Skupština Istarske županije, na jednoj od svojih zadnjih sjednica, usvojila je Program razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora Istarske županije za razdoblje od 2023. do 2028. godine.

U tom važnom dokumentu, ističe se da je Istarska županija prepoznala poljoprivredu kao stratešku gospodarsku granu i ruralno područje kao veliki razvojni potencijal te od svog osnutka sustavnim planiranjem i ulaganjem potiče njihov razvitak. Izradom ovog Programa nastavlja kontinuitetno strateško planiranje i upravljanje ovim sektorom. Međutim, problema itekako ima.

Eko proizvodnja svega 9 posto

Cilj Programa razvoja je potaknuti razvoj poljoprivrede kao bitne primarne gospodarske grane i povećati kvalitetu života u ruralnom području Istre kroz jačanje konkurentnosti poljoprivrede, poboljšanjem kvalitete života u ruralnim područjima, postizanjem raznolikosti ruralnog gospodarstva i povezivanjem s turističkim sektorom te, u konačnici, kroz očuvanje i revitalizaciju poljoprivrednog zemljišta i održivost poljoprivredne proizvodnje. Ostvarenje te vizije Županija temelji na tri strateška cilja: postizanje prehrambene sigurnosti i održivost poljoprivredne proizvodnje; povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje te razvoj ruralne ekonomije i povećanje kvalitete života u ruralnom prostoru.

(Arhiva Glasa Istre)

Iz ove vizije razvoja poljoprivrede proizašla su i četiri strateška cilja: povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, obnova ruralnog gospodarstva uz unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Prema podacima o stanju zemljišta po županijama iz 2018. godine, poljoprivredne površine u Istarskoj županiji zauzimaju 113 tisuća hektara. Od toga najveći udjel ima kategorija pretežno poljoprivredno zemljište, pa kategorija "mozaik poljoprivredne površine" pa vinogradi i maslinici. U Istarskoj se županiji 2023. godine koristilo 24.537 hektara poljoprivrednog zemljišta s ukupno 49.538 parcela. Prosječna veličina parcele bila je 0,50 hektara. U odnosu na 2018. godinu površina korištenog zemljišta smanjena je za 460 hektara, a broj parcela povećan za 1.718. Prosječna veličina parcele smanjena za 0,02 hektara.

Na području županije 2022. godine bilo je 2.284 hektara poljoprivrednih površina u ekološkom uzgoju. Udjel ekoloških površina u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama bio je svega 9 posto.

Sve manje goveda i ovaca

Broj domaćih životinja u Istarskoj županiji nije se značajnije mijenjao posljednjih desetak godina, kaže se u Programu razvoja. Prema dostupnim podacima, koncem 2023. godine bilo je 7,7 tisuća goveda, 6,1 tisuća svinja, 15,2 tisuće ovaca, 3,6 tisuće koza, 1,4 tisuće konja i 947 magaraca. U odnosu na 2014. godinu smanjio se broj goveda i ovaca za oko 10 posto, ali je povećan broj svinja, koza i konja.

(Arhiva Glasa Istre)

Broj ekološki uzgojenih goveda smanjio se za više od tri puta s 1.201 grla na 379. S druge strane porastao je broj ovaca s 14 na 523 koliko ih je zabilježeno 2022. godine, te broj koza s 267 grla na 438 grla. Broj kopitara u ekološkom uzgoju je 76, a za pčelinje zajednice posljednji dostupan podatak je iz 2020. godine kad ih je bilo 146.

Zbog visoke životne dobi nositelja i nepostojanja nasljednika mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva se gase kao proizvodno-gospodarske jedinice. Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine, broj poljoprivrednih kućanstava bio je 13.534 što je gotovo duplo više u odnosu na podatak o broju poljoprivrednih gospodarstava 2023. godine, svega 6.826. Iako ta dva pokazatelja nisu potpuno usporediva, zorno prikazuju smanjenje broja proizvodno-gospodarskih jedinica koje se u Istri bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Istarska županija aktivno potiče razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora putem pet programa, među kojima je i Program za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre. Naime, Istarska županija osnovala je Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizama Istra 1995. godine radi kreditiranja primarne poljoprivredne proizvodnje, prerade poljoprivrednih proizvoda i agroturizam u Istarskoj županiji. Njegova je uloga bila ključna za razvoj vinarske i maslinarske proizvodnje, posebice u prvim godinama rada kad su krediti za financiranje poljoprivrede bili izrazito nepovoljni za klijente i teško su se dobivali. Međutim, i danas je to najpovoljniji, najbrži i najjednostavniji način financiranja poljoprivrednih proizvođača u Istarskoj županiji.

Tržište ekoloških proizvoda

Osvrnuvši se na tržište poljoprivrednih proizvoda, u Programu razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora IŽ za razdoblje 2023-2028. godine navodi se da se tržište hrane u Istarskoj županiji, prema podacima za 2023. godinu, sastojalo od 278 tisuća potrošača od čega su 195 tisuća bili stanovnici Istarske županije (70,3 posto), a 83 tisuće uvjetni stanovnici (29,7 posto). Vrijednost istarskog tržišta hrane ugrubo je u programu procijenjeno na 1,7 milijardi eura godišnje od čega 390 milijuna eura (23 posto) otpada na potrošnju lokalnog stanovništva, a 1,3 milijarde (76,8 posto) na turističku potrošnju.

(Arhiva Glasa Istre)

"Količinski promatrano, turisti povećavaju potrošnju hrane na istarskom tržištu za oko 30 posto, a vrijednosno za oko 4,3 puta. Tako velika razlika u vrijednosti potrošnje hrane između turista i lokalnog stanovništva posljedica je tri ključna čimbenika: visoke kupovne moći stranih turista, puno veće potrošnje za hranu i piće tijekom odmora od uobičajenog te trošku usluživanja hrane i pića u ugostiteljstvu", kaže se u Planu razvoja.

Isto tako, utvrđeno je da je istarska poljoprivreda deficitarna s većinom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda osim s vinom i smokvama te, na razini domaćeg stanovništva, i s maslinovim uljem. Najmanja samodostatnost je kod svinjskog mesa i mlijeka, biljnih ulja, pšenice, te većine vrsta povrća i voća.

(Arhiva Glasa Istre)

Zaključuje se da poljoprivredna proizvodnja u Istri zadnjih dvadesetak godina nije pratila jaki porast potražnje uzrokovan rastom turizma pa je trenutno potrošnja svih proizvoda, osim vina i vrhunskih maslinovih ulja, znatno veća od proizvodnje.

"S obzirom na povoljne agroklimatske uvjete i raspoložive resurse moguće je značajno povećati proizvodnju i prodaju svježeg voća i povrća, jaja te kvalitetnog mesa. Posebna lukrativna tržišna niša je tržište ekoloških proizvoda", kaže se u Planu razvoja.

Utvrđeni su stoga strateški projekti među kojima je i Rural Istra - Centar koji će se baviti istraživanjem i razvojem sukladno najnovijim tehnologijama i trendovima, te povećanjem vještina i kompetencija u području digitalne/precizne poljoprivrede i inovativne/integrirane gastronomije. U strateškim projektima navedena je i nužna digitalizacija poljoprivrede, potom COGRI – Centar za očuvanje genetskih resursa, Logističko-distributivni centar za voće i povrće Istarske županije te Sustavi navodnjavanja Istarske županije.

U razvojne projekte, pak, uvršteni su Poljoprivredno edukacijski centar Istarske županije (PEC IŽ), Vijeće za istraživanje i razvoj inovacija u poljoprivredi te Agencija za marketing istarskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Pritom se naglašava da je prednost Istre to što na njenom području djeluju stručne i znanstvene institucije koje imaju ljudske potencijale potrebne za provođenje primijenjenih istraživanja u poljoprivredi te iskustvo u provođenju kompleksnih projekata.