đir po poreču

FOTOGALERIJA / Bogata ponuda na štandovima, ali slaba prodaja

| Autor: Zvonimir Guzić


U sklopu programa »Porečko ljeto« svakog četvrtka se na Trgu Slobode u Poreču održava Smotra istarskih autohtonih proizvoda u organizaciji Udruge Istarska web tržnica. Smotra istarskih poljoprivrednih proizvoda je promotivo-prodajnog karaktera kojom se domaći proizvođači predstavljaju Porečanima i njihovim gostima.

Spoj je to dodatne turističke ponude, koja lokalnim OPG-ovima omogućuje dodatnu promociju i plasman domaćih proizvoda na tržište. Od 9 do 20 sati posjetitelji mogu obilaziti štandove petnaestak poljoprivrednih proizvođača s Poreštine, iako se mogu pronaći i OPG-ovi iz ostalih djelova Istre. Radi se o autohtonim proizvodima poput meda i pčelinjih proizvoda, maslinovog ulja, voćnih i povrtnih prerađevina, proizvoda od lavande, prirodne kozmetike i raznih suvenira od drveta.

Domaći proizvod

- Tri puta tjedno tijekom ljetne sezone imamo ovakvu manifestaciju u organizaciji Istarskih web tržnica na kojoj nudimo svoje proizvode. Četvrtkom smo u Poreču, dok je utorak i subota rezervirana za Vrsar, gdje smo jednom na rivi, drugi put u starom gradu, rekla nam je Branka Kovač iz Radoši koja prodaje proizvode od meda.

(Snimio Zvonimir Guzić)Branka Kovač (Snimio Zvonimir Guzić)

- Sve što vidite na ovom štandu je sto posto domaće i proizvedeno na prirodan način. Radimo razne varijacije proizvoda na bazi meda, tako da imamo brojne marinade meda s maslinovim uljem i začinskim biljem, s kantarionom odnosno uljem gospine trave i smiljem. Na farmi imamo i mediteranski vrt tako da i sve te biljke koje stavljamo s medom rastu u našem vrtu. Bitno je istaknuti da je to med s nekom biljkom, npr. med s lavandom, a ne med od lavande. Proizvodimo i jedan specifičan unikatan proizvod, to je kremasti med u kombinaciji s nekom od začinskih biljaka iz našeg mediteranskog vrta poput mente, kadulje, ružmarina čije lišće beremo i sušimo nakon čega ga meljemo i u određenom postotku stavljamo u kremasti med, jedino kod lavande ide cvijet umjesto lista u med. Kremasti med je dosta osjetljiv na visoke temperature i mora se držati u rashladnim uređajima, rekla nam je Kovač.

Zanimalo nas je kako ide prodaja, te kupuju li rado stranci autohtonu domaću robu.

- Iskreno, za sada se ne možemo pohvaliti da je sezona nešto dobra, nadajmo se da će se popraviti do kraja ljeta. Najviše se uzimaju proizvodi s manjim gramažama koji koštaju do pet eura. Kad bi ljudi znali kvalitetu ovakvih domaćih proizvoda ne bi gledali toliko na cijenu, jer puno ih više košta nešto nekvalitetno bez obzira koliko ga malo platili, rekla je Kovač.

Nedaleko je bio štand s proizvodima od goji bobica. Iza mnoštva šarenih bočica i teglica stajao je Vedran Hero, vlasnik istoimenog OPG-a.

(Snimio Zvonimir Guzić)Vedran Hero (Snimio Zvonimir Guzić)

- Imamo svoje plantaže goji bobica kod Potpićna na području Luga prema Mostu Raši, koje kombiniramo s ostalim zdravim voćem tako da nudimo široku paletu proizvoda od raznih namaza i sokova, tinktura s goji alkoholom koji se uzimaju na kapaljku poput propolisa do energetskih napitaka od goji bobica za jačanje imuniteta, rekao nam je Hero o zdravom učinku goji bobica.

Goji bobice tradicionalno potječu iz Kine, a zbog značajnog blagotvornog utjecaja na ljudsko zdravlje smatraju se supervoćem s najviše antioksidativnih svojstava.

Nedaleko Trga Slobode i Smotre istarskih autohtonih proizvoda nalazi se i porečka Gradska tržnica koja također nudi široku paletu domaćih poljoprivrednih proizvoda od voća i povrća u sklopu koje je i ribarnica. Premda su veliki trgovački lanci odvukli velik dio kupaca s popularnog merkata, na porečkoj tržnici se osjetio onaj gradski šušur i bilo je dosta ljudi oko štandova. Sam Grad Poreč i Turistička zajednica, također u sklopu »Porečkog ljeta« pokrenuli su akciju »Gušti merkata« gdje se svakog trećeg petka u ljetnim mjesecima građanima sprema i nudi na degustaciju jelo spravljeno s namirnicama s tržnice, s ciljem vraćanja ljudi tradicionalnom načinu kupovanja hrane kod domaćih proizvođača.

Jedan od takvih domaćih je i OPG Andreja Rabaka iz Kaldira koji ima štand s voćem u unutrašnjem dijelu tržnice, na kojem su se nudile breskve, nektarine, marelice i kruške.

- Svo voće je domaće i ubrano na vlastitom imanju, kvalitetna roba s normalnim cijenama, ali slabo se prodaje. Ljudi prođu, pogledaju, ali slabo kupuju, rekao je Rabak. Ništa bolja situacija nije bila ni na vanjskom štandu s voćem OPG-a Anđelo Štefanić gdje nas je dočekala Jadranka Štefanić.

(Snimio Zvonimir Guzić)Jadranka Štefanić (Snimio Zvonimir Guzić)

- Jako loša sezona. Cijene su kao i prošle godine, ali ljudi jednostavno ne troše. Možda se nešto popravi do kraja ljeta, za sada nije to to, rekla je prodavačica nakon čega je jedan gospodin zaželio kilogram trešanja, što je malo popravilo raspoloženje našoj sugovornici.

Cijene voća na tržnici kretale su se od 3 do 4 eura za breskve i kruške, 5 do 6 eura za nektarine i marelice, do 8 eura za trešnje. Što se tiče povrća, rajčica i paprika su se mogle naći za 4 eura, krumpiri po 2 eura, kao i luk. Ukupan dojam je da na tržnici ima više posjetitelja koji razgledaju ponudu nego kupaca, premda su cijene na razini onih u većim trgovačkim centrima.

Dobra ponuda ribe

Slična situacija je bila i u ribarnici gdje su puni stolovi ribe izgledali bogato s raznovrsnom ponudom, međutim ni tu nije bilo pomame kupaca za morskim delicijama.

(Snimio Zvonimir Guzić)Ribarnica (Snimio Zvonimir Guzić)

- Ponuda je kao što vidite više nego dobra, ali prodaja nije baš nešto, požalila nam se prodavačica za pultom ribarnice.

Na nekoliko štandova cijene ribe su bile skoro ujednačene, eventualna razlika u par eura odnosila se uglavnom na veličinu ribe, tako da su se mogli pronaći manji primjerci orade i brancina za 14 eura, oni nešto veći za 20 eura, romb 26 eura, pagar 22 eura, zubatac 28 eura, škampi po 26 eura.

Gospodarska kriza i standard tjera ljude na prevrtanje svakog eura prije potrošnje, a često u toj računici odnosa cijena i kvalitete, kvaliteta bude zakinuta na uštrb cijene. To najbolje znaju domaći proizvođači koji ne mogu konkurirati stranim jeftinijim proizvodima, iako je kvaliteta na njihovoj strani.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter