Traži se hitna uspostava sustava odvajanja biootpada u Istri i usklađenje rada Kaštijuna s okolišnom dozvolom

(Snimio Milivoj Mijošek)

Jučer, 12. prosinca 2023. održan je sastanak Radne grupe za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun d.o.o. u gradskoj palači. Na sastanku su bili prisutni gradonačelnik Filip Zoričić, direktor Kašijuna Dražen Stilinović i Sanela Vežnaver Bolonivić, pročelnik Igor Jovin te članovi civilnog nadzora Helena Lozić Doklestić, Ivica Rogulj, Željko Ilić i Irena Burba.

"Na sastanku smo govorili o prijavama smrada u prosincu, pitanju rada baklje za otplinjavanje s ciljem sprječavanja smrada i potencijalnih incidenata s obzirom na slučaj incidenta na Jakuševcu i straha zbog tog incidenta među građanima; o pitanju konačne nabavke folije za pokrivanje bioreaktorske plohe; o hitnom rješavanju protokola žurnog pregleda odlagališta od strane Radne grupe za civilni nadzor.

Zaključak civilnog nadzora je da je situacija što se tiče rada Kaštijuna i dalje ista – tj. postrojenje ne radi u skladu s okolišnom dozvolom što smo u listopadu i prijavili državnom inspektoratu. Problemi na koje upozoravamo i dalje su ‘u rješavanju’. Izdvojit ćemo neke: folija za plohu još uvijek nije nabavljena već je nabava u tijeku (ponovljene su dvije javne nabave u međuvremenu), a namakanje nasutog ostatka otpada se samo donekle rješava nasipavanjem jalovine, biorazgradivi otpad se zaprima i u zimskom periodu, a po zakonu ne bi smio, metalna frakcija je i dalje odložena na propusnoj podlozi te se čekalo potpisivanje kredita, a sad će se čekati potrebne dozvole za postavljanje uređaja za izdvajanje čišćeg metala, otvorena vrata na postrojenju ostaju otvorena i kad to nije nužno zbog manevra uređaja itd.

U vezi baklje direktor nas je obavijestio da baklja radi – budući da nije radila u dužem periodu, civilni nadzor je zatražio obilazak biorekatorske plohe kako bi se uvjerili u rad baklje.

Civilni nadzor komentirao je i zatražio tumačenje prijedoga izmjena prostornog plana IŽ koje će Grad Pula uputiti skupštini Istarske županije.
Slažemo se sa prijedlozima ukidanja mogućnosti realizacije kompostane i sortirnice uz ŽCGO Kaštijun, ukidanje mogućnosti realizacije kazeta za zbrinjavanje azbesta, ukidanje mogućnosti odlaganja neopasnog proizvodnog otpada nakon obrade, omogućiti proširenje ŽCGO Kaštijun za potrebe realizacije solarne elektrane, bez mogućnosti gradnje ploha za odlaganje otpada te bez mogućnosti gradnje postrojenja za biostabilizaciju otpada, bioplinskih postrojenja i energane (kako na postojećem, tako i na proširenom dijelu ŽCGO Kaštijun).

Nismo suglasni sa mogućnošću recikliranja manjih količina građevinskog otpada (jer nije definirano značenje ‘manjih količina’) te privremenim skladištenjem opasnog i neopasnog otpada (jer je protivno naprijed navedenom). Nismo suglasni ni s prijedlozima tvrtke Kaštijun o širenju odlagališnih ploča kao ni o planiranju nove energane, bioplinskih i drugih postrojenja koja su navedena što je uostalom u suprotnosti prijedloga Grada Pule.

Osim toga ponovno smo se dotakli najvećeg problema, a to je indiferentnost svih odgovornih za provedbu održivog sustava gospodarenja otpadom u IŽ- od županije do gradova i općina te komunalnih poduzeća. Ukoliko je biooptad najveći problem zbog kojeg Kaštijun tehnički ne može funkcionirati u skladu s dozvolom, ukoliko je to uzrok smrada ali i potencijalnog zagađenja jer pogon ne radi optimalno Ako građani koji žive u okolici trpe zdravstvene posljedice- kako je moguće da svi ne daju 100% svojeg kapaciteta da se taj problem HITNO riješi? Saznajemo i da su kvarovi na Kaštijunu češći upravo zbog velike količine vlage uzrokovane biootpadom. Dakle i troškovi rastu.

Umjesto da je Izrada plana gospodarenja otpadom Istarske županije koja je u tijeku napravljena kako smo cijelo vrijeme predlagali – na participativan način saznajemo da se participacija svela na jedan sastanak s JLS i komunalnim poduzećima, da plan kasni, i županija u medijima navodi da nije kvalitetno napravljena. Upozoravali smo kako je uključivanje šire javnosti u začetku izrade neophodna. Sugerirali smo da se osnuju fokus grupe svih dionika koji mogu doprinijeti boljem rješenju. Osim komunalnih društava i jedinica lokalne samouprave trebalo je uključiti ugostitelje, male iznajmljivače, obrtnike, udruge, lokalne akcijske grupe za poljoprivredu i ribarstvo, fakultete i druge dionike.

Ne slažemo se i strahujemo od najavljenog restrukturiranja i ulasku ostalih jedinica JLS u vlasnIštvo jer će time biti trajno oduzeta mogućnost građanima puljštine da preko svojih predstavnika odlučuju o sudbini Kaštijuna, a ta mogućnost će se dati onima koji ne provedbom zakonskih obaveza odvajanja otpada već sada uzrokuju probleme koji ugrožavaju našu životnu sredinu.

Ukoliko se na Kaštijun dovoze vrste otpada koje po zakonu se ne smiju dovoziti – netko mora snositi posljedice. Pitamo i tražimo odgovore tko od 1.1.2024. kreće sa sustavom smeđih kanti u Istri, gdje i koliko kompostana se predviđa i u kojem roku, što je sa sortirnicom?"

Stoji u priopćenju za medije Radne grupe za civilni nadzor nad Kaštijunom čiji su potpisnici Helena Lozić Doklestić, Ivica Rogulj Željko Ilić i Irena Burba.