SVEČANO OTKRIVENA PLOČA

FOTOGALERIJA / Otvoren Kulturni centar "Aleksandar Rukavina": Velika kulturna baština u malom mjestu

| Autor: Zvonimir Guzić


Svečanim otkrivanjem ploče, načelnik Brtonigle Neš Sinožić i dožupanica Istarske županije Jessica Acquavita, otvorili su Kulturni centar »Aleksandar Rukavina« u Brtonigli. Svojim prisustvom svečanost su još uveličali dogradonačelnica Umaga Floriana Bassanese Radin, direktorica Turističke zajednice Općine Brtonigla Michelle Pilat, voditeljica udruge LAG-a Sjeverna Istra Iva Juranović, predstavnik Akademije primijenjenih umjetnosti Silvester Ninić, voditeljica kiparske škole Kip-AR Rosana Giusti, te ostali gosti.

Rekonstrukcija i prenamjena

Općina Brtonigla se još 2022. godine javila na natječaj Lokalne akcijske grupe »Sjeverna Istra« za tip operacije »Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu«, a koji se provodi u sklopu Mjere 19 »LEADER-CLLD« te se financira iz Programa ruralnog razvoja Republike hrvatske, kako bi se dotrajala zgrada mogla obnoviti i prenamjeniti u kulturni centar. Sveukupna vrijednost radova iznosila je 52.626,77 eura, od čega je bilo 29.924,75 eura nepovratnih EU sredstava. Projektom je rekonstruirana postojeća zgrada neto površine od 148,60 četvornih metara, te je ona prenamijenjena u Kulturni centar »Aleksandar Rukavina«. Osim stalnog postava akademskog kipara Aleksandra Rukavine, ona će služiti i za organizaciju raznih kulturnih događaja, te odvijanje društvenih manifestacija.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

- Rekonstrukcijom zgrade i njezinom prenamjenom u Kulturni centar Aleksandar Rukavina, provedena je još jedna od brojnih aktivnosti koje se odvijaju na našem području, s ciljem poboljšanja infrastrukture namijenjene kulturi, poticanja uvođenja novih kulturnih i društvenih sadržaja. Kulturnim centrom povećana je i atraktivnost mjesta i poboljšani su uvjeti života na području naše općine i na području unutar kojeg djeluje Lokalna akcijska grupa Sjeverna Istra, čijim je natječajem financiran dobar dio ovoga kulturnog projekta, rekao je načelnik Sinožić.

Dožupanica Acquavita je pohvalila cjelokupni projekt i istaknula kako je svako ulaganje u kulturu veliko bez obzira koliko mjesto malo bilo, jer i ruralna mjesta imaju svoju kulturnu baštinu na koju je Istarska županija izuzetno ponosna.

U sklopu Kulturnog centra, otvorena je i škola Kip-AR što je akronim za kiparsku školu Aleksandar Rukavina, koja će se održati na području novootvorenog centra u trajanju od sedam dana. Projekt je pokrenut 2018. godine s ciljem umjetničke produkcije, edukacije, prezentacije i očuvanja umjetničkih djela.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

Zahvaljujući ostavštini akademskog kipara Aleksandra Rukavine, inicijatori ovog edukativnog programa prepoznali su vrijednu kulturnu baštinu Brtonigle, koja može postati aktivan kulturni resurs. Potaknuti mogućnostima koje im pruža institucionalni put izobrazbe u kreativnim zanimanjima, studenti će obavljati praktičan rad u centru koji uključuje sve faze kreativnog procesa od kreativnog razmišljanja, skiciranja na zadanu temu, argumentiranja vlastitog rada, fotografiranja, do prezentacija ideja, poštivanja zadanih rokova, prijenosa nacrta u veći format, tehnika rezbarenja, timskog rada, s krajnjim ciljem stvaranja novog iskustva u izvaninstitucionalnom procesu usavršavanja.

- Zaželjela bih toplu dobrodošlicu polaznicima kiparske škole Aleksandar Rukavina, a posebne zahvale idu voditeljici škole Rosani Giusti i profesoru Silvestru Niniću koji od 2018. godine vode projekt kiparske škole. Ovaj centar nije samo doprinos lokalnoj zajednici već obogaćuje i našu kulturnu i turističku ponudu, rekla je Michelle Pilat, direktorica TZ-a Brtonigla.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

Cjeloviti opus

Trenutnu okosnicu postava Kulturnog centra »Aleksandar Rukavina« čini šezdesetak skulptura koje su sačuvane u ateljeu i koje su članovi obitelji dali na korištenje Općini Buje, ostvarujući tako namjeru umjetnika da se skulpture sačuvaju i izlože kao cjeloviti opus. Jelena Bionić-Holthusen je stalnu zbirku upotpunila s deset skulptura koje su, po gipsanim originalima različitih vlasnika, prenesene u kamen i broncu. Zbirka je obogaćena i radovima umjetnikovih kolega: brončanom bistom Aleksandra Rukavine koju je izradio akademski kipar Tonči Orlić 1989. godine, a koja se nalazi na samom ulazu u kulturni centar i portretom majke kipara koji je izradila akademska slikarica Alma Orlić 1987. godine. Prostorna organizacija izložbe zamišljena je na temelju skulptura koje su prezentirane kroz vremenske i formalne faze karakteristične za umjetnikov rad.

Aleksandar Rukavina

Aleksandar Rukavina (1934.-1985.), bio je kipar i slikar koji se doselio iz Zagreba u Buje 1962. godine. Nekoliko godina radio je kao profesor u osnovnoj školi Buje, nakon čega se 1970. godine preselio u Brtoniglu, gdje se posvetio istraživanju i radu.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

Nakon nekoliko godina provedenih u Grožnjanu, gdje je 1965. promovirao likovnu koloniju i revitalizaciju mjesta kao Grada umjetnika, umjetnik je u zgradi upravo otvorenog kulturnog centra tada staroj napuštenoj klaonici, imao svoj atelje. Tu je živio i radio posljednjih petnaest godina svog života. Rođen u Zagrebu 1934., posvetio se kiparstvu i slikarstvu. Studij kiparstva završio je 1958. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1960.–61. sudjelovao je na izložbama »15 mladih«. U dva i pol desetljeća intenzivnog rada ostvario je oko 350 radova različitih motiva i tema, materija i dimenzija, što govori o njegovoj marljivosti i energiji. Nemiran duh i impulzivan karakter Aleksandra Rukavine usmjerio ga je na bogati i široki dijapazon motiva i materijala. Kao kipar izrađivao je figure, portrete, reljefe, kompozicije, plakete, medalje, znakove i grbove, i to u glini, terakoti, gipsu, metalu, limu, drvetu i kamenu.

(Snimio Zvonimir Guzić)(Snimio Zvonimir Guzić)

Njegovi motivi u slikarstvu su aktovi, gradske vedute, figure i kompozicije. Koristio se tehnikama crteža, akvarela, ulja na platnu i mozaika. Izradio je niz reljefnih kompozicija za arhitektonske prostore i spomen biste u Oprtlju, Bujama i Novigradu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini