihov uspjeh na tom tržištu koji se u velikom broju slučajeva proteklih godina događao i bez nekog pretjeranog napora.

- Kakva je po vašem mišljenju budućnost tog segmenta turističke ponude?

- Privatni smještaj je zaseban segment koji će zahtijevati prilagodbu i nove načine u plasmanu. Prednost bi u početku mogli imati objekti na izoliranijim područjima, udaljenim od kuća i usko naseljenih područja. To će gostima možda dati osjećaj privatnosti i dodatne sigurnosti. Treba pritom podsjetiti da je turizam, bez obzira na to dešavale se krize ili ne, sektor u kojem se uvijek trebalo prilagođavati trendovima, generacijama i promjenama. Tako će u početku biti ključno gostima ponuditi dodatne pogodnosti, kao što je primjerice osigurati odgovarajuća dezinfekcijska sredstva i zaštitu, omogućiti opskrbu i narudžbu namirnica i ostalih željenih potrepština kako ne bi trebali u trgovinu i slično. Kao što sam i ranije često isticao za segment privatnog smještaja, ali i općenito u turizmu, za uspjeh i bolje rezultate važno će biti gostu osigurati dodatnu vrijednost. Što god ona u tom trenutku značila.

- Vrijeme je znači za prilagodbe i promjene?

- Svakako. Svaka kriza je i svojevrsna prilika, a ono što je uvjetno rečeno dobro u ovoj krizi to je da ona nije zahvatila samo nas, već je u njoj cjelokupan turizam Europe. Ako dobro postavimo strategiju i prilagodimo se na pravi način novonastaloj situaciji i zahtjevima turističkog tržišta, imamo dobru priliku da jednom kad stvari budu vraćene u normalu nastavimo ostvarivati dobre rezultate. U tom kontekstu svakako mislim da u Istri trebamo iskoristiti sve moguće resurse koje imamo, a pritom mislim na iskustvo i znanje ljudi, da zajednički iznjedrimo jednu kvalitetnu strategiju za ono što će biti poslije korone. Uzimajući to u obzir, još jednom pozivam Vladu da prihvati prijedlog produženja mjera koje se odnose na turistički segment, posebice onih koje se odnose na radnu snagu.

- Koliko će ova globalna pandemija promijeniti turizam u Hrvatskoj?

- S jedne strane sigurno će promijeniti, a s druge strane imali smo i drugih kriza, koje doduše nisu usporedive s ovom, poput financijske krize ili terorističkih napada, od kojih se tržište brzo oporavljalo. U više smo navrata bili svjedoci da se gosti brzo vraćaju putovanjima te se nadam da će i u ovom slučaju biti tako. Ipak, treba uzeti u obzir da će ovdje brzina povratka gostiju u destinacije ovisiti i o nekim drugim uvjetima, a ne samo o odluci samog gosta. Npr. prometna povezanost, otvorenost granica i slično. Iako svi želimo da se turizam čim prije pokrene, moramo biti svjesni činjenice da govorimo o nevidljivom neprijatelju i upravo zbog toga moramo imati dodatnu dozu opreza kako ne bismo nekom krivom i ubrzanom odlukom poništili sve što se do sada učinilo. Imamo tri milijuna različitih varijanti razvoja situacije, a baš nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti scenarij po kojem će se ona dalje razvijati. Prema tome bit će jako zahtjevno raditi, ali isto tako činjenica je da su i turizam, a i hrvatsko gospodarstvo, pokazali da su jako žilavi i prilagodljivi. U zadnjih mjesec dana svi smo se pomalo prilagodili na ovaj sustav. To je bio veliki šok u momentu u kojem se nisu svi baš najbolje snašli.

- Kad je u pitanju turizam Istra je oduvijek bila ona regija koja diktira ritam i nameće trendove. Vjerujete li da će tu ulogu imati i nakon okončanja ove krize?

- Vjerujem i nadam se da ćemo i nakon prestanka koronakrize na ovom prostoru zadržati lidersku poziciju u hrvatskom turizmu. Upravo zbog toga održavamo aktivni kontakt na razini svih dionika turizma u Istri te uz nacionalne mjere pokušavamo iznaći rješenja za spas turizma. Ono najvažnije je ipak priprema za razdoblje nakon prolaska pandemije – ključ je biti spreman na svim segmentima: prodaje, promocije, ponude, a na tome se aktivno radi te će upravo priprema biti glavna odrednica hoćemo li i koliko imati od ove sezone. Možemo reći da je baš u tom dijelu važno biti prvi ili među prvima, tj. biti spreman i u trenutku kada zdravstvena situacija to omogući plasirati Hrvatsku kao destinaciju. Ali jako je važno procijeniti dobar trenutak jer prerano otvaranje koje će prouzročiti povratak virusa može imati upravo suprotne učinke. Turizam ipak čine ljudi i njihovo zdravlje je ključno, kao i zdravlje naših djelatnika koji tim gostima pružaju usluge.

- Uniline, kao vodeća destinacijska management kompanija specijalist je između ostalog i za azijsko tržište. S obzirom na njegov ogromni potencijal kakva je tamo situacija? Je li se to tržište počelo oporavljati?

- Stvari se nevjerojatno brzo događaju i prije samo dva mjeseca zbog pandemije Azija je bila najveći problem. U međuvremenu situacija se na tom kontinentu polagano normalizira, a paralelno s tom normalizacijom života polako se oporavlja i turističko tržište. Iako to, naravno, nije intenzitet na koji smo inače bili naviknuti možemo reći da se tržište pokrenulo. To je dobar znak i na neki način ulijeva optimizam. Prema informacijama koje svakodnevno primamo od naše predstavnice u Kini, život se polako vraća u uobičajeni kolosijek, ljudi rade, a počelo se razmišljati i o putovanjima. Međutim, sad je Europa kritično područje te je, s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj teško i nezahvalno prognozirati dolaske i turističke aktivnosti. U kompaniji s tog tržišta dobivamo jako puno upita za posezonu, pa sve do nove godine, što je i inače tradicionalno razdoblje kad turisti s tog područja najviše putuju. Imamo i potvrđenih dolazaka grupa i to je znak da biznis kreće svojim uobičajenim tijekom. Oni su se vratili i žele putovati, a ono gdje mi moramo držati rezervu je pitanje kako će se kod nas dalje odvijati situacija vezano za otvorenost granica, mogućnosti i proceduru da netko uopće dođe izvana. Međutim, azijsko tržište je po meni nešto što bi nam se, uz odgovarajuću zračnu vezu, relativno najbrže moglo dogoditi. Ja se svakako nadam da će se to dogoditi i da ćemo neke realizacije imati već u posezoni, te na tome aktivno radimo pripremajući postojeće i nove programe za naše goste.

- Hoće li pandemija, strah i ekonomska kriza koja neizbježno slijedi na dulje vrijeme globalno promijeniti turizam i način na koji smo mu naučili pristupati?

- Ono što je u ovom momentu jedino sigurno u ovoj krizi je to da apsolutno ništa u turizmu, a usudio bih se reći i u našim životima, neće biti isto kao što je bilo prije nje. To znači da se onaj turizam koji smo poznavali prije ove krize jako dugo vremena neće vratiti, a pitanje je hoće li se više ikad i vraćati u tom obliku. Govorim o masovnom turizmu, o načinima putovanja i zabave, te svemu onom što je u suprotnosti s oprezom s kojim smo se naučili živjeti u protekla dva mjeseca. Svi moramo biti svjesni da će COVID-19 ostaviti veliki trag na razmišljanje ljudi i na formiranje njihovih stavova, a to će se direktno odraziti i na njihov pristup putovanjima i svemu što ima veze s turizmom. Nemojmo pritom zaboraviti da je i u normalnim okolnostima najveći neprijatelj turizma recesija, a recesija je isto tako jedna od rijetkih izvjesnosti u životu koja nam predstoji nakon ove krize. Recesija će utjecati na to da će se ljudi vjerojatno odlučivati na kraća putovanja koja eventualno manje opterećuju njihov kućni budget, što znači da ni naši turistički budgeti, barem neko vrijeme, neće biti onakvi na kakve smo navikli i kakve smo očekivali.

- O sličnim ili identičnim problemima danas vjerojatno razmišljaju u turističkoj industriji širom svijeta. Sami ste rekli kako nismo jedini koji moraju podnijeti teret ove krize, no sigurno u njoj ima i specifičnosti koje na nas ipak posebno utječu?

- Naravno da nismo jedini, no svakako imamo specifičnu situaciju u odnosu na druge s obzirom na to da nam je udio turizma u BDP-u zemlje izrazito visok te možemo reći da u velikom djelu ovisimo o turizmu i njegovim rezultatima. Druga činjenica koja je važna za naš turizam jest da su zemlje koje su najjače pogođene pandemijom, kao što su Italija, SAD, Njemačka, Velika Britanija ili Francuska, ujedno i naša važna tržišta, te je malo vjerojatno da će se dio njih, zdravstveno gledano, oporaviti na vrijeme za ovu ljetnu sezonu. S druge strane dio tih tržišta, osobito naši susjedi, uvijek su bili gosti koji su nam se najbrže vraćali, čak i u vrijeme nakon Domovinskog rata zbog čega su to svakako tržišta za koja ćemo se pripremati. Postoji puno loših, ali i pokoji optimistični scenarij o tome kako bi ova kriza mogla utjecati na turizam i putovanja. Možda će se zbog frustracije situacijom iz zadnjih par mjeseci i činjenicom da su morali privremeno zaustaviti svoje uobičajene živote i ostati kući, ljudi željeti maknuti od te rutine pa putovati i odlaziti na odmore. I to je jedan od scenarija i on nije nemoguć. Zbog toga će, kao što sam već napomenuo, jedna od ključnih stvari biti pripremiti se na vrijeme i s pravim proizvodom reagirati prema potencijalnim gostima.

Povezane vijesti

• Današnji gosti se mijenjaju i postaju sve zahtjevniji. VRIJEME JE DA SE MIJENJAMO I MI
• TURIZAM NA RESPIRATORU Boris Žgomba, vlasnik Unilinea: Ne očekujem više turističke BROJKE KOJE SMO DOSAD OSTVARIVALI!
• BORIS ŽGOMBA KAŽE DA ŽELI ZASPATI I PROBUDITI SE 2021. GODINE: "Bit će zaraženih turista, ali ne smije biti panike"