pobjednica slatke istre
Brigit Ferenac iz Ferenci doktorirala na breskvicama, a uskoro hobi pretvara u posao
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Breskvice su doista najljepši ukras svakog svečanog stola, a tko može bolje prenijeti tajne izrade ovih slatkih kuglica, koje, uz fritule, kroštule, pincu, pandišpanj, paštine, cukerančiće, poveticu i bucolaj, svrstavaju među tradicijske istarske slastice, od 38-godišnje Brigit Ferenac iz Ferenci kod Vižinade.
Prošlogodišnja i ovogodišnja pobjednica Slatke Istre u kategoriji breskvica, jednostavan, a opet kompliciran kolač dovela je do savršenstva. Doslovno se topi u ustima. Provjereno. Jedna breskvica posve je nalik na drugu.
Nadišla nonu
Pobjednički recept za breskvice osmislila je s ocem, veliki ljubiteljem ove slastice.
- Moja nona radila je paštine, kroštule, pince..., ali nikada breskvice. Ocu je stoga bila želja da se nas dvoje iskušamo u pripremi te slastice. Došao je do starog recepta jedne gospođe iz Pule, krenuli smo ga isprobavati međutim breskvice su nam pucale.
Moraju se peći na jako niskoj temperaturi dugo vremena, a u svakom receptu piše da se peku na 180 do 200 stupnjeva oko 15 minuta, što naravno ne urodi plodom. S vremenom smo prilagodili recept kojeg sam dodatno korigirala. Recept je pun ljubavi i pažnje prema svakoj toj maloj kuglici, povjerila nam je Brigit.
Čemu duguje to savršenstvo oblika, zanimalo nas je, a Brigit je uzvratila kako je svi pitaju kako uspijeva postići da su sve breskvice iste.
- Svaka loptica se radi zasebno, svaka je jedna polutka. Svaku kuglicu stavim na vagu i svaka mora imati istu težinu, oko 10 grama. Izdubi se, napuni punjenjem, smjesom marmelade od marelica, ostatkom izdubljenih breskvi, ruma, ribane korice limuna..., i spoji, kazala je naša sugovornica.
U jedan kilogram ide četrdesetak breskvica i svaka više puta prođe kroz njene ruke, prvo treba oblikovati kuglicu od tijesta, ispeći, izdubiti je, pa pronaći dvije koje se lijepo spajaju, napuniti, spojiti, ofarbati, uvaljati u šećer i složiti na pladanj.
U slastičarstvu se sve važe, a presudnu ulogu ima i sam postupak izrade. Nema nekih velikih tajni. Treba paziti kada se tijesto mijesi. Po Brigitinom receptu, radi se s uljem. Može se raditi sa svinjskom masti, maslacem...
Važno je da se tijesto što manje mijesi jer se u suprotnom ulje zbije u tijesto i dobije se gumasta struktura keksa umjesto prhkost koja je jako bitna jer kada se breskvica napuni s punjenjem koje je samo po sebi dosta mekano i kada se oboji i uvalja u šećer, ona mora preći u prhku strukturu i ako tijesto nije dobro, to se neće desiti.
Ćikulatin
Najvažnije je da tijesto dugo odmara, preko noći u frižideru, i da nakon što se oblikuju kuglice, one još jednom dugo odmaraju, i potom peču na jako niskoj temperaturi, dosta dugo vremena. Važno je i njihovo skladištenje, breskvice trebaju odstajati, četiri, pet dana u hermetički zatvorenoj posudi kako bi se razvio proces omekšavanja jer se na zraku automatski suše.
Ljubav prema slasticama Brigit prati od malih nogu. Prvi kolač napravila je s devet godina, bio je to jednostavan biskvit preliven čokoladom. Poljoprivredna tehničarka rodom iz Kaštelira, 2014. godine preselila se u Vižinadu, tada je upoznala današnjeg supruga, poljoprivrednika koji u svom OPG-u, obrađuje 50 hektara zemlje i bavi se svinjogojstvom.
Upravo je u Vižinadi koja je kroz svoju kolovošku manifestaciju Slatka Istra nadaleko poznata po očuvanju slatke gastro tradicije, došla na ideju da ljubav prema slasticama pretoči u životni poziv. Dodatni poticaj bila je prošlogodišnja pobjeda u kategoriji breskvica, jer obećala je sama sebi da će se upustiti u poslovni rizik kada bude dobila prvo priznanje da to što radi doista nešto i vrijedi. Za otprilike mjesec dana Brigit otvara Ćikulatin pastry shop, malu trgovinu za proizvodnju i prodaju slastica, istarskih tradicijskih kolača, ali i suvremenih inačica po narudžbi.
- Sedam godina radila sam u Valamaru kao barmen, zadnje dvije, tri godine intenzivnije razmišljala čime bi se mogla samostalno baviti, no bez jasne ideje što bi to moglo biti. Zapravo je suprug bio taj koji me je usmjerio u slastičarstvo jer kazao mi je - zašto ne bi radila nešto što i kod kuće radim dobro.
Kontaktirala sam jednu slovensku firmu, Slatku hišu iz Kopra, koja nabavlja sastojke za slastičarstvo, čokolade, preljeve, biskvite..., i otišla na tečaj da vidim kako se radi s čokoladom. Sada sam gotovo godinu dana kod njih na edukaciji i naučili su me svim modernijim pristupima u slastičarstvu, kazala je Brigit.
Vižinada se sa Slatkom Istrom, najslađom istarskom manifestacijom natjecateljskog karaktera za slatkoljupce iz čitave Istre koji spravljaju slastice po starim receptima u devet kategorija, brendirala kao čuvar slatke gastro tradicije, a uskoro će dobiti svoju prvu trgovinu za proizvodnju i prodaju kolača.
Brigit je i sama na ovogodišnjem kolovoškom izdanju Slatke Istre, u Kući Maraston, čiji je prvi kat posvećen Slatkoj Istri, održala radionicu izrade tradicionalnog istarskog kolača, demonstrirajući upravo izradu breskvica, kolača čija joj izrada sudeći prema nagradama, najbolje ide od ruke.
Hobi u posao
U Ćikulatinu će se izrađivati i prodavati ne samo breskvice već i ostali istarski tradicijski kolači kao i druge slastice, sve po narudžbi, ali i specijalne mouse torte od visoko kvalitetne čokolade. U jutarnjoj ponudi bit će kroasani, krempite, millefoglie, nekoliko vrsta torta koje će se prodavati po komadu.
- Ćikulatin bi bila pralina. Nono me je u djetinjstvu uvijek pitao, 'Brigit da li bi ti ćikulate', čokolade, i na osnovu tog izraza nazvala sam svoju trgovinu, u unajmljenom općinskom prostoru u samom centru Vižinade. Neko sam vrijeme bila nezaposlena i preko Zavoda za zapošljavanje dobila potporu za samozapošljavanje od 10.000 eura i s time sam krenula u realizaciju poduzetničke inicijative, a ostalo su vlastita sredstva.
Obnovili smo prostor i nabavili svu potrebnu opremu. Želja mi je surađivati s lokalnim OPG-ovima koji se bave proizvodnjom voća, maslinovog ulja, možda čak i vina koja bi voljela ukomponirati u svoje slastice, kako bi bile pripremljene od domaćih sastojaka, autohtone i prepoznatljive, povjerila nam je slastičarka koja će hobi uskoro pretvoriti u posao.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
