deseta obljetnica projekta
Dijana Muškardin o Zavičajnoj nastavi: Temeljni cilj je kroz sve obrazovne institucije očuvati istarski identitet
Dijana Muškardin (Snimio Branko Biočić)
Dijana Muškardin, labinska profesorica hrvatskog jezika i povijesti i diplomirana bibliotekarka, napredovala je kao nastavnik povijesti u labinskoj Srednjoj školi Mate Blažine te stekla stručno zvanje profesora savjetnika.
Od 2014. zaposlena je kao vanjska suradnica - naslovni asistent na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Odsjeku za povijest, te drži predavanja na Metodici nastave povijesti I. i II.. Od svibnja 2014. predsjednica je Radne skupine za implementaciju zavičajne nastave u srednje škole Istarske županije, a od ove godine i doktorica znanosti.
Njegovati i čuvati od zaborava
- Izrazito mi je drago da je projekt Zavičajne nastave zaživio i da ove godine slavimo njegovu 10. obljetnicu. Obljetnica je zapravo rezultat rada cijele zajednice, svih sudionika od onih najmlađih vrtićaraca do najstarijih mještana i naravno nastavnika i učenika koji su udružili svoju ljubav, znanje, iskustvo te svojim radom, kreativnošću i aktivnostima pridonijeli da projekt zaživi. Kao povjesničarka stalno sam istraživala zavičajne teme, nešto sama, nešto s učenicima tako da kad se pojavila mogućnost županijskog projekta zavičajne nastave odmah sam se zaljubila u sve to.
Prije svega jer sam mogla s učenicima raditi ono što volim, s druge strane smatram da je bogatstvo zavičajne baštine nešto što je potrebno i njegovati i čuvati od zaborava, a kad se surađuje i s kolegama, kako mi u školi kažemo, među smjerovima i predmetima, onda je sve još jednostavnije i lakše, govori nam Muškardin te ističe kako je jedan od benefita bio što nije bila sputavana brojnim problemima samog školskog sustava.
- Jako dobro znam koliko je školski sustav spor i trom, na temi školstva u Istri sam i doktorirala, tako da me veseli činjenica da ljubav prema zavičajnim temama nije prisutna samo kod mene već kod svih mojih kolega i učenika. I ono što je još važnije, sam je projekt imao tako dobar odaziv i kroz sve ove godine je ponudio cijelu paletu kvalitetno obrađenih zavičajnih sadržaja.
Mene ne čudi veliki, stopostotni odaziv, jer zapravo zavičajni sadržaji su se uvijek podučavali samo su sad dobili neki konkretan oblik koji je vidno olakšao nastavnicima rad. Zaista vjerujem da uz razvijanje zavičajne pismenosti kod učenika, razvijaju se i kompetencije potrebne društvu 21. stoljeća.
Učenici na zavičajnim sadržajima mogu graditi svoj identitet te baštinu iskoristiti za osobni razvoj, učenje, ali i buduće zanimanje, dodaje Dijana te pojašnjava što zapravo znači pojam Zavičajna nastava, projekt koji zadnjih deset godina uspješno provodi Istarska županija.
- Zapravo Zavičajna nastava skraćeni je naziv koji je zaživio, a odnosi se na projekt Institucionalizacije zavičajne nastave u Istarskoj županiji. Kroz svo vrijeme provođenja pokazalo se da je to jedan od najvažnijih i najuspješnijih projekata u posljednjih deset godina koji se provodi u obrazovnim istarskim institucijama - vrtićima, osnovnim i srednjim školama Istarske županije.
Evo za školsku godinu 2023./2024. program zavičajne nastave provelo je 25 predškolskih ustanova, 46 osnovnih i 23 srednje škole Istarske županije. I kad se pogledaju brojke, ono što znam za srednje škole to je 100% uključenost, a tako je i za osnovne škole.
Temeljni je cilj projekta Istarske županije formiranje institucionalnog oblika očuvanja istarskog zavičajnog identiteta. Zapravo željelo se uvođenjem zavičajne nastave u sve obrazovne institucije i kroz sve nastavne predmete njegovati zavičajni identitet i razvijati zavičajnu pismenost.
Zavičajna nastava realizira se tijekom školske godine za koju se dobiva i financijska potpora, a u travnju i svibnju tekuće školske godine predstavljaju se zavičajni projekti na organiziranim Festivalima zavičajnosti. Zavičajna nastava podrazumijeva različite oblike rada, motiviranost nastavnog osoblja za zavičajne teme, specifičnost nekog područja s aspekta prirodnih, društvenih i povijesnih obilježja kao i specifičnost dijalekta općenito, lokalnog govora, materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
I vjerujem da je projekt koji je na tim načelima dobrovoljnosti i postupnosti postavljen uz danu slobodu nastavnicima i financijsku potporu bila dobro osmišljena karika za samu implementaciju.
