gradić na Poreštini koji je u svojoj povijesti imao izuzetne ljude
Vižinada, zavičaj miljenice svjetskih baletnih pozornica 19. stoljeća
Vižinada (Snimila Gordana Čalić Šverko)
Na blagdan sv. Jeronima, predzadnjeg dana rujna, Vižinada je proslavila svoj dan i tri desetljeća samouprave. Tada je Glas Istre, među ostalim, izvijestio da je Vižinada, gradić na Poreštini, da je mjesto po mjeri čovjeka i da je boljitak, kolokvijalno, vidljiv na svakome koraku.
To izuzetno mjesto, čija se izuzetnost podebljava da ima lijep pogled na Motovun, u svojoj je povijesti imalo izuzetne ljude. Ima ih zacijelo i danas, ali prigoda je da se iz zaborava u memoriju vrate, primjerice, balerina Carlotta Grisi, koja doduše nije zaboravljena, ali zna li svekoliko pučanstvo tko je bio Michele Fachinetti ili Agostino Ritossa.
Balerina svjetskoga glasa, Carlotta Grisi, rođena je u Vižinadi 1819. godine, a preminula 1899. u Švicarskoj (Saint Jean). Bila je miljenica svih velikih baletnih pozornica, od Milana do Pariza, Londona i St. Petersburga. Rano djetinjstvo vjerojatno je provela u palači Grimani. U dobi od sedam godina priključila se milanskoj Scali.
S deset godina već je bila prva plesačica dječjeg baletnog ansambla. Čudo od djeteta. Upisana je u povijest baleta kao prva Giselle. Prva izvedba tog romantičnoga fantastičnog bijelog baleta zabilježena je 28. lipnja 1841. godine u Parizu. Izvedena je pod naslovom "Giselle ili o vilama" (Giselle, ou les Wilis) na glazbu Adolphea Adama prema libretu Jules-Henrija Vernoyja de Saint-Georgesa i Théophilea Gautiera, koji su se u prvome činu djelomično poslužili djelom Victora Hugoa "Fantômes" a u drugome legendom o vilama Heinricha Heinea tiskanom u djelu "O Nijemcima".
Koreografi predstave Jean Coralli i Jules Perrot, sudjelovali su djelomice u pisanju libreta, a glavnu ulogu je otplesala Carlotta Grisi. Njezino je ime postalo nerazdvojno vezano uz ime Giselle. Predstava je doživjela golem uspjeh i ubrzo se počela izvoditi diljem svijeta. Giselle je do danas ostao najizvođeniji balet iz razdoblja romantizma.
Povezane vijesti
- Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
- Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
- ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke
Podijeli: Facebook Twiter
