rimski valbandon
FOTO / Rimski ljetnikovac ugostio antičke domine i zanatlije
(Snimila Doria Mohorović / Glas Istre)
Rimske domine, žongleri s vatrom, kamenoklesari, lončari i druge zanatlije našli su se preksinoć u šumici uz Valbandonsku plažu, gdje je uprizorena živopisna scena iz antičkih vremena. Posjetitelje su dočekali kostimirani likovi i zvukovi rimskih instrumenata - udaraljki, frula i bubnjeva, a uz zalazak sunca, okupljeni su uz putujuće glazbenike imali priliku pratiti atraktivan performans s vatrom. »Već kasnimo na orgije«, uzvikivali su pripadnici rimske elite, prije no što se druženje preselilo u rimski ljetnikovac.
Rimski ljetnikovac
Upravo je ta lokacija, gdje su pronađena brojna arheološka nalazišta, odabrana za realizaciju manifestacije Rimski Valbandon, i to 20. godinu za redom u organizaciji Turističke zajednice Općine Fažana. Posjetitelji su se ondje, u vrlo dojmljivoj scenografiji, imali priliku okušati u zanatima iz vremena antike, isprobati rimske igre, saznati štošta o tom izuzetno važnom povijesnom razdoblju koje je značajni trag ostavilo i na našem području.
U jednom je kutku svoje mjesto pronašla izložba s nalazišta arheologa, a u drugom je uprizoren susret Lekanija i novog vlasnika vile koji je zapravo bio stvarni vlasnik, iako mu se ne zna ime. U istraživanju, što vjerno prikazuje izložba, pronađeni su dvojna herma od vapnenca s prikazom muške i ženske glave, Četvrtasti postament dvojne herme od vapnenca, posuda, keramički utezi ribarske mreže, ulomci amfora, ulomci fažanskih amfora i čepovi amfora i drugo.
Suorganizatorica Ivna Bevanda-Strah, istaknula je da je manifestacija započela s pričom kako je Rimsko carstvo osvojilo ove prostore, kako je carski izaslanik krenuo prema ovom području i kako su pali Histri.
- Ove godine manifestacija je doživjela jednu totalnu transformaciju uvođenjem novih oblika interpretacije povijesti, stvaranjem novih kulturno-turističkih edukativnih proizvoda u kojima su poseban doprinos zapravo bila upravo ta nova otkrića naših arheologa Arheološkog muzeja Pule u Valbandonskoj vali, koja je bila inspiracija za storytelling, dekonstrukciju, stvaranje arhetipske energije likova koji su zaista postojali u tom vremenu, otkrivanje novog vlasnika ovog prostora, ali čije se ime zaista ne zna, rekla je Bevanda. Između ostalog, prikazali su i oživjeli elemente koje su još 2022. godine arheolozi otkrili na ovim prostorima.
- Oživjeli smo Apolona, gdje je nađena njegova glava i noga. Oživjeli smo Herme i publika je imala priliku gledati žive Herme. Kroz cijeli storytelling govorilo se na više jezika, na hrvatskom, engleskom, talijanskom, ruskom, ukrajinskom. I evo mi ovako uspuhani došli smo i na ovu lokaciju gdje sam se razveselila kada sam vidjela ovako veliki broj ljudi gdje se slavlje nastavlja u kutku antičke domine, prolazak kroz različite zanimljive antičke zanate, u kutku za djecu, gdje mali arheolozi imaju priliku isprobati antičke igre, dodala je Bevanda-Strah.
Osim glumaca, u ovoj su priči sudjelovali i povjesničari, arheolozi, profesionalni glazbenici, profesionalni plesači, turistički vodiči.
- I snaga naših ovakvih tura je upravo u tome što su to ljudi različitih profesija, ljudi koji su bogati jer govore po nekoliko različitih jezika, ne samo engleski kao drugi materinji svima nama. Ovdje su ljudi koji govore i engleski i poljski i ruski i francuski i ukrajinski i prilagođavamo se događajima i situacijama. Priče nastaju tako da činjenice koje mi izgovaramo moraju biti točne, egzaktne, da ja respektiram prvo struku, konzultiram različite eminentne povijesničare i arheologe i sve ono što mi je potrebno da bi to izašlo zaista pred ljude, rekla je Bevanda-Strah.
Kako se moglo čuti u kutku u kojem su ležale veličanstvene antičke domine, za postizanje što ljepšeg lica bez nepravilnosti, za čime su Rimljani težili, upotrebljavala se maska od ovčjeg loja, iako je, kako se moglo čuti, miris bio sve samo ne ugodan. U potpuno drugačijim kriterijima ljepote no što su današnji, izbjeljivalo se lice kredom u prahu, a uz rumene obraze, obrve su morale biti spojene.
Uz lončare i klesare, posebno su zanimljiva bila dva štanda domaće radinosti Happy Horses iz Pule na kojima su predstavljeni razni načini obrade prirodnih materijala. Na jednom su posjetitelji mogi čuti zanimljivosti o načinu obrade brnistre, vrlo raširene grmolike biljke u rimsko doba. Bere se u različito doba godine, ovisno o tome za što se želi koristiti, a u Italiji je puno zastupljenija nego kod nas.
- Bila je jako bitna i u rimsko doba i pred rimsko doba pa do negdje 50. godine ovog stoljeća jer je u Fažani postojala i tvornica za preradu brnistre, predstavila nam je kostimirana Ivana Županić, vlasnica spomenutog obrta. Od vlakna brnistre su se, objašnjava nam, izađivali razni predmeti poput košara, jedra, vrše, pa i metle. Ali radila se i odjeća, sandale, odnosno sve što se moglo proizvoditi od tog materijala.
- Na ovom je području pronađeno i puno šivanih brodova, a za to se brnistra koristila u fazi kad je na sebi imala sjeme, jer su tada čvršća i grublja vlakna. I od takve brnistre koja se onda plela u konope, šivali su se ti brodovi, dok je njena posebnost u tom procesu to što je ona otpornija na posolicu i puno teže je trulila nego lan, konoplja i drugi materijali, rekla nam je Županić koja je djelatnost predstavila uz muža, Splićanina Marija Milata. Na drugom štandu ovaj dvojac prezentirao je kožarstvo i upotrebu konjske dlake u nakitu, čime se primarno bave u domaćoj djelatnosti, a upravo je po izradi predmeta od konjske dlake, uz prezentaciju koju prate povijesne reference, jedina u Hrvatskoj, kaže nam sugovornica.
Rimska gozba
Za one koji su htjeli događaj iskusiti i nepcem, u šumici uz »rimski ljetnikovac« nudila su se dva rimska jelovnika - riblji i mesni. Posjetitelji su za rimsku gozbu koja se prodavala po 10 eura, mogli kušati rimsko vino mulsum začinjeno medom, beskvasnu pogaču, svinjsko pečenje s aromatičnim začinskim travama, skuše u umaku od sezama, začinjenu leću te za desert - lubenicu. Kako nam je rekla Rimljanka Ema Korotaj, zadužena za prodaju specijaliteta, riječ je o jelovniku starom 2 tisuće godina, a većinom su ga došli kušati domaći gosti, iako se tu našao i pokoji turist. Reakcije su pozitivne jer, kako kaže, sviđa im se zanimljiva kombinacija hrane.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
