Riječki arhitektonski studio ZDL osnivača Siniše Zdjelara i Antonije Plavotić kao poslovne partnerice ove godine slavi deset godina postojanja i uspješnog rada i sprema se na veliki iskorak u Istru. Kako saznajemo, u povojima je projekt ekskluzivnog ljetovališta pored Pule, resorta koji će imati pet zvjezdica, o čemu će se više znati u mjesecima koji dolaze.

Tim koji čini 20-ak arhitekata koji su svoje obrazovanje stjecali u brojnim europskih gradovima iza sebe ima preko 300 ostvarenih projekata, što obiteljskih kuća, što zaštićenih spomenika kulture, no oni najznačajniji pothvati koje je važno istaknuti su poslovna zgrada Cedar na Kastvu, multifunkcionalni stadion NK "Rijeke" na Rujevici i Mitan Marina u Novom Vinodolskom. Osim toga, dva veća značajna projekta na kojima trenutno ZDL studio radi su hotel Grabovac na Plitvičkim jezerima i luksuzni hotelski resort u Ičićima, također u ACI marini.

Ured u Beogradu

Povodom 10-godišnje obljetnice tvrtke razgovarali smo sa Sinišom Zdjelarom i Antonijom Plavotić o najuspješnijim projektima ZDL studija, no i o urbanističkom i arhitektonskom potencijalu prostora Istre. Ispričali su nam u kojem će se smjeru kretati gradnja kuća, koji su to ključni materijali za budućnost gradnje te što sve treba uzeti u obzir pri projektiranju kuća u Istri. Pritom su otkrili i neke zanimljive i inovativne projekte u Istri i Primorsko-goranskoj županiji na kojima su trenutno angažirani. Za sebe kažu da im nije bitno za koga rade, već što rade.

Prije tri godine proširili su svoje djelovanje te odlučili otvoriti arhitektonski ured i u Beogradu, što se pokazalo kao odlična odluka.

- Različita su razmišljanja, kada spojiš dvije pozitivne stvari, odnosno razmišljanja kolega iz Rijeke i iz Beograda, dobije se sinergijski efekt. To je ono što pokušavamo izvlačiti iz svakog projekta, suprotstaviti različita razmišljanja i hrvatsku arhitekturu moderne, koja je značajna na području bivše Jugoslavije, predstaviti kao izvrstan proizvod i u Srbiji, ističu Zdjelar i Plavotić te napominju da imaju pregršt projekta upravo u Istri. Mnogo su godina radili za Valamar Rivieru i projektirali turističke objekte, a nedavno su izradili projektnu dokumentaciju za popularnu "tortu", centralni objekt pulske ACI marine.

- Tada se prvi put pojavila hibridna namjena, odnosno hibridni objekt. To je u principu glavna recepcija i restoran marine, u koju je trebalo uvrstiti i smještajne kapacitete, što bi arhitektonski gledano bilo nešto između ekskluzivnog boutique hotela, boutique restorana i usluge za nautičare kojima stalno potražnja kvalitete usluge raste. Danas je takva hibridnost česta, posebice nakon pandemije koronavirusa. Turističke vile koje projektiramo na području Istre također idu u tom smjeru, pretvaraju se u hibridne vile koje funkcioniraju kao hoteli, odnosno hibridne recepcije koje funkcioniraju kao restoran-hoteli. Takav primjer je i uspješan Village & Hotel San Canzian. Ljudi su shvatili da to donosi neku novu kvalitetu koja se može naplatiti i koja stvara novu vrijednost na tržištu, objašnjava Zdjelar, pa dodaje da je Istra najživlja regija u Hrvatskoj što se tiče gospodarstva, posebno turističkog.

Projekti u Istri

- Najprogresivnija je i mi unutar toga vidimo našu priliku za neke nove ideje, za ući na tržište koje je poprilično zahtjevno jer nisu ondje investitori samo hrvatsko ili lokalno stanovništvo, već je i jako puno stranaca koji dolaze s vrlo visokim kriterijima, što arhitektonskim, što investicijskim, kaže naš sugovornik.

Pričajući o potencijalima Istre u arhitektonskom smislu, Zdjelar ističe da se ova regija urbanistički jako zanimljivo razvija, a prvenstveno pod time misli na infrastrukturu.

- Istra je definitivno najrazvijenija hrvatska regija u smislu infrastrukture, što ne treba posebno naglašavati. Kada sam završavao fakultet 2002., 2003. godine, jedna od ideja za temu diplomskog rada bila je istarski megalopolis. Danas, nakon skoro dvadeset godina, primjećujem da je ta ideja još uvijek aktualna. To je moje poimanje Istre, kao jedne male regije na karti Europe koju se može zadržati autohtonom bez razvoja velikih središta. Primjerice, Poreč urbanistički buja, u desetak godina duplo je narastao broj stanovnika, množe se škole, vrtići, doseljava mnogo mladog stanovništva, što je jako pozitivno u kontekstu cijele Hrvatske i Europe gdje je natalitet vrlo nizak. No, s druge strane, stvara se jedan centar, što osobno mislim da nije najbolje za regiju. Istru bi trebalo decentralizirati i formirati je kao megalopolis. Administrativni dio bi recimo trebao ostati u Puli, zabavni u Poreču, kulturni u Rovinju, gastronomski dio u unutrašnjosti Istre. Postojeća izgrađena prometna infrastruktura između svih tih mjesta dokaz je da bi to stvarno moglo funkcionirati kao megalopolis. Moja je ideja tada, na fakultetu, bila da se gradovi i mjesta povežu javnim prijevozom, brzim vlakovima. Tako bi, recimo, osoba mogla živjeti u Novigradu ili Savudriji, a ići u školu u Pulu. Mislim da se to na neki način i događa, ali nekontrolirano, jer vodilje nema, konstatira Zdjelar.

