Uoči stupanja na snagu Zakona o turizmu, Glas Istre novine u petak 10. studenog, u hotelu Lone u Rovinju, organizira konferenciju »Green Istria 2030. - Redefiniranje istarskog turizma« na kojoj će okupiti vodeće ljude hrvatskog i istarskog turizma kako bi raspravili o ključnim izazovima održivosti najrazvijenije hrvatske turističke regije.

Gostima će se u uvodu obratiti predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga i predsjednica Uprave Novog lista Ankica Kruljac, nakon čega će u panel raspravi o temi konferencije razgovarati turistički stručnjaci. Sudionici panela bit će direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, direktor Hrvatske udruge turizma i bivši ministar turizma Veljko Ostojić, direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, predsjednica Uprave Agrolagune Nerina Zec i članica Uprave Valamar Riviere Ivana Budin Arhanić.

Strateški ciljevi

Izrada Zakona o turizmu dio je sveobuhvatne reforme upravljanja razvojem hrvatskog turizma koja obuhvaća i mapiranje sustava i uspostavu sustava prikupljanja i praćenja podataka, te strateški okvir koji je uspostavljen donošenjem Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine. U Strategiji su definirana četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode, podjednako se odnose na sve dionike u turizmu te uključuju razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizama, turizma koji će se razvijati uz očuvanje okoliša, prostora i klime, te turizma koji će biti konkurentan, inovativan i otporan na promjene. Za provedbu reforme i ostvarenje strateških ciljeva osigurani su izvori financiranja kroz bespovratna sredstva od 1,3 milijarde eura za turističke poduzetnike i javnu turističku infrastrukturu.

Cilj donošenja Zakona o turizmu, kako je nedavno u Hrvatskom saboru kazala ministrica Brnjac predstavljajući taj zakonski prijedlog, osiguravanje je pretpostavki za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, vezano uz korištenje i turističku valorizaciju prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa, kulturne baštine te unapređenja uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji. U izradu zakonskog prijedloga bili su uključeni svi relevantni dionici, od predstavnika strukovnih udruženja, predstavnika akademske zajednice, do predstavnika gradova, općina i županija, a stupanje na snagu Zakona o turizmu predviđeno je za početak 2024. godine.

I novi Zakon o turizmu trebao bi doprinijeti tome da Istra ne izgubi svoj identitet (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

- Zakon o turizmu je kruna reforme upravljanja turizmom, a izrađen je imajući u vidu specifičnosti hrvatskog turizma u cjelini, njegov neravnomjeran razvoj i njegovu sezonalnost, kao i funkcioniranje sustava turističkih zajednica i ovlasti lokalne i regionalne samouprave. Njime se sustavno odgovara na probleme na koje su zadnjih godina ukazivali iz znanstvene i poslovne zajednice, ali i neki župani i gradonačelnici. Neki su prizivali zabrane, no mi smatramo da ih u situaciji ovakvog neravnomjernog turističkog razvoja, nije smisleno niti pametno uvoditi na nacionalnoj razini. Zakon o turizmu propisuje za sve destinacije upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, odnosno uvođenje reda u destinacije koje su već preopterećene i pametan razvoj destinacija koje su tek u usponu. U konačnici, on omogućava sustavno upravljanje, nasuprot stihiji kojoj smo do sada svjedočili, poručila je u Saboru ministrica Nikolina Brnjac.

Sustavno upravljanje

Iz Ministarstvu turizma već su u nekoliko navrata poručivali da će novi Zakon predstavljati pravni temelj za mjere koje će se poduzimati u cilju očuvanja resursa i prostora, osiguravanja zadovoljstva i kvalitete života lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama te osiguravanja konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu. Kao krovni zakon on će definirati sustav i alate za praćenje i upravljanje razvojem turizma, definirati novu ulogu sustava turističkih zajednica u upravljanju destinacijom, te pružati pravni temelj za izradu sektorski specifičnog programa poticanja ulaganja u turizmu. Alati za praćenje razvoja održivog turizma bit će indeks turističke razvijenosti koji pokazuje turističku aktivnost, satelitski račun održivog turizma koji pokazuje pozitivne utjecaje turizma na gospodarstvo, ali i učinke na okoliš i život lokalnog stanovništva, te planiranje i izračun nosivih kapaciteta i upravljanja turističkim tijekovima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Bitni su i elementi za marketing destinacije, a zakonom se planira uvesti i tzv. turistički ekološki doprinos kojeg do sada nije bilo i koji bi se naplaćivao od turista tijekom cijele godine ili od svibnja do listopada, kada je intenzitet dolazaka najveći. On bi se uveo u ekološke svrhe što je, kako pojašnjavaju autori zakona, posebno važno zbog jednodnevnih gostiju koji stvaraju velik pritisak na destinaciju. Zakon predviđa i osnivanje Nacionalnog vijeća za upravljanje održivim turizmom, čiji bi predsjednik bio predsjednik vlade, a članovi ministri resora koji su najuže povezani s razvojem turizma, kao i predstavnici zajednica županije, gradova i općina, a mogu sudjelovati i drugi iz tijela državne uprave, ovisno o temi o kojoj se raspravlja.

Velika iskušenja

U skladu sa Strategijom hrvatskog turizma, Istra već sada jest turistička destinacija visoke vrijednosti, koja nudi širok spektar kvalitetnih autentičnih turističkih doživljaja u različitim segmentima turističke potražnje. No, tu su i spomenuti brojni izazovi koji su, s obzirom na to da se radi o regiji koja ostvaruje najbolje turističke rezultate, upravo u Istri i najizraženiji. To su, među ostalim, pritisak na resurse tijekom glavne sezone koji dovodi do pretrpanosti, gužvi, onečišćenja i degradacije okoliša, izazovi u upravljanju otpadom, vodnim resursima i zaštitom prirodnih područja, nedostatak radne snage i izazov održavanja kvalitete turističkog iskustva u uvjetima masovnog turizma. Rast svjetskog turizma, te uključivanje i nekih nacija koje ranije nisu toliko putovale, dovele su već tijekom proteklog desetljeća do pojave overturizma, odnosno pretrpanosti popularnih destinacija. Ako bi morali definirati taj pojam to je stanje u kojem je turista previše u nekoj destinaciji tako da s time nisu sretni ni domaćini, niti gosti. Održivi turizam brana je takvom stanju i poruka da želimo turizam koji neće opterećivati neku sredinu i od kojeg će lokalno stanovništvo imati korist i moći dobro živjeti.

Ministrica Nikolina Brnjac (Snimio Patrik Maček / Pixsell)

Jedan od najboljih poznavalaca situacije i trendova u turizmu Hrvatske i Istre Veljko Ostojić nedavno je u jednom svom javnom nastupu upozorio da pred istarskim turizmom u narednom razdoblju stoje brojna iskušenja od kojih je kao najveći ipak istaknuo strukturu smještajnih kapaciteta i trendove koji se već neko vrijeme događaju u gradnji nekretnina namijenjenih kratkoročnom turističkom najmu. Radi se o višestambenim objektima s apartmanima koji su deset i pol mjeseci godišnje prazni i koji, kako je kazao, agresivno opterećuju infrastrukturu, ne dajući pritom gotovo nikakvu dodanu vrijednost osim građevinarima i vlasnicima zemljišta u trenutku njegove prodaje.

- Mi tu moramo nešto pothitno napraviti inače smo za pet godina »mrtvi«. Nas neće biti kad pričamo o konkurentnosti turističkih regija Mediterana, kazao je Ostojić koji će o toj temi govoriti i na panelu Glasa Istre novine u Rovinju.

On je pritom pojasnio da se njegov stav ne odnosi generalno na privatni smještaj, odnosno pravi obiteljski smještaj koji je, kazao je, specifičnost istarskog i hrvatskog turizma koju treba i dalje imati i razvijati, te poticati u smislio kvalitete.

- Kad govorim o opasnosti za budućnost istarskog turizma mislim na ovo što se događa sa zgradama koje se grade širom Istre i praznim stanovima po tim zgradama koje će rezultirati gubitkom autentičnosti, autohtonosti i specifičnosti zahvaljujući kojima se naš turizam uspio postaviti na one pozicije na kojima se danas nalazi. Pretvaramo se u nekakve Barcelone ili druge destinacije koje nemaju veze s istarskim originalnim osobinama koje definitivno moramo sačuvati. To je zadaća koja je pred svima nama i nešto po čemu moramo hitno djelovati u nekoliko pravaca, od prostornih planova do porezne politike, poručio je Ostojić.

Vrlo jasne stavove o nužnosti zaustavljanju negativnih trendova i zaokreta prema održivom turizmu iznio nam je tijekom razgovora o prijedlogu novog Zakona o turizmu i doajen hrvatskog turizma Selimir Ognjenović, vlasnik tvrtke I.D. Riva Tours, njemačkog touroperatora specijaliziranog za dovođenje gostiju u Hrvatsku.

Održivo i odgovorno

- Turizam je omogućio ljudima na obali da se ne iseljavaju, omogućio im je da solidno žive i mogu školovati svoju djecu i jednostavno dođu do tog nivoa gdje smo danas. Međutim on je uz sebe, jer smo štitili to što treba štititi i u budućnosti, doveo na obalu građevinski i investicijski lobi koji su ubacivali i zauzimali pozicije i prostor vjerojatno znajući da je strateški i dugoročno u svijetu najvažniji prostor. Zamjena za prostor ne postoji, što znači da zaštita tog prostora ustvari je nešto čime se što prije trebamo ozbiljno pozabaviti, komentirajući glavne razloge zbog kojih podržava donošenje kvalitetnog zakona o turizmu kazao je Ognjenović.

Svima je već dobro poznata činjenica da je Istra dostigla gotovo 500 tisuća postelja raspoloživog kapaciteta, koje je u špici turističke sezone dnevno koristilo nešto više od 310 tisuća prijavljenih gostiju, što znači da gotovo 190 tisuća gostiju nije nigdje evidentirano u sustavu prijave, ali ih lokalna infrastruktura, od opskrbe vodom, strujom i odvoza smeća, pa do prebukiranosti plaža i parkirališta, itekako osjeća! Uz agresivnu gradnju nekretnina namijenjenih kratkoročnom turističkom najmu to predstavlja glavne izazove budućeg ukupnog, ne samo turističkog razvoja Istre.

Ideja Istre kao održive i odgovorne destinacije, kako već dulje vrijeme poručuju najodgovorniji za njegov razvoj, nije obarati rekordne u srpnju i kolovozu, već »rastegnuti« turistički promet na pred i posezonu, pametno turistički razviti unutrašnjost Istre, podizati razinu kvalitete usluge i smještaja kako bi bili kompetitivniji i istovremeno profitabilniji.

Kako upravljati kontinuiranim rastom hrvatske turističke perjanice u sinergiji s okolišnom, društvenom i gospodarskom održivošću jedno je od onih pitanja oko kojih se već dulje vrijeme vodi stručna, kvalitetna i široka rasprava, a neke od zaključaka koji su dosad proizišli iz nje imat ćemo prilike čuti i u petak na velikoj konferenciji Glasa Istre novine koja će, s početkom u 12.30 sati, biti održana u okviru Dana hrvatskog turizma u Rovinju.

Povezane vijesti

• Konferencija Glasa Istre i partnera sutra u rovinjskom Grand Park Hotelu
• Istra se nametnula kao dinamična i kreativna turistička destinacija koja se sada mjeri s potpuno drugim destinacijama na Mediteranu u odnosu na 1990-e
• Zelena Istra: U Istarskoj županiji iz Programa ruralnog razvoja odobreno 120,5 milijuna eura potpore