(Foto: Veterinarska bolnica Poreč)
I dok je galeb nekima inspiracija za pjesme i stihove, drugi u njemu vide ljudsku napast i štetočinu. Ovu najrasprostranjeniju pticu Jadrana koja se prilagodila životu u gradu i s ljudima, mnogi doživljavaju kao strvinara koji kopa po smetlištu i hrani se otpadom.
- Ne znam zašto se ne postave znakovi da je hranjenje galebova strogo zabranjeno i kažnjivo, i to uz hrvatski i na više stranih jezika. Sjedim sad na plaži u Zelenoj Laguni Poreč, a jedna gospođa strankinja baca dva kruha iz vrećice, nakon čega je cijelo jato galebova doletjelo. Da postoji natpis da je to kažnjivo, ne vjerujem da bi se više bacalo, a samim tim djelomično bi se riješio i problem galebova u gradu. Ljudi se moraju bojati da im te štetočine ne otmu hranu dok jedu na plaži, napisao je čitatelj Robert Pavić, tragom čega smo poslali upit Gradu Poreču kako se oni nose sa tim problemom i što se poduzima da bi suživot ljudi i galebova postao podnošljiviji.
- Grad Poreč iz godine u godinu nastavlja s projektom kontrole i suzbijanja populacije galeba klaukavca, te procjenom rizika prekomjerne populacije te ptice za zdravlje ljudi na svom području. Prvi smo počeli s tom akcijom još 2011. godine, a s vremenom su nam se pridruživali i drugi gradovi.
Glavni cilj projekta je uspostava sustava praćenja, kontrole i smanjenja populacije galeba klaukavca na teritorijalnom području zapadne obale Istre, te vraćanje galebova iz urbanog područja na njihovo prirodno stanište otoke i hridi. Činjenica je da galebovi kao i neke druge divlje životinje u potrazi za hranom dolaze u urbana središta, te svoja prirodna staništa mijenjaju gradskim gdje se hrane otpadom iz kontejnera, a prisutni su i na gradskim tržnicama, objektima koji prodaju ili proizvode hranu, terasama ugostiteljskih objekata, turističkim kompleksima, trgovačkim centrima te školama i vrtićima.
U blizini takvih mjesta galebovi savijaju svoja gnijezda kako bi bili što bliže izvoru hrane, a to su obično ravni krovovi kuća za stanovanje, škola, vrtića, hotela, restorana, i objekti koji obično nisu naseljeni (napuštene kuće, tvornice, kuće za odmor koje ljudi koriste u ljetnim mjesecima i slično). Metoda smanjenja populacije galeba klaukavca zamjenom pravih jaja s umjetnim dozvoljena je od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike i od javnog je interesa s obzirom da utječe na zdravlje te sigurnost ljudi i njihove imovine. Radi se o metodi privremenog onemogućavanja reprodukcije ptica, a rezultat je značajno smanjenje broja savijenih gnijezda u urbanim sredinama. Ovom humanom metodom dokazano se smanjio ukupni broj mladih ptica na našem području što je i glavni cilj projekta.
Uspjeh samog projekta ne temelji se samo na postavljanju lažnih jaja, već obuhvaća niz drugih aktivnosti kao što su smanjenje izvora hrane galebovima, senzibilizacija i edukacija građana na pravilno postupanje s pticama, samozaštita i razumijevanje problema za što je u tu svrhu Grad Poreč s ostalim partnerima koji sudjeluju u ovoj akciji, financirao štampanje 20.000 edukativnih letaka. Letci su podijeljeni po javnim ustanovama, naročito turističkim tvrtkama kako bi upravo turiste i posjetitelje, koji su manje upoznati s ovim problemom, informirali o štetnosti hranjenja galebova. Najznačajniji problem obitavanja galebova u gradu je taj što galeb klaukavac utječe na javno zdravlje ljudi, obzirom da je dokazano kako može biti prijenosnik nekih bakterijskih, virusnih i nametničkih bolesti štetnih za ljudsko zdravlje. Mogu biti opasni i iz razloga što u potrazi za hranom i obilaskom kanti za smeće ne prežu ni od napada na ljude.
I dalje će se nastaviti raditi na edukaciji kako bi se građane i turiste upozorilo da ne hrane galebove i ne ostavljaju im hranu, jer je i sukladno Odluci o komunalnom redu Grada Poreča na javnoj površini zabranjeno bacanje i ostavljanje različitog otpada izvan košara i drugih posuda za otpad. Valja naglasiti da se svake godine projektu priključuje sve veći broj građana Poreča u smislu prijave samih lokacija sakupljanja pa tako i gniježđenja galebova, što znači da su građani prepoznali važnost cijele akcije. Samim tim postaju i važni saveznici u provođenju projekta, što je u konačnici veoma važno za njegov uspjeh. Ovom akcijom želi se galebove vratiti u njihova prirodna staništa, a to su hridi i otoci, a građane upozoriti da ne hrane ptice jer se onda one zadržavaju na tom području, što umanjuje naš cjelokupni trud, navode iz Grada Poreča.
Treba napomenuti da je zakonski kažnjivo ozljeđivanje ili ubijanje galebova, a s druge strane ne pribjegava se ni kažnjavanju zbog njihovog hranjenja već se educiranjem ljudi pokušava osvijestiti štetnost tog postupka. Kako bilo, galebovi i ljudi će se kroz život i dalje susretati, samo dok će neki pjevušiti poznatu melodiju »moj galebe« drugima će biti draža pjesma »Bježi ptico od mene.«