Kroz Vela vrata koja je 1547. godine podigao kapetan Giannmaria Contarini, u prošlost Starog grada Buzeta zakoračit će svi oni koji se odluče pridružiti kostimiranoj šetnji starogradskom jezgrom. Turistička zajednica grada Buzeta upravo pokreće novi ljetni turistički projekt "Buzećani - naši (ne)znani sugrađani" koji će se odvijati tijekom srpnja.

Kroz Vela vrata u starogradsku jezgru (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Stipan Konzul Istranin

Prva kostimirana šetnja održat će se u srijedu 3. srpnja, a potom svakog četvrtka, 11., 18. i 25. srpnja, u dva termina. U jutarnjem terminu od 10.30 do 11.30 i u večernjem od 19 do 20 sati. Srpanjski program besplatan je i namijenjen turistima i svima koje zanima buzetska povijest. Turistička zajednica povezana je s iznajmljivačima i hotelima koji će to ponuditi kao dodatni sadržaj svojim gostima.

- Projekt "Buzećani - naši (ne)znani sugrađani" inicijalno je započeo u Srednjoj školi Buzet u sklopu nastave zavičajnosti, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem "Augustin Vivoda" i Matijom Nežićem, a sada smo mu udahnuli turistički predznak i odlučili organizirati kostimiranu šetnju tijekom cijelog srpnja, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sudjeluje dvanaest srednjoškolaca u odijelima i haljinama s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, i to je svojevrsna uvertira u rujansku Subotinu po starinski. Pokaže li se ova nova turistička ponuda uspješna, nastavit će se u rujnu i listopadu, najavila je Melita Paladin iz Turističke zajednice grada Buzeta.

U Starom gradu rođen je Stipan Konzul Istranin, prvi prevoditelj "Novoga zavjeta" na hrvatski jezik, a prošlost i sadašnjost Buzeta svojom su kreativnošću, poduzetnim duhom te zapaženim rezultatima svoga djelovanja, obilježili i drugi znameniti građani čija se imena ne nalaze u enciklopedijama i leksikonima. Njihove su živote, srednjoškolci otkrivali proučavajući stare arhivske zapise, matične knjige i druge izvore, a sada će ih predstaviti turistima.

Kostimirani srednjoškolci dočekuju turiste ispred Velih vrata, pozivaju ih da zaborave na trenutak gradsku užurbanost, vrevu i buku i prošetaju uskim ulicama starogradske jezgre. Put ih vodi kroz najljepšu ulicu, Šetalište Vladimira Gortana koju Buzećani zovu Lopar, a gdje će ih u Velikoj lozeti dočekati rašporski kapetan Marco Alvise IV. Foscari iz loze San Simeone, koji je u Buzet došao 1789. godine kao novoizabrani rašporski kapetan i tu ulogu obavljao do 1792. godine.

Na Fabijančićevu trgu uklesanom u živoj stijeni, u najužoj ulici u gradu, susrest će se sa Stipanom Konzulom Istraninom rođenim u Buzetu davne 1521. godine, a koji se 1557. godine priključio Trubarovu projektu izdavanja slovenskih i hrvatskih protestantskih knjiga te sam počeo prevoditi njegov slovenski "Novi testament", odnosno "Novi zavjet" na hrvatski jezik koristeći se glagoljskim pismom.

Na Veloj šterni podignutoj 1788., odnosno 1789. godine na mjestu starije šterne, s ogradom u rokoko stilu s grbom kapetana Marc’ Antonija Trevisana i godinom izgradnje te u podnožju natpisa ugrađenim venecijanskim reljefom lava, dočekat će ih Girolamo conte Agapito.

Potomak četvrte generacije Agapitovih u Buzetu iskusio je karijeru pravnika, profesora i pjesnika, a bio je i časnik, tajnik, policijski inspektor, sudac i publicist. Autor je prvog turističkoga vodiča koji se smatra prvim djelom te vrste, a obrađuje neke danas poznate jame poput one u Postojni, ali i druge znamenite lokalitete kao što su Minjera pod Sovinjakom i Istarske toplice.

Posjet Starom gradu podrazumijeva i kratak predah na Baštionu i prekrasnom vidikovcu gdje će turiste dočekati kostimirana učiteljica Tereza Golmajer. Hrvatski narodni preporod u Istri imao je golemih zasluga za cjelokupni život slavenske Istre što se odrazilo i na Buzeštinu.

Za Buzet je važno osnivanje Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru koja si je kao poseban zadatak postavila otvaranje privatnih pučkih škola u Istri u mjestima u kojima ne postoje. U Buzetu je, odnosno na Fontani, 1911. godine otvorena nova školska zgrada, a Tereza Golmajer bila je prva učiteljica u hrvatskoj školi u Buzetu.

U Zavičajnom muzeju u drevnoj palači Bigatto, predviđen je susret s Antonijom Ninom Prodan, jednom od buzetskih primalja. Babica iz Urihi rođena je 1913. godine kao Antonia Klarić. Školu za primalje završila je u Trstu. Imala je dozvolu za rad i aktivno se njome služila sve do kada su se djeca prestala rađati kod kuće.

Babica Nina

Službeno je djelovala na području Račišćine, ali kad je bilo potrebno, ako u blizini nije bilo babice zadužene za to područje jer je pomagala nekoj ženi u drugom mjestu, zvali su nju pa bi često pješačila do drugih sela i župa. Ljudi je bilo puno, obitelji su bile velike i svaki čas bi joj netko dojurio na vrata: "Nina, prokuraj, hći će mi rodit, žena će mi rodit, suseda će mi rodit... Nina semo, Nina tamo!"

Babica Nina ujedno je posljednji lik iz zavičajne galerije projekta "Buzećani - naši (ne) znani sugrađani", a šetnja ulicama Staroga grada u duhu prošlih vremena završava na Loparu gdje će se u to vrijeme održavati i minitržnica s lokalnim specijalitetima, kreativnim rukotvorinama i korisnim uporabnim predmetima.

Povezane vijesti

• Buzetu iz europskog socijalnog fonda 559.760 kuna
• Za rekonstrukciju javne rasvjete osigurano 2,4 milijuna kuna
• Je li "tona" jednako teška u Sloveniji i u Hrvatskoj?