Hrvatska se pred EU obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, a do kraja 2022. stopa odvajanja trebala je premašiti 60 posto. U 2023. godini na razini države dostigli smo stopu od 48 posto, a prosječna stopa odvojeno prikupljenog otpada na razini gradova je tek  25,6 posto, piše Gradonačelnik.hr. 

Osijek sa stopom od 57,6 posto, Buzet sa 56,1 posto, Mursko Središće sa stopom od 54,9 posto, Slavonski Brod sa stopom od 54,7 posto, Ludbreg sa 52,2 posto, Krk sa 51,2 posto te Križevci sa 50,6 posto jedinih je devet gradova u Hrvatskoj koji su u prošloj godini uspjeli premašiti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, pokazuju objavljeni izvješće Ministarstva zaštite okoliša o komunalnom otpadu za 2023.

Uz njih, iznad RH prosjeka su još Varaždin koji je 2023. završio na stopi od 49,9 posto, Čakovec sa 49,1 posto i Supetar koji je ostvario stopu od 48,3 posto. Nadomak su i Virovitica sa 47,5 posto, Labin sa 47 posto, Mali Lošinj sa 46,9 posto te Grubišno Polje sa 46,3 posto. Iznad 40 posto odvojeno prikupljenog otpada ostvarili su  još Rab (44,6 posto), Cres (42,2 posto), Poreč (41 posto)  i Daruvar (40,6 posto).

Zanimljivo je usporediti sastav najuspješnijih kad se gleda ostvarena stopa odvajanja s jedne i količina odvojeno skupljenog otpada per capita. Najuspješniji generalno su većinom kontinentalni gradovi  – od 10 najboljih samo su Buzet i Krk primorski gradovi.

S druge strane, gledamo li količinu prikupljenog otpada po stanovniku, najdiscipliniraniji su građani morskih, uglavnom otočkih gradova. Redom, po količini skupljenog otpada tu su – Supetar kao rekorder sa sto kilograma po osobi više od drugoplasirane Novalje, potom Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab, Poreč, Hvar, Novigrad te Prelog, zaključno iznosi Gradonačelnik.hr.

Povezane vijesti

• Kompostana je neprihvatljiva u Maloj Hubi
• NEKIMA SKUPLJE, A NEKIMA JEFTINIJE -  Novi sustav gospodarenja otpadom financijski je neodrživ
• Onečišćivač (ne)plaća