Jedan od njihovih većih istarskih projekata odnosi se na uređenje područja bivših tvornica Badel i Istarske tvornice stakla, koje se nalaze uz samu obalu Fažane.

- Godinama su se radili projekti koji nisu prolazili. Bila je vrlo kompleksna situacija jer je trebalo pomiriti interese lokalne zajednice, pulskih konzervatora i želje investitora, kapitala koji je u centru svega, i uspjeli smo napraviti projekt koji je dobio sva odobrenja. Napravili smo idejno rješenje i studiju, sada investitor vjerojatno razvija to dalje, no to je nešto što će promijeniti Fažanu, obzirom da je to četrdeset tisuća kvadrata nove gradnje, pojašnjavaju sugovornici. Uz to, u tijeku je pripremanje luksuznog kompleksa u blizini Pule.

- Trenutno pripremamo jedan luksuzan brendirani resort s Marriott hotelima, s pet zvjezdica, koji će se graditi na moru u blizini Pule. Ime ne možemo otkriti, no riječ je o bogatom investitoru iz Zapadne Europe. Naime, svjetski brendovi koji bi Istru trebali staviti na luksuznu kartu svijeta počeli su dolaziti ovdje.

Materijali iz prirode

Pričajući o arhitektonskim oblikovanjima koja su do prije nekoliko godina bila isključivo moderna i postmoderna, što podrazumijeva kockaste oblike kuća, ravne krovove i slično, kažu da se sada trend više pomiče ka klasičnijim oblicima.

- Klijenti koji investiraju u Istri najčešće žele moderne istarske kuće. Naši su projekti uvijek jako kontekstualno uvjetovani, pa se tako volimo uklopiti u okolinu. Obraćamo pozornost na duh mjesta. Često nam projekti u Istri idu u dva smjera, ili koristimo autohtone materijale, ili nekakve forme koje su karakteristične za istarski poluotok, pričaju sugovornici pa pritom dodaju da se danas, kada je najzastupljenija tema ekološka održivost, pokazalo da su upravo materijali koje nađeš u krugu od pedeset kilometara najodrživiji i najbolji.

- Tema našeg razmišljanja o istarskim kućama je upravo taj princip slaganja kuće. Bazu čini moderan kamen, odnosno beton, a gornji dio kuće radimo od modernog drva, lamelirane drvene grede nosivosti velikih raspona i CLT elemenata. To je materijal od drveta koji ima čvrstoću betona, a koji se danas uvodi zbog ekološkog aspekta. Naime, drvo u svom životnom vijeku dok raste proizvede tone kisika, a ne ugljičnog dioksida. Kada je kraj njegovog životnog vijeka, posiječemo ga i napravimo materijal za gradnju i već time je naš CO2 otisak ustvari negativan. Koristili smo materijal koji je proizveo kisik za svog životnog vijeka, a onda koristimo materijal koji je potpuno reciklabilan. Drvo je zasigurno jedno od materijala budućnosti, priča Zdjelar, pa dodaje da hotel Dragovac koji projektiraju na Plitvicama grade upravo od lameliranog drva i CLT elemenata, što je, kaže, prvi hotel u Hrvatskoj koji će biti napravljen od tih materijala. Vrlo je važno, dodaje Plavotić, što su privatni investitori prepoznali važnost korištenja tih materijala pri gradnji kuća i objekata.

Ideju će, ističu, probati implementirati i u Istri. No, cilj je arhitekturu prilagoditi lokalnom oblikovanju, a smatraju kako se kombinacijom kamena, betona, drva i stakla može postići fantastičan efekt. Takvu izdašnu vilu s retro prostorima upravo projektiraju u blizini Poreča za jednog hrvatskog nogometnog trenera, što je, kažu, i za njih bio poseban izazov obzirom da je ovaj projekt pomak od trenutno aktualne arhitekture na tržištu.

Povezane vijesti

• Prosječna cijena "kvadrata" u Puli 1.467 eura
• NEKRETNINE U CENTRU PULE KUPUJU STRANCI I GASTARBAJTERI: Prosječna cijena kvadrata u najvećem istarskom gradu OKO 1.500 EURA
• Idis Turato, arhitekt svjetskog glasa: ISTRA JE SAVRŠENO MJESTO ZA ŽIVOT! Evo i zašto