najvažniji financijski dokument

Usvojen proračun Istarske županije težak 276 milijuna eura. Miletić: Rekao bih da smo poželjni poslodavac

| Autor: Doria Mohorović
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


Na današnjoj skupštini Istarske županije u Pazinu usvojen je Proračun za 2025. godinu težak 276 milijuna eura. S podrškom većine vijećnika, odnosno s 27 glasova "za", 2 "protiv" i 6 suzdržanih, izglasan je ovaj najvažniji financijski dokument, kao i projekcije Proračuna za 2026. i 2027. godinu. Naime, u Proračunu IŽ za 2025. godinu planirano je ukupno 62,2 milijuna eura za investicijska ulaganja, dok je za naredno trogodišne razdoblje, od 2025. do 2027., planirano čak 121, 25 milijuna eura.

Tijekom aktualnog sata, na pitanje vijećnice Ivane Špadijer koliko je liječnika i drugog zdravstvenog kadra došlo u Istarsku županiju putem mjera za privlačenje deficitarnog kadra, resorna pročelnica Gordana Antić istaknula je da je program mjera sveobuhvatan i da su njime jedini u Hrvatskoj strukturirano pristupili zadržavanju kadra i njegovom pronalasku.

- Prema mjeri financijskog bonusa dobrodošlice, ukupno na dan 6. prosinca, s time da se stalno mijenja stanje, imali smo 21 liječnika, od kojih jedan specijalist, 23 medicinske sestre za sve naše ustanove, dva magistra farmacije, jednog logopeda i slično, s time da je to proces koji se događa svakodnevno. Sutra imamo sastanak pravnika naših ustanova, a idući tjedan sastanak tima za ljudske resurse.

U njemu se nalaze predstavnici svih ustanova obuhvaćenih radnika i nas pet iz našeg Odjela, gdje smo napravili anketu s djelatnicima koji su primili određene stimulacije i tražili zadovoljstvo kako bi osmislili što kvalitetnije buduće mjere. Tako da možemo biti zadovoljni s brojem koji se javio. Ugasili smo značajan broj požara, prioritet su nam obiteljski liječnici, sestre i njegovatelji u domovima za starije, kao i u stacionarima Istarskih domova zdravlja, te mobilni palijativni tim, poručila je Antić.

Dodatno pitanje se odnosilo i na kadrove u Istarskoj županiji na što je istarski župan odgovorio da je potrebno napraviti distinkciju između same Županije i proračunskih korisnika.

- Gledajući upravna tijela Istarske županije rekao bih da smo poželjni poslodavac, u prilog čemu govori činjenica da je jedan značajniji dio djelatnika iz drugih jedinica lokalne samouprave prešlo u županijska upravna tijela, među kojima je samo iz Grada Pule njih oko dvadeset. Određene struke poput inženjera građevine, inženjera geodezije ili elektrotehnike, nije baš lako naći na tržištu, ali generalno kada govorimo o upravnim tijelima mislim da u tom segmentu možemo biti zadovoljni.

Kada govorimo o proračunskim korisnicima, a tu spadaju naše ustanove i naša trgovačka društva, u određenim segmentima imamo problema. Tu je prije svega zdravstvo, a potom i obrazovanje, konkretno STEM područje jer nije lako pronaći profesora matematike, kemije ili, primjerice, fizike, istaknuo je župan.

SDP-ov vijećnik Igor Belas pohvalio je što su županijske ustanove dobile nemala sredstva za uređenje luka, spomenuvši Dajlu, Pulu...

- Ali kako nije sve tako sjajno i bajno, iz medija smo dobili informaciju da nisu ishodovane sve dozvole za izgradnju pontona (na Bunarini, op.a). Poruka javnosti je da investitor (Lučka uprava) kreće u gradnju, a bez svih potrebnih dozvola, rekao je Belas pa se osvrnuo i na rekonstrukciju pulske rive. "Nakon dvije godine silnih rasprava, raznih sjednica, medijskog cirkusa, dogodilo se to da se Lučka uprava povlači iz tog projekta".

Odgovarajući na prozivke o Bunarini, istarski župan Boris Miletić opovrgnuo je navod da je Lučka uprava Pula išla raditi projekt bez dozvole.

- Problem je u pristupnom putu i molim vas da ne prozivate Lučku upravu jer je to po meni apsolutno čisto. Sigurno nisu išli raditi bez građevinske dozvole. Kad govorite o pulskoj rivi, kao rođeni Puležan sigurno mi je stalo da se pulska riva produži, da bude mjesto okupljanja i druženja. Pula je grad koji živi uz tržnicu, a mislim da to nije odlika mediteranskih gradova, rekao je Miletić.

- Kao pravi Puležan rekli ste svoje želje i željice, dijelim mišljenje s vama, svi želimo lijepu rivu, ali niste mi rekli stoji li Lučka uprava ili ne u tom projektu. Zašto je Lučka uprava izašla iz tog sporazuma?, upitao je Belas. Miletić je na to odgovorio da će Lučka uprava aktivno participirati u projektu, a uz to istaknuo da je "Pulski zaljev bio jedna velika septička jama koja je prikupljala sve fekalne vode".

- Bio sam sretan kada sam konačno mogao vidjeti dno rive i delfine u pulskom zaljevu, dodao je Miletić uz komentar kako više Riva ne smrdi i da njome ljudi šeću. Da se nikad koncesionar (ACI, op.a) nije trebao uključivati u ovaj projekt, dodao je Boljun, uz komentar da bi se trebalo pričekati s njegovom realizacijom.

Odgovarajući na pitanje vijećnika Marija Bratulića o uvijek aktualnoj problematici Kaštijuna, zamjenik župana Tulio Demetlika odgovorio je; "da bi Kaštijun funkcionirao kako treba, potrebna je suradnja Županije, svih gradova koji dovoze komunalni otpad i Grada Pule kao većinskog vlasništva". Na to je vijećnik iz Medulina Daniele Kumar upitao zašto još uvijek nisu imenovani svi članovi nadzornog odbora.

- Nitko se ne želi izlagati prozivkama i preuzimati odgovornost. Zato je vrlo teško pronaći osobe koje su kvalificirane, a pogotovo da ih se sutra, i njihove obitelji, proziva po medijima, odgovorio je, među ostalim, Demetlika. Na prijedlog vijećnika Slavena Boljuna (Možemo!) da bi trebalo izgraditi kompostane, Demetlika je kazao da su za to nadležne jedinice lokalne samouprave.

- Svatko radi po svome i nema zajedničke koordinacije kako to usmjeriti da Istarska županija osmisli plan da zadovolji potrebe svih Istrijana i svih gostiju koji nam dolaze. Mi smo jedina županija u RH koja je ispunila uvjete Europske unije. Nema više bacanja smeća u jame, rekao je Demetlika, na što je dio vijećnika iz zadnjih redova doviknuo kako toga itekako ima.

HDZ-ova vijećnica Tatjana Tomaić poručila je da je prošlo 25 godina smrti od Franje Tuđmana, pa predložila da se minutom šutnje prvom hrvatskom predsjedniku oda počast. Na to je Ivan Jakovčić doviknuo da se on osobno družio s njime, a da ga je vijećnica (Tomaić), vidjela samo na televiziji.

- Lijepo vas molim da poštujemo Tuđmana, s njime sam bio više od 20 puta, svaki put smo popili konjačić zajedno. Ali, taj isti Tuđman osnovao je Povjerenstvo za Istru, htio je paralelnu vlast. Na sreću, predsjednik tog Povjerenstva bio je nadbiskup Pavlišić, stric od moje bivše supruge. Povjerenstvo za Istru nikad nije bilo sazvano jer je Pavlišić shvatio da je to pokušaj paralelne vlasti i omalovažavanje Delbianca i drugih koji su dobili legalno izbore.

Prema tome Tuđman ima pozitivnih strana, međutim ne i prema Istri. Čuvajmo naše i nemojmo se dizati na rođendane Epulona, Tita ili Tuđmana, poručio je Jakovčić, a na repliku vijećnice Tomaić, koja mu je poručila da je magistrirala na IDS-u, odgovorio joj je da se "htjela učlaniti u IDS, ali on je bio kontra". Na to mu je Tomaić, pak, odvratila s riječima da su to samo "pusti snovi, iako bi on to volio".

Postavljeno je i pitanje u kojoj je fazi prenamjena zgrade bivše mornaričke bolnice u Puli za stanove namijenjene zdravstvenom kadru, na što se mogao čuti odgovor da je proveden natječaj za najpovoljnijeg ponuđača, a da nakon što prođe rok od deset dana, slijedi potpisivanje ugovora.

Na Skupštini je bio prisutan i dekan Istarskog veleučilišta Daglas Koraca, budući da je posljednja točka dnevnog reda bio izvještaj o radu ove ustanove. Tijekom rasprave, vijećnica Tomaić postavila je pitanje o slučaju mobinga na Veleučilištu, dok je vijećnik Belas tražio pojašnjenje vezano uz povećanje financiranja ove ustanove iz proračuna Županije i načina korištenja tih sredstava.

- Vezano za tužbu za mobing, jedna djelatnica prošle je godine poslala tužbu za mobing prema tri djelatnika Istarskog veleučilišta, mene osobno i dvije kolegice, a četvrti optuženik je Istarsko veleučilište. Ta tužba je odbačena od Državnog odvjetništva kao neosnovana. Istu je pritužbu djelatnica poslala Državnom inspektoratu, gdje je isto dobiveno rješenje da se navedena tužba odbacuje kao neosnovana, tako da na Veleučilištu nema mobinga i ljudski odnosi su dobri, objasnio je Koraca.

Osvrnuo se i na prijašnje stanje Veleučilišta, koje je, prema njegovim riječima, obilježeno nepravilnostima od 2013. do 2018. godine, uključujući nedovoljan broj kvalificiranih nastavnika te nezakonite upise studenata s trogodišnjom srednjom školom. Od preuzimanja upravljanja ustanovom 2020. godine, Koraca tvrdi da su svi nedostaci ispravljeni u roku od šest mjeseci, uključujući ukidanje zabrane upisa novih studenata.

- Ne možete s današnjim sustavom uspoređivati sustav koji nije bio dobar, koji je protuzakonit. Danas je Veleučilište znanstvena institucija, imamo dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti u području tehničkih znanosti, u šest tema. Imamo znanstveno-istraživački centar, surađujemo s Plivom na izradi lijekova, s Tehnomontom na izradi brodova, HS produktom, svim institutima u zemlji, fakultetima i dr., rekao je Koraca uz komentar da je prijašnji sustav bio jeftin, ali loš.

Najavio je pritom velik iskorak za Istarsko veleučilište težak 9,1 milijuna eura (iz Fonda za pravednu tranziciju EU) - obnovu zgrada bivše kirurgije (u koju će Veleučilište preseliti, op. a) i nabavka nove jedinstvene laboratorijske opreme.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter