prva direktorica rovinjskog muzeja

Oglašena prodaja grobnice Zore Matić, slikarice koja je  obilježila jednu značajnu epohu rovinjskog umjetničkog života

| Autor: Aldo Pokrajac
Zora Matić (Arhiva)

Zora Matić (Arhiva)


Po Rovinju se ovih dana pronijela vijest da je oglašena prodaja grobnog mjesta na gradskom groblju Laste u kojem je sahranjena akademska slikarica Zora Matić. Riječ je o likovnoj umjetnici koja je dio kolektivne svijesti Rovinja, ne samo kao slikarica već i prva ravnateljica Zavičajnog muzeja, sada Muzeja Grada Rovinja, ustanovljenog 1954. godine.

Zora Matić je rođena 1923. u Sloveniji, u mjestu Kresnice. Pohađala je gimnaziju u Zagrebu, studirala slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Münchenu, a potom i na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U slikarstvu se pojavljuje 1951. sa serijom ekspresionističkih motiva rovinjskih kuća. Nakon duge slikarske karijere, izlaganja u svjetskim umjetničkim metropolama Amsterdamu i Londonu, potpuno se posvetila Rovinju, gdje je preminula je i sahranjena 1999. godine.

Sama očistila palaču

Oglas je objavila obitelj Matić, koja je naslijedila njezinu imovinu i brojna umjetnička djela. Tako je od bogate ostavštine na red došlo i grobno mjesto. S obzirom na to da je razlog prodaje vjerojatno financijske prirode, odmah je reagirao Grad Rovinj.

- Grad Rovinj nije imao prethodnih saznanja o namjeri prodaje grobnice, već smo za oglas saznali putem jednog portala. Istog se trena, po nalogu gradonačelnika, stupilo u kontakt s prodavateljem, te smo s njim u komunikaciji kako bi uvidjeli upravo mogućnost da Grad otkupi spomenutu grobnicu, te da se ista i očuva, poručili su iz Grada. Tako će posljednje počivalište Zore Matić, jednog od ponosa grada, vjerojatno ipak ostati očuvan.

Za Zoru Matić veže se cjelokupna poslijeratna povijest bogate rovinjske likovne tradicije. Nakon egzodusa Talijana iz Rovinja, grad prekrasnih prirodnih i dojmljivih graditeljskih vizura iz doba Venecije, Austrije i Italije ostao je gotovo ispražnjen. Srećom, Rovinjac Cesco Dessanti je kao student zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti počeo dovoditi svoje kolege. U Rovinj nakon 1948. dolaze mladi slikari Vjekoslav Brešić, Edo Murtić, Ljubo Škrnjug, a došli su i u gradu trajno ostali Bruno Mascarelli i Zora Matić.

Prodaju grobnice oglasila je obitelj koja je naslijedila imovinu (Snimio Aldo Pokrajac)Prodaju grobnice oglasila je obitelj koja je naslijedila imovinu (Snimio Aldo Pokrajac)

Prvu samostalnu izložbu u Domu kulture u Rovinju imao je Bruno Mascarelli 1951. godine. Prvu neformalnu grupu Valdibora činili su Bruno Mascarelli, Zora Matić, Žarko Naunović i Marčelo Brajnović, iz koje je kasnije izrasla glasovita rovinjska Likovna kolonija. Svoju jedinu zajedničku izložbu priredili su 1953. u zgradi Okružnog suda u Puli kao popratni program Prvoga pulskog festivala. Upravo te godine osnovan je Zavičajni muzej, a počeo je djelovati 1954. nakon skupljanja građe i uređenja prostora. Bruno Mascarelli je predvodio inicijativni odbor i muzejski, a za prvu upraviteljicu postavljena je slikarica i grafičarka Zora Matić, koja je gotovo sama očistila zapuštenu baroknu palaču Califfi, najljepšu i najvredniju zgradu u Rovinju.

Vrijedan fundus

Postupno kroz pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća starogradsku jezgru naseljavaju umjetnici iz cijele Jugoslavije, najviše iz Zagreba i Beograda, raznih identiteta, političkih opredjeljenja i umjetničkih afiniteta. U Rovinj tako dolaze Biserka Baretić, Lidija Salvaro, Josip Vaništa, Slobodan Vuličević, Bogumil Car, Stipo Praljko, Stojan Aralica, Ivo Steiner, Josip Vaništa i drugi. Stvaraju, druže se i spontano okupljaju u likovnu koloniju, koja je imala 34 člana iz zagrebačkog i jedanaest iz beogradskog likovnog kruga. Prisutnost umjetnika u inspirativnom gradu pridonijela je razvoju bogate galerijske djelatnosti Muzeja.

Donacijama umjetnika i otkupima nastao je fundus suvremenih likovnih djela koji je u sljedećim desetljećima prerastao u Modernu galeriju. Zahvaljujući fundusu rovinjskoga Muzeja, nastalog za tih i kasnijih godina, s više od dvije tisuće umjetnina, više od Muzeja suvremenih umjetnosti Istre, Rovinj ostaje trajni marker u umjetničkom životu Istre, Hrvatske i Jugoslavije u drugoj polovini 20. stoljeća, te ga treba vrednovati u takvom povijesno-umjetničkom kontekst. Zora Matić je kao prva ravnateljica muzeja tako ostala u trajnom sjećanju ne samo Rovinja već i u cijelom likovnom miljeu Hrvatske i Jugoslavije. Uz 50. obljetnicu osnivanja muzeja 2004. tiskana je monografija o Zori Matić, čija je autorica Iva Körbler. Povjesničar umjetnosti Argeo Curto, koji je u to vrijeme bio direktor muzeja, kaže da je dio njezinih slika, koje je umjetnica zbog nedostatka prostora u stanu držala u depou muzeju, odnio njezin nasljednik, brat Milan Matić.

Nasljedstvo bratu

- Zora Matić je živjela na nekoliko mjesta u starome dijelu grada, a na kraju se skučila u jednom stanu u Istarskoj ulici. Budući da tamo nije imala puno mjesta za čuvanje slika ostavljala ih je u našem muzejskom depou. Nakon njezine smrti, kao njen nasljednik, Milan Matić je tražio da mu predamo slike. Srećom, puno smo ih već bili otkupili, a Matić nije baš bio susretljiv, pa slike iz njegove kolekcije nisu objavljene u monografiji, kaže Argeo Curto.

Pet godina kasnije Dario Sošić, viši kustos koji je gotovo cijeli radni vijek proveo u rovinjskom muzeju je kao autor, dizajner i urednik vidio izdanje kapitalne monografije »Zbirka suvremenu umjetnosti Zavičajnog muzeja Grada Rovinja«. Uz njegov tekst o osnivanju muzeja, nastanku Likovne kolonije i kultne izložbe Grisia u knjizi su obavljeni brojni zanimljivi dokumenti, među njima i faksimil govora Zore Matić prilikom otvaranja muzeja 1954. godine.

- Zora Matić je bila izuzetno vrijedna, slikarica, koja je, iako skromno, uspjela živjeti od prodaje svojih slika. S obzirom na to da su Grisiju i brojne rovinjske izložbe posjećivali i strani kolekcionari najviše je njezinih slika završilo u inozemstvu. Mi ni onda ni sada nismo imali organizirano tržište umjetnina, pa plasman likovnih djela ovisi o umješnosti autora. Ipak, muzej je iz svojih skromnih sredstava do 2009. imao u svom fundusu čak 48 otkupljenih slika Zore Matić u raznim tehnikama. Po tome je uz bok velikana rovinjskog likovnog kruga Vilka Šeferova, Cesca Dessantija, Vjekoslava Brešića, Quintina Bassanija, Marčela Brajnovića, Bruna Mascarellija, Miroslava i Miodraga Đorđevića, ističe Dario Sošić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter