Tri kralja jahahu, tri dara nošahu. Ovo je priča o Gašparu, Melkioru i Baltazaru

Poklonstvo kraljeva u Balama

Danas je blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, jedan od najstarijih katoličkih blagdana. Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenog crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća.

Krajem 4. stoljeća na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Božića pa Bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i skroviti život do krštenja, ali ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca.

Poklonstvo mudraca opisao je evanđelist Matej: "Kad se Isus rodio u Betlehemu Judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: - Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti".

(Privatna arhiva) Poklonstvo kraljeva u crkvi sv. Elizeja u Draguću

Mudraci

Matej umjesto "kraljevi" rabi izraz "mudraci". U grčkome se izvorniku navodi višeznačan izraz "magos" koji može značiti mudrac, učenjak, svećenik, vjerski propovjednik, čarobnjak, zvjezdoznanac ili astrolog. Najvjerojatnije je bila riječ o zvjezdoznancima.

Teolozi iz trećega stoljeća, Origen i Tertulijan, pridonijeli su stvaranju današnje slike o tri kralja. Origenu se pripisuje da je tri dara simbolično protumačio: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna (plemenita mast) na njegovu smrt. Tertulijan je pak mudrace preimenovao u kraljeve pozivajući se na svetopisamske tekstove.

U srednjem vijeku jedan je talijanski umjetnik izradio mozaik triju kraljeva i iznad svake figure stavio imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Nije poznato tko je u tri kralja vidio predstavnike triju kontinenata: Azije, Afrike i Europe. Bibličari i povjesničari tumače da su njihove postojbine mogle biti Arabija, Mezopotamija i znatno dalja Indija.

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica. Odande su kasnije odnesene u Milano i napokon u Köln, u veličanstvenu njemačku katedralu, u kojoj se nalaze i danas.

Običaji

U našim krajevima svetkovina Bogojavljenja ili Sveta tri kralja obilježena je s nekoliko običaja. Jedan od njih je vezan uz blagoslov vode, odakle i naziv Vodokršće, koji se za ovaj blagdan može čuti na jugu Hrvatske. Dan uoči Sveta tri kralja u crkvi svećenik blagoslivlja vodu. Tom bi vodom domaćin poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja i stoku.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj rašireniji je bio "križec" - tako se nazivao blagoslov kuće. Za tu bi prigodu cijela obitelj bila na okupu. Nakon što bi svećenik blagoslovio kuću i sve ukućane, redovito bi bio počašćen jelom i pićem te darivan. Prvotno su ti darovi bili hrana, kolači ili voće, a kasnije taj je dar postao novac.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena. Tog dana se raskiti i iz kuće iznosi božićno drvce.

Kada je riječ o tradiciji i Bogojavljenju spomenimo kaldirske kolejane, koji noću uoči Bogojavljanja susjedima i sumještanima koledvom čestitaju Božić i Novu godinu. Stari ritual izvode tri kralja - Gašpar, Melkior i Baltazar, predvođeni svjetlećom zvijezdom.

Spomenimo također da je popularna božićna pjesma "Tri kralja jahahu" nastala u Kastvu, svojedobnom kulturnom središtu Istre i Primorja.

(Privatna arhiva) Poklonstvo kraljeva u Balama

Na istarskim freskama

Jedan od prikaza Poklonstva kraljeva nalazi se u crkvi sv. Barnabe u Vižinadi. Freska potječe iz 14. stoljeća. Mali Isus u naručju je Bogorodice na prijestolju, a prilaze im tri kralja držeći u rukama darove.

U crkvi sv. Duha u Novoj Vasi na padinama gotovo cijelom dužinom sjevernog zida proteže se prikaz Poklonstva. Freska potječe iz 16. stoljeća, a autor je Blaž Dubrovčanin.

Sićušna unutrašnjost crkve sv. Duha u Balama prošarana je freskama, koje se povezuju s majstorom Albertom iz Konstanza. Među prizorima iz Isusova života nalazi se i Poklonstvo kraljeva.

Vincent iz Kastva oslikao je impozantno Poklonstvo, scenu koja ispunjava čitav gornji dio sjevernog zida crkve sv. Marije na Škriljinah kod Berma.

Prizor Poklonstvo kraljeva oslikan je i na zidu crkve sv. Elizeja u Draguću, najstarije crkve u mjestu, te u crkvi Majke Božje na Placi u Gračišću: cijelom dužinom istočnog zida proteže se velika zidna slika "Poklonstvo kraljeva".

Poklonstvo je i u crkvi sv. Marije kod Lokve u Gologorici, što se smatra jednim od najstarijih prikaza te teme u Istri, uz bok Poklonstvo u Butonigi, ali najstarije je ipak ono iz crkve sv. Elizeja u Draguću. Tu su i Poklonstva u crkvi sv. Mihovila u Pićnu te u žminjskoj crkvi sv. Antuna. To je crkva koju je kupio Franjo Ferdinand, prijestolonasljednik, ubijen u Sarajevu 1914. godine.