GREEN ISTRIA 2030.
U Istri ima 200.000 stanovnika i pola milijuna turističkih kreveta. U praksi to znači - zimi prazni stanovi, a ljeti Gardaland
(Snimio Milivoj Mijošek)
U Istri ima 200 tisuća stanovnika i pola milijuna turističkih kreveta. Na pitanje kako zaustaviti rast kapaciteta, istarski župan Boris Miletić, na jučer održanoj panel raspravi Glasa Istre o održivom turizmu, naveo je da se u posljednjih nekoliko godina dogodio "bum" nekomercijalnog smještaja.
Stanovi postaju apartmani
- Uvijek volim istaknuti da je jedan od specifikuma, ne samo Istre, nego i cijele Hrvatske, privatni smještaj, ali onaj u domaćinstvu kojeg netko doista živi 12 mjeseci, koji dočeka gosta, koji ima možda jednu sobu ili apartman, i mislim da je to nešto što je pozitivno.
Međutim, ti takozvani hladni ključevi i posebice nove tehnologije, određene platforme gdje nitko tog gosta ne dočeka, već dobije šifru za ulazak u neki stan ili apartman i tu boravi, a nakon toga ode bez pozdrava, mislim da tu moramo razmišljati doista prije svega o našem lokalnom stanovništvu. A to je tema održivog turizma, da je naše lokalno stanovišto zadovoljno, rekao je Miletić.
Istaknuo je da krivac nije samo država, već da je velika odgovornost na regionalnoj i lokalnoj samoupravi, koja ima mogućnost donošenja prostornih planova. Istaknuo je da širenje određenih stambenih područja, tzv. "žutih zona", ne opravdava trendove porasta broja stanovnika.
- U određenim zakonskim izmjenama, trebamo napraviti distinkciju što to znači osigurati smještajni kapacitet u zoni stanovanja, da li je to grad, pa se gradski stanovi pretvaraju u apartmane, pa onda imamo problem gdje smjestiti liječnike, gdje smjestiti učitelje, gdje smjestiti deficitarna zanimanja jer oni vrlo teško dolaze do dugoročnog najma. Tako da mislim da je dogovornost podijeljena i da jednostavno tom širenju građevinskih područja na ovaj način treba stati na kraj, naveo je Miletić.
Da je situacija kompleksna, ocijenio je i Ivan Herak, član Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse, naglasivši da je saturacija prostora jedan od najvećih problema, odnosno da je prostor jadranskih regija pet do osam puta opterećeniji nego što je to u drugim kontinentalnim regijama.
Turizam se ubrzano razvija
Pričajući o novoj mjeri Zakona o turizmu, prema kojoj vlasnici apartmana u stambenim zgradama moraju prikupiti 80 posto potpisa stanara kako bi mogli iznajmljivati svoje prostore u turističke svrhe, Herak smatra da će se rijetko koji stanar odlučiti na taj korak i dati svoj potpis.
- Živim u Poreču u zgradi sa sedam stanova, a svih šest stanova ispod mene se iznajmljuje. Zimi nema nikoga, a ljeti je Gardaland. Ne da se uopće živjeti, kaže Herak.
Ističe da ACI, vodeća tvrtka ne samo u Hrvatskoj, već na cijelom Mediteranu, pridaje veliku pažnju održivosti u svom poslovanju.
- ACI je lider u zelenoj tranziciji i nautičkom turizmu. Imamo sve certifikate održivosti i dobitnici smo brojnih plavih zastava. Nas to obvezuje, obvezuje nas praktički činjenica da smo 78 posto u vlasništvu Republike Hrvatske pa, ako državna firma neće provoditi politike, ne znam koja će. A druga bitna stvar je da održivost postaje bitan element održivosti i konkurentnosti na tržištu, istaknuo je Herak i dodao da su zelena tranzicija i turizam u izrazitoj međuovisnosti.
- Optimist sam po pitanju turizma, a danas smo otvorili neke teme vezane za njegove strukturne probleme i mislim da smo ih načeli. Turizam se u odnosu na prije dvadeset, deset ili pet godina strahovito razvija, međutim ima dosta velike strukturne probleme. O njima moramo razgovarati.
Svjedoci smo jedne potpuno nove velike promjene i paradigme, što se tiče našeg turizma, a to je da nije više bitna samo isporuka poslovnih rezultata, nego i okolišnih, društvenih, zelenih i održivih. Živimo novu paradigmu i usput pročišćavamo stari proizvod koji smo naslijedili, ali ga, naročito u strukturi smještaja, moramo mijenjati, kao i u proizvodima van turističke sezone koji spajaju dodanu vrijednost, zaključio je Herak.
Treba učiti na tuđim greškama
O važnosti održivosti za sadašnje generacije, ali i one buduće, govorio je i Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
- Nije ova tema aktualna, naravno, samo za našu županiju, nego i za hrvatski i usudit ću se reći, turizam Mediterana. Župan Miletić je rekao da je neke procese teško vratiti, a ja bih rekao i nemoguće. Postoje određeni primjeri na Mediteranu, prije svega u Španjolskoj. Županijska Turistička zajednica je naručila jednu izuzetno kvalitetnu studiju koja, između ostalog, pokazuje neke slučajeve gdje su se takve stvari dogodile, prije svega na Costa Bravi na sjevernom djelu Catalonije.
Naime, nakon što se na području jednog grada ili općine, a ima ih više, izgradilo previše objekata i kapaciteta u vikendicama, posljedica toga bila je preopterećena infrastruktura, više nema vode, i općina mora izdvajati u jednom slučaju deset milijuna eura svake godine za funkcioniranje infrastrukture. Cijena nekretnina je toliko pala da se one ne prodaju i s druge strane ne postoji potražnja jer je destinacija devastirana.
Postoji određeni vijek trajanja destinacije, a mi smo negdje na vrhu i počinjemo ići prema dolje. Ako se tu ne zaustavimo, strmoglavit ćemo se i nema nam povratka, rekao je Ostojić i kao najugroženije destinacije naveo općine Tar-Vabrigu, Funtanu te Medulin koji ima 22 puta više kreveta za kratkoročni turistički najam u odnosu na broj stanovnika. Riječ je o nekonvencionalnim objektima i objektima kod domaćina
- Ne postoji problem kada postoji pravi domaćin koji dočekuje goste i mislim da je to vrijednost istarskog i hrvatskog turizma i tu moramo dati dodatno ruku za podizanje kvalitete takvih objekata. Međutim, nama su problem višestambene zgrade u kojima trenutno nema nikoga. Takvi se stanovi koriste do 30 dana godišnje. Bez obzira na mali broj dana, objekt treba opremiti kompletnom infrastrukturom.
Što općina ima od toga? Nama to više ne treba, iako je sve legalno, navodi Ostojić i ističe da je upravo ovaj oblik smještaja upitan. Ovo što radi Vlada je dobro, smatra Ostojić, međutim boji se hoće li se neke jedinice lokalne samouprave ponašati i donašati odluke sukladno nalazima studija koje su dobro napravljene.
U centru Pule 1.100 apartmana
Direktorica Turističke zajednice grada Pule Sanja Cinkopan Korotaj, istaknula je da je u centru grada trenutno registrirano 1.100 apartmana, odnosno 3.700 kreveta.
- Prije 20 godina u centru Pule nije bilo gotovo ništa registrirano, možda koja soba i apartman. Kada nisu imali nigdje drugdje, onda su gosti dolazili u centar Pule.
Međutim, s godinama, kako smo ušli u Europsku uniju, kad su došli portali poput Bookinga i Airbnba, počela je i ta mogućnost da se registriraju apartmani u zgradama i broj se povećao. Grad Pula je sada pokrenuo izradu strategije za starogradsku jezgru gdje se upravo radi na tome da se omogući kvalitetan suživot građana, turizma i ugostiteljstva, rekla je Cinkopan Korotaj.
