Istarska županija i Agencija za ruralni razvoj Istre pokreću tov svinja za proizvodnju istarskog pršuta sa zaštićenom oznakom izvornosti, najavio je resorni županijski pročelnik Ezio Pinzan najnoviji projekt koji poprima konkretne obrise.

Istarski pršut od 2015. godine ima zaštićenu oznaku izvornosti na nivou Europske unije. Kao takav ima specifikaciju koju je prihvatila Europska komisija i strogo propisana pravila na koji se način može proizvoditi. Da bi jedan svinjski but postao istarski pršut, sirovina mora biti iz proizvodnog područja, znači područja Republike Hrvatske, i mora biti svježa.

Strogo je propisana hranidba svinje, vrijeme, dužina tova i naravno njena finalna težina te finalna težina svakog buta. Također i genetika pogodna za uzgoj određene pasmine svinja, dozvoljenih da budu sirovina za istarski pršut.

Proizvodnja istarskog pršuta sa zaštićenom oznakom izvornosti, specifična je, kazao je župan Boris Miletić.

- Imamo mogućnost jedan takav autohtoni proizvod koji se oduvijek proizvodio kod nas u Istri, a koji je pod zaštitom, proizvoditi u malo većim količinama i stavljati na tržište. Međutim, sirovina je ta koja je uvjetovana, strogo definirana i koju je certificiralo certifikacijsko tijelo, odobreno od Ministarstva poljoprivrede, a istarski pršutari ne mogu biti sigurni da će je uvijek dobiti.

To je problem koji se u zadnje vrijeme intenzivirao i uzrokovan je afričkom svinjskom kugom, poremećajima općenito u uzgoju svinja u Slavoniji, odakle dolazi naša sirovina. Prestankom rada određenih klaonica, kraćim tovom i bržom rotacijom tovljenika u uzgoju, istarski pršutari jednostavno su došli u situaciju da nisu sigurni da će dobiti i dogovorenu sirovinu koja je u nekim slučajevima već avansno plaćena.

Tako da određenu godinu ili nekoliko godina, mogu biti u situaciji da je ne dobiju i ukoliko nemaju certificiranu sirovinu, oni doduše mogu proizvoditi pršut, ali to ne može biti istarski pršut sa zaštićenom oznakom izvornosti, naglasio je Miletić.

Istarski pršutari obratili su se Županiji i županijskoj agenciji AZRRI i zatražili pomoć na koji način mogu biti sigurni da će dobiti barem minimalne količine sirovine za izradu istarskog pršuta zaštićene oznake izvornosti. Program koji je zajedno s njima osmišljen, nadovezao se je Pinzan, njima neće utjecati na ukupnu proizvodnju pršuta.

Pršuta će biti, oni će dobiti naziv po proizvođaču, ali želja je da se postigne što veći udio certificiranih pršuta. Međutim, problem je sa sirovinom taj što se mora barem godinu dana unaprijed naručiti i čekati da li će se dobiti.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Certificirana sirovina

Ukoliko se pet godina za redom ne certificira proizvod koji ima zaštićenu oznaku izvornosti, ta oznaka se gubi. Postoji certifikacijsko tijelo koje je registriralo Ministarstvo poljoprivrede i ono prati cijeli tov, certificira sirovinu, nakon toga nastavlja certifikaciju prerade kod pršutara i kada je konačni proizvod sukladan, pršut dobiva oznaku. Markica se evidentira u Ministarstvu poljoprivrede koje točno zna svake godine koliko je proizvedeno istarskih pršuta zaštićene oznake izvornosti.

- Pršutari su došli kod nas u Istarsku županiju odmah poslije izbijanja afričke svinjske kuge. Već dvije, tri godine govorimo o tome na koji bi način osigurali jednu određenu količinu za održavanje oznake, a i za plasman na tržište. Potrošači koji znaju o čemu se radi, žele upravo proizvod s takvom oznakom.

Najveći svjetski primjer jedne oznake je španjolski pršut Pata negra. Također je, kao i istarski pršut, izrađen po specifikaciji. Možda je uz prosciutto di Parma i nekoliko talijanskih pršuta, najveći svjetski brend u proizvodnji pršuta i naravno da ga potrošači bez obzira na cijenu žele kupiti, prenio je Pinzan.

