U ovome trenutku znamo, vidimo i tvrdimo da upravitelj Motovunske šume, osim potrebe da siječe drvenu građu ne vidi ostalu floru i faunu koja obitava u njoj. Zabrinuti smo zbog nekontroliranog uništavanja staništa jedinstvenog istarskog tartufa, gdje nerazumnom sječom svi nepovratno gubimo plodište tartufa, ili u najboljem slučaju i sreći, ono nestaje na dulje vrijeme, pa se potom opet povrati. Kooperanti Hrvatskih Šuma koji obavljaju naručene usluge nisu educirani i ne znaju se ponašati u Motovunskoj šumi, stoji u dopisu istarskih tartufara
Devastira li se stanište tartufa - Motovunska šuma - nekontrolirano i do iznemoglosti? Iz Udruge tartufara "Istra" tvrde da pustošenju svjedoče već godinama! Kažu da se tvrtka Hrvatske šume, upravitelj tog prirodnog dobra, ponaša neodgovorno i stihijski. Strahuju da bi zbog bjesomučne sječe drveća stoljetna šuma u narednom razdoblju mogla ostati bez prepoznatljive, skupocjene podzemne gljive, amblema istarske kulinarske scene. Nedavno su tome napokon odlučili stati na kraj. Pokrenuli su inicijativu "Glas za spas", svim saborskim zastupnicima iz Istre prije dva tjedna poslali su dopis u kojem traže pomoć i zaštitu, a u svibnju pripremaju i prosvjed.
"U ovome trenutku znamo, vidimo i tvrdimo da upravitelj Motovunske šume, osim potrebe da siječe drvenu građu ne vidi ostalu floru i faunu koja obitava u njoj. Zabrinuti smo zbog nekontroliranog uništavanja staništa jedinstvenog istarskog tartufa, gdje nerazumnom sječom svi nepovratno gubimo plodište tartufa, ili u najboljem slučaju i sreći, ono nestaje na dulje vrijeme, pa se potom opet povrati. Kooperanti Hrvatskih Šuma koji obavljaju naručene usluge nisu educirani i ne znaju se ponašati u Motovunskoj šumi", stoji u dopisu.
Sječe se uglavnom na potezu od Sv. Stjepana do Livada, od brane Butoniga do rijeke Mirne te od Livada prema Ponte Portonu. Predsjednik udruge tartufara Istra Darko Muzica pojašnjava da problem nije samo količina, već i način na koji se pile stabla. Brazde izvlačenja trupaca su rane koje dugo i teško zacjeljuju. Također, oštećuje se korijenje hrasta na kojem raste tartuf. A grane se, veli, puštaju razbacane po šumi.
Vlaga nestaje
- Ono što nam je posebno zapelo za oko je da između dva stabla, jednog osušenog i jednog zdravog, otpile upravo ono zdravo. Logično jer je cijena prodaje zdravog drva veća. Piljenje nije problem, ako je kontrolirano. No, ako se na nekom području popile sva veća stabla, sunce udara direktno u tlo, vlaga nestaje, tlo se stvrdne, a tartufi nestaju ili se svode na minimum, kaže Muzica.
Udruga je o svemu već ranije obavijestila gradonačelnika Buzeta Sinišu Žulića i pročelnika Istarske županije za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Ezia Pinzana. U nekoliko se navrata razgovaralo i s voditeljem uprave Šumarije Buzet. No, dosad ništa nije urodilo plodom. Šuma i tartufi nestaju naočigled.
Pun se pogodak međutim pokazao upravo dopis s priloženim fotografijama posječenih stabala poslan na adrese istarskih saborskih zastupnika. IDS-ov Emil Daus, inače i član saborskog Odbora za poljoprivredu, o svemu je, saznajemo, prošlog petka obavijestio ministricu poljoprivrede Mariju Vučković.
- Ne ulazeći u struku jer nisam stručan, informirao sam ministricu o problemu. Prenio sam informaciju da iz Udruge smatraju da se tijekom siječe uništava stanište tartufa. Rekla je da već ima neka saznanja o tome te da će do kraja mjeseca doći u Istru. Vjerujem da će uskoro uslijediti daljnji sastanci i postupci kojima će se pokušati pronaći rješenje. Doživio sam njezine riječi dosta afirmativno, prepričava Daus.
Ažuran je bio i HDZ-ov Anton Kliman, koji nam je otkrio da je s Udrugom krenuo u rješavanje problema odmah po primitku pisma.
"Povezao sam ih s najvišem autoritetima po pitanju te problematike, uskoro očekujemo sastanak", najavio je Kliman, dok je SDP-ac Peđa Grbin potvrdio da je poslao upit Ministarstvu poljoprivrede te sada čeka odgovor na zastupničko pitanje. Iz Hrvatskih šuma, međutim, jučer nismo uspjeli saznati na koji način kontroliraju količinu sječe, niti je li brojka palih stabala posljednjih godina porasla. No, obećali su da će na naša pitanja odgovoriti danas.
Iz udruge pak skreću pozornost na razne male i srednje divlje životinje, kojima je Motovunska šuma obitavalište. Njih se agresivnim postupcima, tvrde, tjera na neprirodnu seobu. Podsjećaju da su posljednjih godina prometne nezgode češće upravo zbog divljači koja pokušava prelaziti cestu, posebno na prometnici D44, od Buzeta do Ponte Portona, koja prolazi uz i djelom kroz Motovunsku šumu.
Razorena šuma
"Jadna divljač ne može na brisanom prostoru unutar šume više živjeti i kreće se. O pernatoj divljači bolje da i ne govorimo, ako je još uopće ima. Tužno", žalosni su tartufari. Upozoravaju da je šuma na pojedinim mjestima "razorena i ranjena", ali i neprohodna. Njome se sada, kažu, više nije moguće kretati iako su od davnina postojale stare staze, pravci, pogotovo na djelu gdje su nekoć bili stari Mlinovi, na području starog toka rijeke Mirne i Butonige. Stajališta su da suradnici, odnosno kooperanti Hrvatskih šuma nemaju znanja, niti senzibiliteta za "ono živo" u Motovunskoj šumi.
"Nažalost niti ne moraju jer zakoni, koji su nedorečeni i naravno nesavršeni, ne reguliraju ovo pitanje točno, jasno i precizno. Zato smo primorani odabrati nekoliko modela i načina borbe za očuvanje Motovunske šume. Ostavili su nam je naši stari na korištenje, a mi ju imamo namjeru ostaviti našim mladima, bez obzira na to tko trenutno njome upravlja", rezolutni su tartufari.