Na Današnji dan, godina je 2006.
Vremeplov Glasa Istre: Okrenimo se malo i ležernijim temama!
(Arhiva Glasa Istre)
Nedjeljni broj. Već 35 godina naš list, koji će uskoro obilježiti 55. rođendan kao dnevni list, a koji je ušao u 82. godište od prvoga broja, izlazi i nedjeljom, od 1989. godine. Nedjeljom se težilo uvijek nekako predstavljati revijalne sadržaje, koncepti su se, dakako, kroz godine, mijenjali zajedno s urednicima i uredničkim koncepcijama, no već dugi niz godina nedjeljom se posvećujemo i vremeplovu - što se zbilo na današnji dan prije x,y godina.
Ovoga se puta vraćamo 18 godina unazad - ta »punoljetna« brojka vraća nas na neke (ne)zaboravljene teme, ljude, događaje. Iz naslovnice »vrišti« vijest o događaju iz domene crne kronike, no, nedjelja je, vrijeme za berbu ulika, obiteljske ručkove, pa krenimo s ležernijim temama o kojima smo pisali prije skoro dva desetljeća. Tada nitko nije mogao niti pojmiti da će se 14 godina kasnije pojaviti pandemija koronavirusa koja će (zauvijek?) promijeniti svijet i ratovi, pa pogledajmo što se tada događalo od »bezbrižnijih« ležernijih stvari.
Hand made festival
Najavljen je Hand made festival, koji se sada, već nekoliko godina, ne održava. Sjećamo se dobro i onog »korona« izdanja, uz manji broj izlagača, s maskama, distancom. Nedavno je na Facebooku najavljeno da će se to događanje održati ponovno ove godine, no potom je datum ipak pomaknut za listopad 2025. godine.
Evo kako je najavljeno četvrto izdanje, sada već daleke 2006. godine.
- Na manifestaciji koja se održava četvrti put sudjelovat će stotinjak izlagača iz cijele Hrvatske. Svoje će uratke predstaviti hobisti, obrtnici, rukotvorci, proizvođači suvenira, aranžeri, dizajneri i eko-bio proizvođači. Organizatorica Lela Blekić je navela da su oko 70 posto izlagača na festivalu žene, a najmanje deset posto njih nakon sajma otvori obrt ili se počne baviti slobodnim zanimanjem, pisala je kolegica Lara Bagar prije 18 godina.
I zbilja, koliko je umjetnica od tada krenulo u samostalne vode, u izlagačke sfere, dobilo razne oblike poticaja za svoj rad…
U listopadu je otočje Brijuni posebno primamljivo zbog izleta po nešto nižim cijenama, a prije 18 godina u povodu Mjeseca hrvatske knjige - koji je i sada u tijeku - u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljeno je novo izdanje knjige Paula Kupelwiesera »Brioni«. O djelu, koje je izdao pulski Amforapress, govorili su novinar Mirko Urošević i arhitekt Tomislav Benci.
- Paul Kupelwieser bio je vodeći stručnjak za čelik, direktor nekoliko europskih čeličana, i tražio je kutak u Europi koji bi kultivirao. Za 75 tisuća tadašnjih guldena, 1893. godine kupio je Brijune kamo se prvi put uputio 2. kolovoza te godine s dva fažanska ribara. Nakon što se i sam liječio od malarije u Londonu i Beču, Kupelwieser se uhvatio ukoštac sa željom da je izgna s Brijuna i tu kreće njegova životna avantura, rekao je Urošević. Angažirao je epidemiologa dr. Roberta Kocha, a njemački izvori kažu da su Koch i Kupelwieser utrošili 20 tisuća galona petroleja za suzbijanje malarije, ali ne zna se kojom su se tehnologijom koristili; vjerojatno su u zimsko doba polijevali močvarna područja petrolejom i to kasnije palili. Brijuni su u to doba pretvoreni u prirodno lječilište, gradili su se hoteli, 1903. stigla je voda, 1906. godine tamo je ugrađen prvi dizelski motor na svijetu, a otočje su posjećivali i vodeći umjetnici, rečeno je na toj prezentaciji, a o čemu čitatelje izvještava kolegica Petra Lukež. Kada smo kod Brijuna i Kupelwiesera, recimo da se predavanja o njemu održavaju i sada, a nedavno je i Alida Perkov održala predavanje o Kupelwieseru i o njegovom značaju ne samo za Brijune, nego i šire.
Navedimo i da je na Brijunima sagrađen i Kupelwieserov obiteljski mauzolej u kojem su pokopani njegova supruga Maria i sin Karl. Kada smo kod knjiga, istoga je dana u nezaboravnoj Castropoli u Zagrebačkoj ulici, gdje su održane neke od najljepših književnih promocija, predstavljena bibliografija »Istarskog borca – IBOR«, Marije Petener Lorenzin. Kako je rekao Boris Domagoj Biletić, »Istarski je borac izlazio od 1953. do 1979. godine i bio je to časopis mladih Istre za književnost, kulturu i društvena pitanja. Kreirati bibliografiju toga časopisa je izniman posao, a na taj je način okončan trodijelni projekt objavljivanja bibliografija svih pulskoistarskih književno-kulturnih časopisa na hrvatskome jeziku. Poveznica s današnjim danom? Pulski Sa(n)jam knjige u Istri, koji je u biti »krenuo« iz Castropole, za nešto više od mjesec dana obilježava svoje trideseto izdanje. A Pulski dani eseja - čija su ovogodišnja tema književni časopisi - održavaju se idući tjedan.
O Tesli u književnosti
U tome broju našega lista bio je, uz prilog Dom, i prilog Zoom, gdje danas nažalost pokojni kolega Davor Šišović pisao o Tesli.
- Tesla je dakle u književnost ušao još za života, ali je sve do današnjih dana nastavio poticati maštu pisaca iz svih krajeva svijeta. Jedno od najneobičnijih literarnih uobličenja Nikole Tesle pojavilo se 1956. u romanu »Return of the Dove« američke spisateljice Margaret Storm. Tesla je u tom romanu junak koji je u Ameriku došao s planete Venere, jašući na velikoj bijeloj golubici, s misijom da Zemljane nauči korištenju čiste energije i kontroliranju njihovih fizičkih i mentalnih moći, napisao je, između ostalog, Šišović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