U zaštitu istarskog pršuta uloženo je jako puno truda. Pršutari ga lako proizvode jer to je jedini način kako se pršut oduvijek proizvodio sukladno tradiciji. Nemaju nikakav drugi limit u proizvodnji osim certificirane sirovine.

- Određeni broj svinja već se tovi u Istri gdje ima i mladih uzgajivača koji tove za vlastite potrebe ili za manju ugovorenu prodaju za poznate kupce. Došli smo na ideju, zajednički s našim pršutarima, da postojeći uzgajivači postanu AZRRI-jevi kooperanti. Imamo veliko iskustvo s istarskim govedom. Na taj način smo ga, valorizirajući meso, spasili i zaštitili.

Naši pršutari, iako će to za njih biti skuplja sirovina od one koje mogu dobiti iz nekog velikog tova u Slavoniji, ipak će, uzimajući u obzir koliko im zaštićena oznaka izvornost donosi dodanu vrijednosti, a to su i male količine pršuta u odnosu na ukupnu količinu koju proizvode, rekli da će prihvatiti i veću cijenu kako bi se motiviralo uzgajivače. Od ostalog dijela svinjskog mesa koje nije za pršut, izradit će suhomesnate proizvode, kobasice, ombolo, pancetu, i tu moći istaknuti da su proizvedeni od mesa iz Istre što može biti jedna marketinška oznaka.

Može se isto tako na to kasnije dodati IQ - Istarska kvaliteta. Ono što je pršutarima najbitnije u ovom projektu je da budu sigurni da će dobiti određene količine svinjskog buta i da će svake godine imati pršut zaštićene oznake izvornosti, poručio je Pinzan.

Ta ideja, naglasio je također županijski pročelnik za poljoprivredu, poprimila je obilježja projekta koji je konkretan i realan. Kontaktirani su uzgajivači svinja iz Slavonije, koji imaju genetiku pogodnu za uzgoj, koji i sada opskrbljuju istarske dobavljače sirovina u Slavoniji malim tovljenicima. Njima nije nikakav problem dostaviti određeni broj svinja u Istru, prvi cilj je početni broj od možda petsto do tisuću svinja.

Toliko tovljenika može se dobiti bez problema. AZRRI bi ugovorio proizvodnju, tovljenici bi se dopremili u Istru i podijelili uzgajivačima. Onaj koji danas uzgaja deset svinja cilj je da ih ima dvadeset, trideset, tko ima trideset da ima pedeset. Kroz Fond za razvoj poljoprivrede uzgajivači se mogu vrlo povoljno kreditirati s vrlo niskom kamatom kako bi kupili barem onu nužnu opremu za proširenje kapaciteta.

S druge strane, sam povrat takvog kredita, kroz razliku u cijeni, kroz deset godina povrata, bi se isplatio. Na raspolaganju su i de minimis potpore gdje se u sustavu direktnih potpora proizvođača, svake godine s obzirom na broj utovljenih svinja i na uspješnost tova, može dati potpora.

- Projekt je u fazi dogovaranja tovljenika koji bi se podijelili našim uzgajivačima u Istri. Svima njima pružili bi na neki način i savjetodavnu uslugu, to je uloga AZRRI-ja i stručnjaka s Agronomskog fakulteta koji bi ih vodili kroz uzgoj. Svi moraju biti registrirani i pomoći ćemo im da ispune uvjete potrebne da bi njihova farma bila registrirana.

Ugovorom o uslužnom tovu dali bi im određeni broj svinja i nakon tova, a to ne može biti manje od devet mjeseci, tovljenik ne smije biti lakši od 180 kilograma, računamo na 200 kilograma, onda bi te svinje otkupljivali i plaćali cijenu po kilogramu koju smo ugovorili na početku uslužnog tova. Imamo klaonice u Svetom Petru u Šumi i u Pazinu, nakon toga bi se, sukladno kvaliteti svježe polovice, znači radmanu i kvaliteti mesa, postigla razlika u cijeni tako da uzgajivač bude motiviran da utovi kvalitetnu svinju, i potom bi cijele polovice predavali pršutarima.

Ukoliko se poveća uzgoj, jer i AZRRI ima potrebe za određenom količinom mesa kako bi razvijao suhomesnate proizvode, jedan dio bi išao za AZRRI-jevu preradu, a ostalo za pršutare. Pršutari su spremni potpisati takav ugovor koji je prvi korak da bi krenuli s realizacijom tog projekta, pokretanja tova, najavio je Pinzan.

Ezio Pinzan (Snimio Milivoj Mijošek)

Tradicionalna ishrana

Resorni županijski pročelnik vjeruje da će se uzgajivači koji sada imaju određeni broj svinja u tovu, time što će dobiti siguran plasman, tovljenike i potporu, odlučiti za kooperaciju. Plan je nekako na pola tova isplatiti jedan avans kako bi se lakše mogla kupovati hrana.

Početkom ovog tjedna u Hiži istarskog pršuta u Tinjanu održan je sastanak s uzgajivačima koji su pokazali veliki interes za ovaj projekt. Tov bi kod zainteresiranih kooperanata mogao krenuti na jesen. Prva sirovina za proizvodnju pršuta zaštićene oznake izvornosti isporučila bi se iduće godine.

- Da ne bi netko mislio da ćemo mi sada preplaviti tržište, radi se o početnih petsto do tisuću tovljenika, ali ćemo na ovaj način, prvo naše poljoprivrednike koji su većinom u ruralnim područjima, kroz ovu mjeru demografske politike nastojati zadržati na selu. Dajemo im siguran izvor prihoda jer mladi će ostati ako znaju što će uprihodovati. S druge strane ti naši OPG-ovi o kojima razgovaramo, već imaju poljoprivrednu proizvodnju, nije da se ona pokreće ispočetka.

Vjerujemo da će na tragu toga, nakon godinu, dvije, tri, netko se odlučiti i za uzgoj sto, dvjesto svinja, napraviti malo ozbiljniju farmu. Pogotovo ako ima raspoložive poljoprivredne površine ili ih može uzeti u zakup pa će kada ima siguran plasman, vrednovati svu hranu koju proizvede i svoj rad. Ono što je nama bitno je da ta ishrana bude što bliža tradicionalnoj ishrani od nekada, naglasio je Pinzan.

Cilj je dokazati da takva ishrana utječe na kvalitetu mesa. Također angažiran je Ekonomski fakultet iz Pule da napravi feasibility studiju uzgoja svinja u Istri koja će, uvjereni su u resornom županijskom odjelu, pokazati da, što je više hrane proizvedeno na OPG-u, tov je isplativiji.

Prezentacija projekta u Tinjanu izazvala veliki interes uzgajivača

Ministar o stanju u svinjogojstvu

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnicima Tugomirom Majdakom, Marinkom Beljom i Zdravkom Tušekom nedavno je s predstavnicima svinjogojskog sektora razgovarao o aktualnim izazovima i mogućim rješenjima za unapređenje svinjogojstva u Hrvatskoj.

Okupljeni u Hrvatsku poljoprivrednu i obrtničku komoru, Središnji savez uzgajivača svinja Hrvatske, Hrvatske udruge proizvođača svinja i mesne industrije, predstavnici sektora svinjogojstva raspravljali su o ključnim pitanjima koja utječu na sektor, uključujući stanje i plasman svinjskog mesa na tržištu, cijene proizvoda, biosigurnosne mjere, potporne programe te strategije za dugoročnu održivost svinjogojstva.

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kontinuirano radi na mjerama potpore i osiguranju stabilnosti sektora, posebice u svjetlu globalnih izazova i promjena u tržišnim uvjetima, kazao je ministar Vlajčić te dodao kako je ključno osigurati pravovremene i učinkovite mjere koje će pomoći proizvođačima u suočavanju s izazovima.

U ministarstvu podsjećaju da je u svrhu sanacije šteta nastalih zbog pojave bolesti afričke svinjske kuge, Vlada je donijela paket mjera vrijedan 58 milijuna eura. Za mjere u provedbi do sada je ukupno isplaćeno gotovo 38 milijuna eura. Na sjednici Vlade nedavno je donesen prijedlog programa potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala na području zone ograničenja III zbog pojave afričke svinjske kuge u iznosu od 4 milijuna eura.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Povezane vijesti

• ISTARSKI PRŠUTAR ANTOLOVIĆ: Hrvatsko svinjogojstvo je devastirano. Pojava afričke svinjske kuge dodatno bi ga ugrozila
• ISTARSKI PRŠUT IZ SVETOG PETRA U ŠUMI POJAM JE KVALITETE. Paolo Jelenić: Ovo je naš životni projekt - vlastita pršutarna. U Žminju gradimo novi pogon
• Nikad složeniji uvjeti poslovanja za svinjogojce - savjetovanje