Boris Miletić: "Istra je po otvorenosti i velikom srcu nadaleko poznata, svi ljudi dobre volje uvijek su dobrodošli, ali se naši lokalni običaji i tradicija moraju poštovati"

Dan 25. rujna značajan je u istarskoj povijesti / Boris Miletić

Svečanom sjednicom Skupštine u pazinskom Spomen domu danas će bit obilježen Dan Istarske županije koji se slavi u znak sjećanja na Sabor istarskih narodnih predstavnika i Pokrajinskog narodnooslobodilačkog odbora za Istru koji su, u Pazinu 25. i 26. rujna 1943. potvrdili odluke o sjedinjenju Istre s maticom zemljom Hrvatskom.

Pazinske ili Rujanske odluke manifestne su odluke Narodnooslobodilačkog odbora za Istru usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. godine o sjedinjenju Istre s maticom domovinom.

Okružni Narodnooslobodilački odbor za Istru kao nositelj nove vlasti objavio je Proglas o priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom. U proglasu pod nazivom Istarski narode stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.

Predsjedništvo i Izvršni odbor ZAVNOH-a, koji je na I. zasjedanju naveo kao cilj borbe sjedinjenje otuđenih krajeva matici zemlji, potvrdili su 20. rujna odluku Okružnog narodnooslobodilačkog odbora za Istru svojom Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. U Pazinu je zatim 26. rujna održan Sabor na kojem je izabran privremeni Pokrajinski NOO za Istru te potvrđena odluka o odcjepljenju od Italije i sjedinjenju s Hrvatskom i Jugoslavijom. Donesene su i odluke o ukidanju talijanskih fašističkih zakona, o promjeni nasilno potalijančenih prezimena, imena i toponima, o otvaranju hrvatskih škola, o hrvatskom jeziku u crkvi, o priznavanju nacionalnih prava talijanske manjini u Istri te o vraćanju u Italiju Talijana doseljenih nakon 1918. radi odnarođivanja Hrvata. U listopadu je sjedinjenje Istre potvrđeno na II. zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom, a u studenom je akte ZAVNOH-a i Slovenskog narodnoosvobodilnog odbora prihvatio AVNOJ na svojem II. zasjedanju u Jajcu.

Istarski župan Boris Miletić podsjeća kako su Pazinskim odlukama, donesenim prije 79 godina, građani Istre iskazali nedvojbenu težnju pripojenju s maticom Hrvatskom.

- Dan 25. rujna značajan je u istarskoj povijesti i prilika da se osvrnemo na slavne dane naše prošlosti, ali i da govorimo o sadašnjosti te promišljamo o budućnosti. Istarski se čovik kroz povijest nikada nije mirio s nepravdom i znao se izboriti za biti svoj na svome. Nije odustao od svog identiteta, jezika i kulture i uzdignute glave suprotstavio se neprijatelju. Zato je i danas važno znati očuvati i promicati naše posebnosti. Istra je po otvorenosti i svom velikom srcu nadaleko poznata i svi ljudi dobre volje uvijek su dobrodošli u naše krajeve, ali se naši lokalni običaji i tradicija moraju poštovati, poručuje župan Miletić.

Svečanu sjednicu kojom se obilježava Dan županije vodit će predsjednica Skupštine Sandra Ćakić Kuhar.

- Antifašizam, mir, sigurnost, suživot, otvorenost, različitost, to su obilježja Istre koja su utkana u našem identitetu. Tradicionalno ih slavimo upravo na Dan Istarske županije, ali ove godine nije ih lako slaviti u okolnostima kad se upravo oko tih vrijednosti ratuje na europskom tlu, u Ukrajini. No, držim da je upravo iz tih razloga danas važnije nego ikad, zaviriti u našu prošlost i ne zaboraviti lekcije koje se iz nje mogu iščitati. Ne smijemo nikada zaboraviti da su to naši preci platili velikom žrtvom, rekla je Ćakić Kuhar uoči svečane sjednice.

Kako je u svim svečarskim godinama bilo naglašeno, na temelju tajnog Londonskog sporazuma, Istra, Rijeka, Zadar i otoci nakon Prvog svjetskog rata pripojeni su Italiji čiji je fašistički režim u te krajeve uveo strahovladu i teror. Govori se tako i o odnarođivanju, zabrani hrvatskog jezika, talijanizaciji imena, prezimena i toponima i naglašava kako su Pazinske odluke vrhunac borbe pokoljenja Istrana za slobodu i sjedinjenje s maticom zemljom.

Proglas "Istarski narode!" Narodnooslobodilačkog odbora za Istru, objavljen 13. rujna 1943. godine, te općenarodni ustanak koji je uslijedio, nepovratno su usmjerili tijek povijesti na ovim područjima. Tako danas, nakon gotovo 80 godina od stjecanja slobode izborene u NOR-u, nakon gotovo 30 godina od obrane te slobode u Domovinskom ratu, nakon pristupanja Europskoj uniji, živimo u vremenu u kojem obilježavanje ovakvih obljetnica služi podsjećanju na časne događaje i ljude koji su svojim djelovanjem, po cijenu vlastitih života, izgradili temelje slobodnog i demokratskog društva u kojem danas živimo. (tekst realiziran u suradnji s Istarskom županijom)