Napomenula je da su mnogi gradovi, kao i grad Pula, podignuli porez na 99 eura, iako je bila mogućnost na 200, da se porezna opterećenost pokuša što više izjednačiti s drugim subjektima u turizmu, što dosad nije bilo na istoj razini. Istaknula je da je važno da javna uprava bude uključena u planove upravljanja destinacijama, koju provode turističke zajednice. Pričajući o prometnoj opterećenosti Pule, o problemu parkinga i gužvi u špici sezone, istaknula je da "nema tog parkinga koji će moći progutati te dane", ali i da se radi o "ekstremnim danima", odnosno o tek nekoliko dana godišnje.
Na pitanje treba li Puli hotel na Valkanama, direktorica TZ-a je istaknula da prazna rupa koja se ondje nalazi ne služi ničemu, a da Puli treba kvalitetan objekt, hotel s 3 ili 5 zvjezdica, koji donosi dodatnu vrijednost, kao i da "Pula zaslužuje imati jedan hotel na početku šetališta Lungomare". A budući da je, kaže, na projektu angažiran arhitektonski studio 3LHD, koji je projektirao i Grand Hotel Park u Rovinju, on bi se, ističe direktorica, kompletno trebao uklopiti u okoliš. Osvrnula se i na akte novog zakona o turizmu.
- Imamo propisanog domaćina u prijedlogu zakona, za kojeg je definirano da su to svi oni koji žive u županiji i imaju svoj objekt u regiji. Bilo bi to u redu kada bi to bili samo oni koji imaju apartman ili dva i kojima je to uz posao dodatna zarada. Međutim, imamo dvije stvari koje su se lako mogle promijeniti prije donošenja novog Zakona o turizmu. Prva stvar je da svaka osoba može registrirati 20 kreveta koji nisu pomoćni.
Ja ću vam samo reći da mi znamo imati 18 kreveta i 20 pomoćnih u jednoj registraciji. Po tome ispada da je domaćin onaj koji ima svoju zgradu sa 16 apartmana i to mu omogućuje da dio kapaciteta daje mužu, sinu, kćerki, kaže direktorica pulskog TZ-a te dodaje da je problematično što, primjerice Medulin, neće imati problem sa suglasnostima za stambene zgrade jer su sve zgrade privatne, odnosno u vlasništvu jedne obitelji.
Listopad 8 posto bolji nego lani
Špica sezone i dalje se odnosi na dva mjeseca u godini: srpanj i kolovoz, no, dobre rezultate sve više pokazuju i mjeseci izvan ovog perioda. Direktorica Sektora za razvoj brenda i turističkih proizvoda Hrvatske turističke zajednice Slavija Jačan Obratov istaknula je da je posezona izuzetno dobra i ide prema najavama.
- Prije dva dana smo objavili podatke e-Visitora za listopad i osam posto su bolji od listopada prošle godine. Kad gledamo godinu u kontinuitetu ona je bolja za tri posto u dolascima te jedan posto u noćenjima, ali ono što najviše raduje jest da je projekcija HNB-a da će prihod od turizma prijeći 15 milijardi eura, što je četiri posto više nego prethodne godine. Zapravo, kad gledamo turizam u cjelini, problem je turistički promet u srpnju i kolovozu mjesecu, jer se više od 60 posto odvija upravo u tim mjesecima.
Ciljevi i promotivne aktivnosti HTZ-a usmjerene su na dodatnu promociju pred i posezone i stvaranje motiva dolazaka gostiju u tom razdoblju. Danas se podrazumijeva da Istra ima odlične turističke rezultate u unutrašnjosti, ali počeci su bili prilično avangardni. Vidimo da se taj trend odrazio na cijelu Hrvatsku, rekla je direktorica Jačan Obratov.
Svaka je sezona izazovna na svoj način, moglo se čuti, a svjesni geopolitičke situacije, rata u Ukrajini, žarišta na Bliskom istoku, svjesni smo i konkurencije koja sve jače radi i sve više ulaže u promociju, naglasila je Jačan Obratov te podsjetila da se s jednom Turskom, Italijom i Španjolskom nadmećemo na istim emitivnim tržištima.
Održivost u zbrinjavanju otpada
O održivosti turizma iz prvog reda govore i u Fondu za zaštitu okoliša koji radi dosta zanimljive projekte pa i projekte za obiteljske kuće, višestambene zgrade, kao i za javne kulturne zgrade. Uukupno je za tu svrhu iz EU fondova povučeno oko 470 milijuna eura. Otprilike dvije tisuće takvih zgrada obnovljeno je ovim sredstvima.
Obiteljskih kuća obuhvaćeno je oko 25 tisuća. Međutim, Fond ima projekte koji se odnose na hranu koja tijekom sezone nerijetko stvara probleme kao proizašli otpad, iznijela je Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU-a Fonda za zaštitu okoliša.
- U jeku Covida proveli smo projekt zbog problema ogromne količine otpada koje su stizale na Kaštijun i Marišćinu. To su bili ogromni pikovi koje Kaštijun nije mogao progutati. Htjeli smo povezati okoliš i turizam te krenuli kako bi jednostavnim metodama smanjili otpad od hrane u hotelima. Naime, dio tog otpada završi u biootpadu, ali dio i u miješanom otpadu. Pohvaljujem Hotel park Plaza Histria i njihov menadžment koji se prvi uključio u projekt. Uz edukaciju djelatnika kako smanjiti otpad u pripremi hrane, ali i načinima kako motivirati goste da sami smanje otpad.
Otpad ima direktan utjecaj na emisije stakleničkih plinova kada se odlaže na odlagališta, jer producira i CO2 i metan, a znamo da je metan plin koji je još štetniji od CO2. Sufinancirali smo nabavu uređaja za obradu biootpada, a oni otpad pretvaraju u kompost te hoteli Valamar i Park Plaza Histria koriste te načine. To je dobar primjer održivosti, jer smanjujemo troškove i otpad pretvaramo u kompost koji se može koristiti u hortikulturi. Riječ je o sustavu kružnog gospodarstva, opisala je Vesna Cetin Krnjević.
Kritika novom Zakonu o turizmu
Rasprava se proširila i na publiku koja se aktivno uključila s pitanjima i opaskama. Mladen Nežić, direktor Istarskog vodovoda, istaknuo je da se problematika vodoopskrbe s jedne strane može promatrati kroz nedovoljni kapacitet sustava cjevovoda u unutrašnjosti Istre, dok su drugi problem - resursi.
- Došli smo u situaciju da odbijamo izdavanje novih priključaka u nekim mjestima jer moramo štititi domicilno stanovništvo u tim područjima. U budućnosti moramo pojačavati mjesta gdje možemo skladištiti vodu, kao što je to sada akumulacija Butoniga, dakle moramo graditi nove akumulacije za potrebe vodoopskrbe i navodnjavanja, rekao je i dodao da će se u budućnosti, s obzirom na kontinuirano povećanje vode iz godine u godinu, morati razmišljati o novim politikama potrošnje vode.
Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta, ocijenila je novi Zakon o turizmu lošim i ispolitiziranim.
- Po meni to nije dobar zakon iz razloga što je dao mogućnost oporezivanja od 0 do 10, uz to je ispolitiziran jer je bacio sav teret na leđa lokalne zajednice koja treba odlučiti s kojom stopom će oporezivati apartmane. Ti živiš od odluke nekog u lokalnoj samoupravi, koliko će ti dignuti porez, a recimo 100 kilometara dalje netko profitira jer taj porez neće plaćati. Nije ravnomjerno i pošteno za građane.
S druge strane, ispod radara prolazi činjenica da u Istri stranci masovno kupuju i grade vile. Pune stanove ljeti, lokalnoj zajednici ne daju ništa, ubiru novac koji stiže u njihovu zemlju, a gužvu i smeće ostavljaju nama. Održivog turizma nema bez promišljanja lokalne zajednice koja je glavni i jedini faktor u simbiozi s turističkim djelatnicima, zaključila je Deranja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
