KONFERENCIJA GLASA ISTRE NOVINE
Istra se nametnula kao dinamična i kreativna turistička destinacija koja se sada mjeri s potpuno drugim destinacijama na Mediteranu u odnosu na 1990-e
(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)
Istra je u zadnja dva desetljeća izradila te operativno provela, odnosno provodi, dva strateška dokumenta, Master plan razvoja turizma Istre od 2004. do 2012. godine te onaj za razdoblje od 2015. do 2025. Te su dokumente sufinancirali i prihvatili i i privatni i javni sektor. Osnovne smjernice obaju dokumenata artikulirani su putem odabranog modela razvoja, a koji se bazira na održivom i odgovornom razvoju. Jednoglasno je odabran model repozicioniranja i restrukturiranja koji uvažava specifičnosti Istre te se bazira na očuvanju prostora kao ključnog resursa za osmišljen i dugoročan razvoj turizma u suglasju s potrebama lokalnog stanovništva.
U tom kontekstu, ideja Istre kao cjelogodišnje održive i odgovorne turističke destinacije nije obarati rekorde u ljetnoj špici, već kvalitetno proširiti poslovanje s jasnim i mjerljivim pokazateljima na period pred i posezone, ravnomjernije uključivanje središnjeg dijela Istre u turističke tijekove sa željom smanjivanja pritiska na priobalni dio Istre, podizati razinu kvalitete smještaja, ali i kvalitetu razine usluga i servisa koja će omogućiti dodanu vrijednost iskazanu kroz nove doživljaje te, slijedom svega navedenog, značajno povećati potrošnju gostiju u destinaciji.
Uspješan proces
Izazovi su to o kojima će se razgovarati na konferenciji »Green Istria 2030. - Redefiniranje istarskog turizma« koja će u organizaciji Glasa Istre novine u petak biti održana u rovinjskom hotelu Lone, a uoči koje smo s predstavnicima struke i politike razgovarali o stanju istarskog turizma i temi upravljanja turističkog rasta u sinergiji s okolišnom, društvenom i gospodarskom održivošću.
- Za veći dio projektnih aktivnosti koje su izlistane u dva master plana, a stoje u segmentu operativne provedbe, možemo argumentirano reći da je proces repozicioniranja i restrukturiranja destinacije Istre uspješan. Podizanje razine kvalitete smještaja, razine usluga i servisa, usvajanje novih znanja i vještina turističkog kadra u kombinaciji s 300 milijuna eura koliko je privatni i javni sektor kroz ta dva desetljeća u prosjeku godišnje investirao u djelatnost, činjenice su koje su svakako generirale velike promjene u istarskom turizmu. Nepobitna je činjenica da je Istra produžila turističku godinu, odnosno da se sada jasno i mjerljivo razaznaju tzv. zimski mjeseci, predsezona, glavna sezona i posezona, te da u ukupnom udjelu svake godine raste udio noćenja u zimskim mjesecima, pred i posezoni, ističe Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije.
- Evidentno je da je novi produkti, koji u svojoj osnovi isporučuju nove doživljaje i iskustva, uvelike pridonose produženju turističke godine, ali i ravnomjernijem rasporedu noćenja na središnji dio Istre. Skok od svega nekoliko tisuća noćenja, koliko ih je bilježio centralni dio Istre 90-ih godina, na gotovo 2,8 milijuna noćenja ostvarenih lani, svakako fascinira. U reputacijskom smislu Istra se nametnula kao dinamična i kreativna turistička destinacija koja se sada mjeri s potpuno drugim turističkim destinacijama na Mediteranu u odnosu na njenu poziciju iz 90-ih. U tom procesu građenja Istre kao održive i odgovorne destinacije ispod radara su, nažalost, prolazili trendovi koje nismo uspjeli kontrolirati i koji su danas prerasli u nekakvo standardno, odnosno normalno stanje, što je jako opasno. Postoje segmenti u našem razvoju s kojim uopće nismo zadovoljni. Tu prije svega mislim na veliki problem nedozvoljene ili neregularne gradnje u svim mogućim oblicima i formama, od uzurpacije zaštićenih prostora, zelenih površina, pomorskog dobra, gradnje u zaštićenim dijelovima i parkovima prirode pa do gradnje na zelenim površinama ili nedozvoljene gradnje i po kriteriju gabarita, odabranih materijala pa do samog vizualnog aspekta. Upravo taj nered sve više narušava ne samo naš teritorij i naš život, već i naš imidž, odnosno odabrani razvojni model koji smo gradili više od 25 godina, kazao je Ivošević.
Maksimum kapaciteta
Iz svega, dodaje, lako je zaključiti da je trenutačna struktura smještajnih kapaciteta u Istarskoj županiji izrazito nepovoljna i u koliziji s vizijom Istre kao održive i odgovorne destinacije. Istra je u 2023. godini vrlo blizu kapacitetu od 500 tisuća registriranih postelja, što je dva i pol puta više od broja stanovnika Istarske županije.
- Ako izuzmemo 52.600 postelja u hotelima te 122.500 postelja u kampovima, sve ostalo ulazi u segment privatnog smještaja koji dijelimo na komercijalni i nekomercijalni privatni smještaj. I jedan i drugi pojedinačno su nadmašili kapacitet postelja u kampovima. Komercijalni privatni smještaj raspolaže sa 143.000 osnovnih postelja plus 25.740 pomoćnih, što iznosi ukupno 168.740 postelja, dok nekomercijalni privatni smještaj ima 125.740 osnovnih postelja plus 17.490 onih pomoćnih, dakle ukupno 143.320 postelja. Kada u formulu stavimo da je većina tih postelja, njih oko 200 tisuća, nastala tijekom posljednjih deset godina, onda lako možemo zaključiti da smo u prosjeku na tržište stavljali po 20 tisuća novih turističkih postelja svake godine! Ne samo za Istru, već i za svaku destinaciju na svijetu tako rapidna dinamika rasta sveobuhvatan je i velik izazov. Već površnom analizom vidimo da tržište potražnje za privatnim smještajem ne može rasti u nedogled. Posljedice toga su da se, radi viška ponuđenih postelja u privatnom smještaju, ruši, odnosno smanjuje jedinična cijena najma, smanjuje ukupna popunjenost kapaciteta te generira višak ponude nad potražnjom što dovodi do problema od one osobne, odnosno pojedinih iznajmljivača pa sve do lokalne mikroekonomije, kaže Ivošević.
Nekretninski biznis
Problem zakonskog nerazlikovanja privatnog smještaja, koji u svom izvornom obliku nazivamo obiteljski smještaj, a koji se, kaže, u Istri podržava, u odnosu na velik broj rentijerskog privatnog smještaja, preciznije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu, uvelike daje jedan sasvim drugi pogled Istre s dalekosežnim posljedicama. Stoga je, poručuje Ivošević, pitanje regulacije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu, te nekomercijalnih smještajnih kapaciteta je prioritet nad prioritetima sadašnjeg turističkog trenutka Istre.
- Istri tek slijedi veliko i uzbudljivo razdoblje investiranja u održivost, i to ne samo u segmentu kreiranja važnih dokumenata i strategija, nego i u održive infrastrukturne politike. U tom poslu je izuzetno bitna edukacija, komunikacija i interni marketing te razrađen protokol suradnje privatnog i javnog sektora. Alternativa tomu ne postoji jer će se budućnost svjetskog turizma u narednom razdoblju mjeriti po sasvim drugim kriterijima. Ti kriteriji će jasno i mjerljivo odvojiti destinacije koje razumiju što je održiv i odgovoran razvoj i koje mogu ići korak dalje da to svoje razumijevanje pretoče u konkretno djelovanje na terenu, od onih destinacija koje to ne razumiju ili nisu sposobne primijeniti to u praksi, ili oboje, što je najgora varijanta. Vjerujem da je naša pozicija da itekako dobro razumijemo što je održiv turizam, no sada je potrebno djelovati, zaključuje direktor Turističke zajednice Istarske županije.
Istarski župan Boris Miletić ne skriva zadovoljstvo što je po ostvarenim rezultatima i ovogodišnja turistička sezona potvrdila status Istre kao turističkog lidera u Hrvatskoj. Naime, istarski turizam danas čini trećinu hrvatskog turizma, odnosno gotovo sedam posto ukupnog BDP-a Hrvatske te je značaj ove grane i za Istru i za Hrvatsku neupitan.
- Međutim, postali smo svjesni da je turizam medalja s dvije strane. Prošla su vremena kada smo samo brojili ostvarene dolaske i noćenja. Kao destinacija dosegnuli smo maksimalne kapacitete i rast broja dolazaka gostiju narednih sezona ne smije više biti tema. To nije slučaj samo s našom Istrom, već i s drugim jadranskim županijama. Paradigma se mora pod hitno mijenjati, ubuduće trebamo govoriti i razmišljati isključivo u kontekstu godine, 365 dana turizma, a primarni cilj treba biti održivost. Budućnost turizma je u cjelogodišnjem i održivom, konkurentnom i inovativnom turizmu, podizanju kvalitete turističkog proizvoda, autentičnosti te očuvanju naših regionalnih posebnosti, kaže Miletić.
Istra kao brend
Razvoj turizma u Istri, dodaje, nije se dogodio slučajno, a ni stihijski, već je rezultat rada i truda, sinergije svih involviranih u tu uspješnu priču.
- Iz tog razloga imamo veliku odgovornost da tim putem nastavimo i dalje, prvenstveno zbog lokalnog stanovništva, čija kvaliteta života ne smije ispaštati zbog turizma, a potom i radi gosta koji dolazi s velikim očekivanjima koja moraju biti ispunjena, a brend Istra moramo očuvati. Stoga naše opredjeljenje nije masovni turizam, već razvoj visokokvalitetnog, dugoročno održivog turizma, uz prije svega zadovoljno lokalno stanovništvo, a jednako tako i zadovoljne goste, zaključuje župan Boris Miletić.
Na oprez i zaokret u planiranju daljnjeg turističkog razvoja Poluotoka poziva ekonomist i savjetnik u turizmu Branko Bogunović iz konzultantske kuće HD Consulting, koji je vodio izradu aktualnog turističkog Master plana Istre i koji smatra da je u ovom trenutku stanje održivosti turizma Istarske županije kritično u svim aspektima na koje on utječe.
- Turističkih kreveta je gotovo dva i puta više od stanovnika, demografski trendovi su negativni, svi vidovi infrastrukture i prostor ugroženi, a stižu nam i klimatske promjene koje, nažalost, utječu na dalje pogoršanje situacije, kao što je primjerice zagrijavanje mora i povezani procesi, prosječna temperatura i potrošnja vode, povećana potrošnja energije zbog potrebe pojačanog hlađenja ljeti kada je pritisak na energetske sustave ionako najveći, i slično. Tijekom prethodnog desetljeća turizam je na ovim prostorima rastao najbrže u povijesti, a njegova međunarodna konkurentnost i očekivane rente značajno su povećane. U svemu tome poprilično smo se upravljački opustili, pustili daljnju izgradnju bez ozbiljnih prostornih ograničenja ili poreznih opterećenja. Sada smo u poziciji da se, želimo li održati postojeću razinu kvalitete, stvari moraju mijenjati jako brzo, kaže Bogunović.
Upravljanje održivim turizmom kakvim ga opisuje novi zakon, dodaje, podrazumijeva bitnu promjenu ponašanja svih dionika, a sustav nadzora i upravljanja održivosti, u smislu angažirane radne snage i proračunskih sredstava, morat će biti višestruko jači nego dosad.
- Treba vjerovati u uspjeh, ali istovremeno razumjeti da se ovdje radi o velikoj promjeni čija provedba neće doći brzo, jednostavno, niti bez odricanja svih uključenih dionika. Turizam kakav se na našoj obali odvijao od 2013. do 2019. bio je zlatno doba koje se događa jednom u generaciji. Sada je vrijeme za veće napore. Uz, moguće, skromnije rente, i to treba prihvatiti, zaključuje Bogunović.
Dodana vrijednost
Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić smatra da su najveći izazovi koji stoje pred turizmom Istre očuvanje prostora i promjena strukture smještajnih kapaciteta. To su dvije usko povezane teme.
- Nama se događaju silni višestambeni objekti sa stambenim jedinicama koje se prenamjenjuju u jedinice za kratkoročni turistički najam, a u zadnje vrijeme i vile koje se »događaju« na raznoraznim mjestima. To bitno utječe na strukturu smještajnih kapaciteta jer se njihovom izgradnjom smanjuje udio vrste smještaja koji daje veću dodanu vrijednost kao što su hoteli i kampovi veće kategorije. S druge strane, to generira probleme i izazove; overturizam i ogroman broj gostiju u špici na pojedinim destinacijama, nisku potrošnju, preopterećenu infrastrukturu i tako dalje. Stoga se moramo zapitati hoćemo li zaista dozvoliti da se Istra preizgradi objektima koji su puni 50 do 60 dana godišnje i gutaju prostor, infrastrukturu i sve drugo, ili ćemo se opredijeliti za visoku kvalitetu, neovisno o vrsti smještajnih jedinica, koja daje i visoku dodanu vrijednost, puno manje opterećuje lokalnu infrastrukturu i nudi veću zaposlenost. Svakodnevni primjeri bespravne gradnje u priobalju isto tako su jasan primjer kako definitivno postojeći model ne funkcionira i to se mora promijeniti.
Svi smo toga svjesni i kunemo se u to da je prostor naša najveća vrijednost, a nakon toga kad netko taj isti prostor napadne na najprimitivniji i najgrublji način, igramo ping pong s prebacivanjem odgovornosti za takvu situaciju i ne činimo ništa, kazao je Ostojić zaključujući da su zbog svega toga nužne hitne i radikalne promjene bez kojih će turizam Istre i Hrvatske već za 5 godina imati velikih problema.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
