obilježen Dan antifašističke borbe

Kajin: Bez antifašizma ne bi bilo ovakve Europe, Hrvatske, Istre

| Autor: Gordana Čalić Šverko  
Dan antifašističke borbe obilježen u Svetom Ivanu (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Dan antifašističke borbe obilježen u Svetom Ivanu (Snimila Gordana Čalić Šverko)


U povodu Dana antifašističke borbe, delegacija Grada Buzeta i buzetske Udruge antifašista položila je cvijeće i zapalila svijeće kod središnjeg spomen obilježja u Spomen parku u Buzetu kao i kod spomenika u Svetom Ivanu gdje je održan prigodan skup. Minutom šutnje odana je počast svima koji su dali svoje živote u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu.

Predsjednik buzetske Udruge antifašista Edo Jerman poručio je tom prigodom da je 22. lipanj 1941. godine, dan kojeg treba pamtiti, a ne samo pamtiti, nego taj datum prenašati na mlade generacije. U šumi Brezovica kod Siska formiran je tada prvi partizanski odred, prva oružana postrojba.

- Na isti način kao o Drugom svjetskom ratu treba govoriti i o Domovinskom ratu jer činjenica je da je Hrvatska u današnjim granicama stvorena 1945. godine, a od 1991. do 1995. godine, svi koji smo bili učesnici Domovinskog rata te granice smo uspjeli obraniti i danas živimo u tim granicama, u demokraciji, u slobodi, izjavio je Jerman.

Vjerojatno ni jedan rat u povijesti, kazao je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, ne može se usporediti s Drugim svjetskim ratom, SSSR je navodno imao više od 25 milijuna žrtava, Poljska šest do sedam milijuna, bivša Jugoslavija više od milijun stradalih.

- Cijeli narodi, tu prije svega mislim na Židove, gotovo su stradali u holokaustu, jednaka situacija zadesila je i romski narod. Nacistička Njemačka 22. travnja 1941. godine napala je SSSR i svijet je zanijemio.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)Edo Jerman i Damir Kajin kod spomen obilježja NOR-a u Svetom Ivanu(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Churchill je za SSSR govorio da su najgora diktatura u povijesti, ali je u govoru 22. lipnja 1941. godine poručio "da svoje mišljenje o SSSR-u ne mijenja, ali da će svaka država koja se bori protiv nacističke Njemačke imati potporu Velike Britanije", prenio je Kajin te naglasio da je 22. lipanj 1941. godine zasigurno veliki dan u povijesti Hrvatske, a i u povijesti bivše Jugoslavije.

NOB je pod vodstvom Tita, kazao je također Kajin, "držao" 6 njemačkih korpusa, 18 njemačkih divizija, kada se tome pridoda talijanska vojska i kolaboracionisti, partizani su "držali" ili vodili bitke protiv 1,1 milijuna vojnika sila osovina. To je gotovo nevjerojatno koji je to doprinos pobjedi antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu.

- Antifašizam danas prije svega treba obraniti od revizionizma bilo koje vrste, a samim time i zaborava. Opasno je rehabilitirati poražene snage iz Drugog svijetskog rata, na stranu i ono što se događalo nakon rata, poratne egzoduse, nacionalizacije....

Konačno, ZAVNOH je utro put hrvatskoj državnosti, te naslanjajući se na AVNOJ, stvorio fundamente hrvatskoj državi. Istra je o svemu tome govorila i 1991. i 1992. godine i svo ovo vrijeme, kada se drugdje nije imalo hrabrosti progovarati. Jer se tada bilo svjesno da bez antifašizma, bez konvivence, bez tolerancije, međuetničke, nema ni Istre kakvu su ljudi zamišljali i kakvu žele živjeti.

Antifašizam danas isto tako mora biti suprostavljen ne samo fašizmu već i totalitarizmu, i ksenofobiji, i antisemitizmu, jer bez njega ne bi bilo ovakve Europe, Hrvatske, Istre, poručio je buzetski gradonačelnik.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter