produžuje se sezona
Od pršuta do tartufa: Sva raskoš istarske jeseni kroz gastro manifestacije
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Internacionalni sajam istarske gastro perjanice pršuta u Tinjanu, festivali i sajmovi bijelog tartufa, najskuplje podzemne gljive na svijetu, u Motovunu, Livadama i Buzetu, motovunski Teran Wine & Walk uz trasu Parenzane, Kestenijada u Oprtlju, međunarodno off road natjecanje Wild Boar Valley Challenge na poligonu u Cunjskoj vali, smotra domaćih rakija "Domaća rakija je naša medižija" u Humu, Jesen na pijatu u središnjoj Istri, Dani gljiva u Brtonigli, Fešta mladega vina u Svetvinčentu, Martinje u Momjanu, Dani otvorenih vrata agroturizama u Istri, Festival šuma i šumskih plodova u Brestu..., i tako redom - mogle bi se nabrajati manifestacije koje produžuju sezonu u unutrašnjoj Istri i doprinose boljoj posjećenosti destinacije u posezoni.
Jesen je pravi trenutak za posjet Istri. Još je uvijek toplo i brojne su mogućnosti za bavljenje aktivnostima u prirodi i uživanju u eno gastronomskim plodovima jeseni. U kalendar manifestacija koje se od rujna do prosinca odvijaju u cijeloj Istri, na službenom turističkom portalu istra.hr istaknuto je 329 raznih manifestacija, gastro, glazbenih, sportskih, kulturnih, od toga u unutrašnjoj Istri čak njih 88 među kojima se izdvaja Internacionalni sajam pršuta koji u tinjansku općinu sa svega 1750 stanovnika, tijekom tri dana privuče više od dvadeset tisuća posjetitelja.
Konačno, nakon sunca i mora, eno gastronomija drugi je motiv dolaska u Istru, a to su prepoznali i u njenoj unutrašnjosti u kojoj eno gastro i outdoor manifestacijama, posebno u rujnu i listopadu podebljavaju turističke brojke. Uz domaće posjetitelje pohode ih i inozemni gosti.
U rujnu ove godine u Istri je zabilježeno 528.315 dolazaka, od toga 43.958 u unutrašnjosti, doduše manje nego u istom razdoblju lani kada je zabilježeno 605.581 dolazaka, od toga 49.738 u unutrašnjosti. Do 18. listopada na poluotoku je evidentirano 118.928 dolazaka, od toga 8.279 u unutrašnjosti što je, kada je o prvoj polovici listopada riječ, brojčano u prošlogodišnjim okvirima.
Manifestacije su općenito motiv dolaska u destinaciju, posebice one, naglašava županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković, koje se održavaju u predsezoni i posezoni. Stoga što su manifestacije koje se održavaju u samoj turističkoj sezoni, najčešće dodatni sadržaj turistima koji već borave u Istri, a one u pred i posezoni najvećim dijelom i same motiv dolaska u Istru.
U županijskom odjelu za turizam, ističe Prodan Mraković, kroz program poticanja TOP manifestacija i turističkih manifestacija na manje razvijenim područjima Istre, u razdoblju od 2016. do 2024. godine dodijeljeno je 782.571 eura, od toga 261.364 eura za podizanje kvalitete manifestacija u unutrašnjosti Istre. U 2025. godini je u proračunu planirano 70.000 eura za TOP manifestacije i 41.000 eura za manifestacije na manje razvijenim područjima Istre.
Organizirano je i nekoliko edukacija na temu kako podignuti kvalitetu manifestacija. Zajedno s Institutom za poljoprivredu i turizam u resornom županijskom odjelu analizirali su eno gastro manifestacije i na osnovu svega toga osmislili javni poziv za poticanje manifestacija, od onih velikih koje su motiv dolaska do deset pa i dvadeset tisuća i više posjetitelja, ali i onih na manje razvijenim područjima Istre.
Program poticanja turističkih manifestacija Upravni odjel za turizam Istarske županije pokrenuo je 2016. godine s jasnim ciljem podizanja njihove kvalitete. Polazište su strateški ciljevi razvoja istarskog turizma koji su sadržani u Master planu turizma Istarske županije za razdoblje 2015.- 2025. godine i ciljevi Programa rada Upravnog odjela za turizam, kao što su ravnomjeran razvoj Istre, razvoj cjelogodišnjeg turizma, jačanje brenda Istre.
Jačanje imidža
Jer manifestacije, naglašava Prodan Mraković, ujedno grade brend neke destinacije, jačaju njen imidž, kroz njih se itekako može ispričati priča o nekom području i upravo se to događa zadnjih godina.
- Krenimo samo od zadnje velike manifestacije u Tinjanu. Tinjan je općina istarskog pršuta, želi razvijati priču o pršutu, ima i Hižu istarskog pršuta i Internacionalni sajam pršuta koji je itekako motiv dolaska u Tinjan. Drugo, gradi brend Tinjana, ali ne samo Tinjana, nego i cijele Istre vezano za pršut i naravno, ono što nije manje važno, iz godine u godinu podiže kvalitetu manifestacije, a pored pršuta koji je zvijezda sajma, prodaju se i drugi domaći proizvodi, vino, maslinovo ulje, sir...
Nama je kod potpora i dan danas važno da osim podizanja kvalitete manifestacije, osim jačanja brenda destinacije, odnosno Istre, naglasak stavimo na to da manifestacije koje podupiremo njeguju tradiciju, običaje, kulturu i vrijednosti koje živimo u Istri, kazala je Prodan Mraković.
Prvotno zamišljen kao program kojim će se unaprijediti kvaliteta turističkih manifestacija u Istri, kroz godine se nadograđivao. Osim manifestacija, potiče i razvoj projekata i proizvoda, a cijeli program je sada usmjeren na turistički manje razvijena područja Istre.
Namjera je njime postići posebne ciljeve kao što su ciljevi razvoja manifestacija: podizanje kvalitete i nadogradnja turističkih manifestacija regionalnog i nacionalnog značaja koje se održavaju u turistički manje razvijenim područjima Istre, koje se održavaju izvan glavne turističke sezone i koje primarno promoviraju autohtone proizvode, lokalne izvođače, tradiciju, običaje i vrijednosti.
Ciljevi razvoja projekata i proizvoda na manje razvijenim područjima su: razvoj javne turističke infrastrukture i razvoj projekata i proizvoda specijalnih interesa u okviru selektivnih oblika turizma kao što su outdoor i aktivni turizam, odnosno cikloturizam, kulturni turizam i eno-gastronomski turizam kojima se valoriziraju autohtone vrijednosti, istarska tradicija, kultura i običaji.
Prilikom odabira manifestacija i projekata koji se potiču, osim administrativne provjere, odnosno provjere prihvatljivosti predlagatelja, pravodobne predaje zahtjeva, te kompletnosti i valjanosti dokumentacije i dostavljenih podataka, vrši se i detaljna analiza s aspekta usklađenosti sa strateškim ciljevima i značaja za turističku destinaciju.
Osim evaluacije temeljem osnovnih kriterija, za dobivanje sredstva uzimaju se u obzir i procjena značaja manifestacije za razvoj turizma destinacije, usklađenosti s nacionalnom, regionalnom i lokalnom strategijom i brendiranjem destinacije, zatim estetika i sadržaji, program, manifestacije, poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu, primjena inovativnih i ekoloških rješenja, kao i pristupačnost i kvaliteta boravka, te prilagođenosti manifestacije osobama s invaliditetom.
Isto tako, evaluira se financijska i organizacijska održivost manifestacije, struktura financiranja, mogući rizici, postignuta sinergija i timski rad organizatora sa suorganizatorima, partnerima i širom zajednicom, prilagođenost manifestacije turistima, kvaliteta prezentacije mjerljivih pokazatelja uspješnosti manifestacije, kao što su broj posjetitelja, broj sudionika/ izlagača, učinak na porast noćenja u destinaciji i slično, te provođenje evaluacije manifestacije.
Veća prepoznatljivost lokalnih proizvoda
Provedbom ovog programa, potaknulo se, naglasila je Prodan Mraković, podizanje kvalitete turističkih manifestacija u manje razvijenim područjima Istre. Na taj način ta su se područja dodatno razvila, a tu se posebno misli na gospodarski razvoj malog poduzetništva i obrtništva u tom kraju, koje je angažirano u okviru tih manifestacija i čiji autohtoni proizvodi su se promovirali kroz te iste manifestacije.
Također, poticanjem manifestacija koje se održavaju izvan glavne turističke sezone, produžilo se trajanje turističke sezone u pojedinim destinacijama. Isto tako, poticanjem manifestacija koje su usklađene s razvojem proizvoda, brendiranjem i vizualnim identitetom pojedine destinacije, ojačan je brend i identitet te destinacije.
Ciljanim poticanjem određenih aspekata manifestacija postigla se bolja estetika manifestacija, od dekoracije, korištenja prirodnih materijala, uklapanja u okolni prirodni ambijent i drugog. Potom veća briga o ekološkim aspektima prilikom održavanja manifestacija, kao što su veći udio korištenja reciklabilnog pribora, spremnika za selektivno sakupljanje otpada i drugo, veća briga o potrebama invalidnih osoba, stvaranje boljih uvjeta dolaska, odnosno pristupačnosti i boravka posjetitelja manifestacija, bolja signalizacija, regulacija prometa, veći broj parkirališnih mjesta. Veća inovativnost, odnosno uvođenje novih programa u manifestacije, veća prepoznatljivost lokalnih proizvoda i veći broj lokalnih izlagača.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