I prije nego što se krenulo u izradu smjernica i kurikula za implementaciju Zavičajne nastave provedena je anketa čiji su rezultati pokazali da učitelji i nastavnici u raznim oblicima odrađuju sadržaje zavičajne tematike. Samo je zapravo to što se radilo, a možda drugačije nazivalo bilo potrebno nadograditi i usustaviti, kaže profesorica Muškardin te ističe da je voditelj i idejni začetnik svega bio pročelnik županijskog Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica.
Kako bi projekt započeo, formirane su radne skupine za implementaciju zavičajne nastave za predškolski odgoj, za osnovne i srednje škole, a sama implementacija krenula je postupno 2014. godine. Započelo se s vrtićima, zatim 2015. krenule su u Zavičajnu nastavu osnovne i na koncu 2016. srednje škole. Gledajući unatrag u kratkom presjeku rada svoje radne skupine iza nje je nekoliko važnih odrađenih ciljeva, a sve su radne skupine koordinirale proces implementacije zavičajnih sadržaja u školske kurikulume. Pojašnjavajući odrađeno dodaje:
- Primjerice, nakon što su prihvaćene smjernice zavičajne nastave u Istarskoj županiji u listopadu 2017. nastavnicima i ravnateljima škole u Etnografskom muzeju u Pazinu, predstavljen je i dvojezični priručnik u kojem se nalaze smjernice i prijedlozi za implementaciju zavičajne nastave u srednje škole. Zatim je prošle godine, kao sadržajna, tematska i metodička pomoć, predstavljen u Arheološkom muzeju Istra i drugi zavičajni priručnik "ISTRAživanje" - priručnik za implementaciju zavičajne pismenosti u vrtiće, osnovne i srednje škole Istarske županije.
Priručnik je dvojezičan i QR kodom povezan sa županijskom zavičajnom mrežnom stranicom, a unutar priručnika su dane i mrežne poveznice svih institucija, knjižnica, muzeja, arhiva, raznih društva i zbirki privatnih osoba koje skupljaju, obrađuju, čuvaju i prezentiraju zavičajnu građu, kaže predsjednica Radne skupine te napominje da su rezultati ovog projekta mjerljivi i vidljivi kroz prezentaciju rada na Festivalima zavičajnosti koji se organiziraju od 2015. godine i na kojima je vidljiva uključenost svih srednjih i osnovnih škola, kao i vrtića Istarske županije.
Primjerice, do sada je za srednje škole realizirano sedam Festivala zavičajnosti od planiranih osam. Jedan manje zbog pandemije Covida. Festivali zavičajnosti osmišljeni su upravo s razlogom.
- Festivalima se poziva učenike da kroz živu riječ predstave svoj zavičajni projekt. A pažljivo biranim mjestom realizacije, odlaskom na trgove, među stanovništvo postiže se upravo taj efekt životnosti i vrijednosti zavičajnog identiteta koji se kroz projekt njeguje.
Festivali postaju mostovi, poveznice između zavičajnih sadržaja koji se obrađuju u školi te predstavljaju javno cijeloj zajednici. Danas se rezultati objavljuju i na mrežnim stranicama www.za-nas.hr koja predstavlja repozitorij i informacija i uradaka nastalih realizacijom zavičajnih projekata.
Nastavnicima je dana sloboda, ali i podrška u provođenju samog projekta pa se svake školske godine organizira od strane Županije i Instruktivni dan za voditelje. Ono na što sam posebno ponosna je i da sve više mojih kolega ima u samom zaduženju sate Zavičajne nastave, što pokazuje da je projekt podržan i od samih ravnatelja koji su prepoznali važnost novih oblika poučavanja i učenja.
Bilo bi odlično da ova obljetnica potakne i ravnatelje koji to nisu dosad napravili, da tijekom iduće školske godine zaduže ako je moguće svoje nastavnike sa satima zavičajne nastave. Zavičajna nastava, sa sigurnošću mogu reći, u ovakvom obliku u kojem se provodi postala je pravi brend i prepoznata je ne samo u Istri već i izvan granica, kaže Dijana Muškardin.
Suradnja sa slovenskim knjižnicama
Već treću godinu surađuje se i sa slovenskim narodnim knjižnicama, točnije s njihovim Odsjekom za domoznanstvo (zavičajnost) gdje je sudjelovala na njihovom znanstvenom skupu i to s radom koji opisuje samu implementaciju projekta Zavičajne nastave. Rad je objavljen u zborniku 7. Festivala domoznanstva u Celju 2022. godine.
Prošle godine je na temu zavičajne sudjelovala na Okruglom stolu, a ove godine u listopadu na 8. Domfestu, također, predstavlja projekt zavičajne nastave s temom Medijski aspekti provedbe projekta "Implementacije zavičajne nastave u Istarskoj županiji - Regione Istriana".
Očekuje je i izlaganje na VII. kongresu hrvatskih povjesničara koji će se održati sad u rujnu u Osijeku, gdje također predstavlja projekt zavičajne nastave s temom Metodički okvir za implementaciju zavičajne nastave. I ono što najviše voli, ove godine prijavili su zavičajni projekt "Smo vas prišli zvat na pir" tako da se veseli svim aktivnostima i radu s kolegicama i učenicima.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
