Vjerski informativno-kulturni list Ladonja (veljača, 2025.) objavio je članak dr.sc. Stipana Trogrlića o Prvoj čitanki za hrvatske osnovne škole u Istri iz pera koju je priredio i upotpunio svećenik Božo Milanović. Osim članka što je objavljen u Ladonji, u prigodi 80. obljetnice tiskanja Čitanke, koristim prilog istoga autora "Nacionalnopreporodni rad mons. Bože Milanovića u tršćanskom razdoblju 1922.–1945." (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar u Puli, 2010.).

Nakladništvo Društva sv. Mohora

Božo Milanović (1890.-1980.), svećenik Tršćanske i Koparske biskupije, po povratku iz konfinacije u Bergamu kod Milana, gdje je boravio od travnja 1941. do studenoga 1943. godine, ponovno je u Trstu pokrenuo nakladničku djelatnost Društva sv. Mohora za Istru.

Za svog 21-godišnjeg boravka u Trstu, uz ostale poslove, Milanović je upravljao i usmjeravao rad Društva, obavljao je poslove predsjednika, tajnika i blagajnika. Do 1945. godine Društvo je izdalo 58 naslova.

U novim političkim prilikama kada, nakon kapitulacije Italije, vlast preuzimaju Nijemci, Milanović je dopuštenje za izdavanje zidnog kalendara (za godine 1944. i 1945.) te Prve čitanke za hrvatske škole u Istri, zatražio od njemačke vlasti u Trstu.

Od državnog neprijatelja do poželjnog suradnika

To je izazvalo lavinu napada iz redova Oblasnoga Narodnooslobodilačkog odbora za Istru. Optuživan je da je dopuštenja dobio zbog suradnje s Nijemcima, a izneseni su i drugi "dokazi" o njegovu "izdajničkom" radu. Sve do sredine 1945. godine gotovo da i nije bilo većega skupa u Istri na kojemu Milanović nije prozivan kao "klerofašista i osvjedočeni narodni neprijatelj".

Kada je vodstvu NOP-a postalo jasno kako sudbina Istre nije definitivno riješena na bojnome polju, nego da predstoji diplomatsko-politička borba za njezino sjedinjenje s maticom Hrvatskom, odlučili su pozvati Milanovića na suradnju. K njemu u Trst odlaze predstavnici NOP-a Ivan Motika i Dušan Diminić. Tu su 16. srpnja 1954. godine potpisali sporazum o suradnji i međusobnom uvažavanju. Odnosi su se stubokom promijenili: Milanović od neprijatelja postaje poželjan suradnik.

Neuspio pokušaj spašavanja Čitanke

Premda pitanje sudbine "Prve čitanke" nije bilo predmetom Milanovićevih želja na tom sastanku s predstavnicima NOP-a, za boravka u Zagrebu u kolovozu 1945. godine Komisiji za odnose s vjerskim zajednicama uputio je molbe za otvaranje sjemeništa, pokretanje vjerskoga lista, rješavanje naklade Čitanke i nabavu papira za tiskanje molitvenika Oče budi volja tvoja.

Sa svime time upoznao je predsjednika Vlade Vladimira Bakarića, koji je molbe odobrio. Iz Zagreba se Milanović vratio u Trst, gdje ga je ubrzo posjetio predsjednik Oblasnog NO za Istru (ONOO) Josip Šestan i saopćio mu: "U sjemenišnu zgradu možete unići kada hoćete, vjerski list možete početi izdavati, a nakladu "Prve čitanke" kupit ćemo od vas".

Kasnije je dogovoreno da će Oblasni Narodni odbor (ONO) za Istru u Labinu otkupiti 24 tisuće primjeraka Čitanke od Društva sv. Mohora po cijeni od 18 lira za neuvezane i 22 lire za uvezane primjerke. Uvezano je 10 tisuća primjeraka s umetnutom Titovom slikom na prvoj unutrašnjoj stranici. Na koricama je ostala slika dječaka i djevojčice odjevenih u narodne nošnje, dok čuvaju ovce i pokazuju Čitanku.

Milanović je usto uputio molbu Predsjedništvu Savezne vlade Demokratske Federativne Jugoslavije da se Čitanka s umetnutom Titovom slikom koristi kao udžbenik u hrvatskim osnovnim školama. U istoj molbi tražio je da se može slobodno prodavati za privatnu upotrebu. Molbe nisu prihvaćene. U uvjetima stvaranja novoga društveno-političkoga poretka, utemeljenoga na marksističkoj ateističkoj paradigmi, bilo je nerealno očekivati da u škole uđe udžbenik prožet kršćanskim svjetonazorom.

Nova vlast u Istri pronašla je pak salomonsko rješenje za "Prvu čitanku" za hrvatske škole u Istri: sve otkupljene primjerke Čitanke prodao je tvornici papira u Rijeci kao "stari papir".

Sadržaj Milanovićeve Čitanke

Na koricama Čitanke stoji objašnjenje da je Čitanku "po Prvoj Čitanci i Početnici koju su sastavili Fran Baf, Rudolf Saršon i Karlo Pribil, priredio i upotpunio Božo Milanović".

Udžbenik je podijeljen u dva dijela. Prvi dio: slova i vježbe u čitanju i pisanju, u dvije cjeline: malena i velika slova. U svako od 30 slova nalazi se neka ilustracija povezana s tim slovom.

Drugi dio: štiva i pjesme, sadrži 86 naslova, grupiranih oko dvanaest tema: škola, obitelj, čovječje tijelo, čovječje dobi, jelo i piće, odijelo, domovina i dom, vrt, ulica i put, polje, vode, te godišnja doba, vrijeme i nebo.

U pjesmi "Kiša" prikazan je različit odnos oca i sina prema ovoj pojavi. Sin je nezadovoljan, moli Boga da prestane kiša kako bi mogao izaći i igrati se. Otac, naprotiv, moli Boga da ne sluša djecu: "Mi trebamo tvoje vlage za usjeve drage".

Priča "Kovač na Mjesecu" donosi žalosnu sudbinu kovača koji je radio i nedjeljom. Oglušio se na upozorenje Božje i sv. Petra da nedjeljom ne radi nego da pođe u crkvu. Sve to gledao je Mjesec. Teško mu je bilo to što kovač ne sluša Boga. Zato ga je Mjesec povukao "u sebe". Za punog Mjeseca može ga se vidjeti kako kuje.

Povezane vijesti

• KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti
• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam