(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Dio povijesne zbirke Trsta i Rovinja, zbirke zooloških preparata, učenici drugog razreda opće gimnazije Talijanske srednje škole - Scuola media superiore italiana Rovinj - Rovigno, nastoje reproducirati kroz svoj zavičajni projekt.
Zoološku postaju u Trstu dao je 1875. godine izgraditi Karl Vogt. Između 1904. godine i 1910. godine postaja je organizirala brojna oceanografska krstarenja cijelim Jadranom i tako je nastala zbirka čiji su uzorci i danas sačuvani.
Nakon prestanka njena rada 1919. godine, zoološka zbirka premještena je u Rovinj. Nakon primirja u Drugom svjetskom ratu, prvo je prebačena u Veneciju, a zatim definitivno u Chioggiu te je danas izložena u Muzeju Olivi, u Palazzo Grassi.
- Originalna zbirka nalazi se u Chioggi, obuhvaća oko sedamsto preparata, a mi ih u školi za sada imamo oko tristo, pojasnio je rovinjski gimnazijalac Endi Ramani kojemu je najatraktivniji eksponat zbirke, kamotočac, morski školjkaš.
Projekt rovinjske škole jedan je u nizu zavičajnih projekata koji su se tijekom ove školske godine provodili u istarskim srednjim školama, a koji su prezentirani na Festivalu zavičajnosti za srednje škole Istarske županije, održanom pod pokroviteljstvom županijskog Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost u Buzetu.
U svom sedmom izdanju, Festival zavičajnosti okupio je 23 istarske srednje škole, a uz predstavnicu škole domaćina, ravnateljicu Srednje škole Buzet Margaretu Gumilar, i gradonačelnika Buzeta Damira Kajina, otvorio ga je pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica.
Ove godine obilježava se desetogodišnja obljetnica uvođenja projekta Zavičajne nastave u koji su se od 2014. godine, kada ga je Istarska županija pokrenula, uključile sve odgojno-obrazovne ustanove na području županije. Tako na ovogodišnjem Festivalu zavičajnosti koji se održava u Buzetu, Puli i Marčani, sudjeluju 94 ustanove, od toga 25 dječjih vrtića, 46 osnovnih i 23 srednje škole.
Osvješćivanje pripadnosti svojim korijenima i zajednici, povezivanje mladih i njihova modernog svijeta s dragocjenim nasljeđem predaka, čuvanje običaja i kulturne baštine, osnovni su zadaci zavičajne nastave u koju se učenici i nastavnici sa zadovoljstvom uključuju. Istražuju, bilježe i čuvaju od zaborava stare običaje, tradicionalne recepte, dijalekte i govore te brojne druge drevne vještine zavičaja.
Njoke na pinjaricu, tradicionalno istarsko jelo blagovano u prošlosti na području središnje Istre, predstavili su učenici Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč u sklopu svog projekta Istra na pjatu - njoki na pinjaricu.
Bitna značajka ovog jela brza je i jednostavna priprema iz razloga što su ljudi cijeli dan radili u polju te se jelo moralo pripremiti u što kraćem roku, pa ovo jednostavno jelo nosi više od okusa i mirisa iz davnih vremena, ono je dio identiteta.
- Tijesto se radi od samo tri sastojka, vode, soli i brašna, a mijesi se kuhačom, demonstrirala je srednjoškolka Erin Jahić. Prvi korak pripreme njoki na pinjaricu je umijesiti sve sastojke u zdjeli, voda mora biti zagrijana, a brašno prosijano.
Srednja škola Vladimir Gortan - Scuola media superiore Vladimir Gortan Buje - Buie odlučila se za projekt GoRetro - Reinterpretacija tradicijskog odijevanja čiji je temeljni cilj bio učenicima približiti značajke i obilježja tradicijskog odijevanja koje uključuje cjelokupnu odjevnu opremu, odjeću, obuću i nakit i uređenje glave.
Učenici su imali priliku izraditi replike istarske narodne nošnje reinterpretirajući je u suvremenom urbanom stilu. Osnovni odjevni predmet žena u Istri nekada je bila haljina izrađena od vunenog sukna, krojena na klinove. Važan odjevni predmet bila je i košulja koja je bila izrađena od lana ili konoplje.
Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin u sklopu zavičajnog projekta, kazala je pazinska srednjoškolka Lara Mijandrušić, istražila je Pazinsku jamu, njenu valorizaciju, povijesni i geografski aspekt.
Učenici su, odjeveni u kostime iz 19. stoljeća, na Festivalu zavičajnosti oživjeli duh Dana Julesa Vernea i samog autora koji je za svoj roman Mathias Sandrof, inspiraciju pronašao i u Pazinskoj jami. Tijekom trajanja projekta, učenici su ušli u jamu, proučavali biološku raznolikost, crtali, pisali i guštali na zip lineu.
Pinokjo - pravica o nesvedneme pupiću, ovogodišnji zavičajni projekt Srednje škole Buzet u znaku je buzetskog dijalekta, prevoditeljskih aktivnosti i ilustracija.
- Svaki je učenik preuzeo jednu ili više uloga, odnosno dio teksta koji se odnosi na pojedini lik, i sa svojim roditeljima, nonićima ili sumještanima, preveo ga na svoj zavičajni govor pa su svi prijevodi spojeni u zajedničku priču, pojasnila je buzetska gimnazijalka Ela Ciliga.
Svevremene poruke Collodijeva Pinocchija, legendarnoga lektirnog djela na kojem su odgojene brojne generacije, govore o ljubavi, poštovanju, uvažavanju, potrebi njegovanja pozitivnih ljudskih vrijednosti i razvijanja radnih navika pa su se pokazale savršenim temeljem za ovogodišnju zavičajnu priču.
Svjesni koliko je važno biti povezan sa svojim korijenima i baštinom, buzetski srednjoškolci posvetili su se jeziku, glavnoj poveznici između mladih i njihovih modernih ideja i djedova, čuvara tradicije.
(Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)