RIMSKI VALBANDON
Sasvim običan "rimski dan" u ljetnikovcu i vrtu Gaia Bassa
Na valbandonskoj plaži vrijeme se na nekoliko sati vratilo u daleku prošlost (Snimila Jelena Milović)
Manifestacija Rimski Valbandon na valbandonskoj plaži, tradicija je duga 20 godina, a osim dvije godine pauze zbog korone, održala se ove nedjelje osamnaesti put. Na prostoru nekadašnje rimske vile posjetitelji su mogli upoznati izuzetno bogatu rimsku prošlost današnje Općine Fažana.
?Pomno promišljen program, u organizaciji Voliatilis i Turističke zajednice Općine Fažana, posjetiteljima je ponudio doživljaj tipičnog dana u rimskom ljetnikovcu i ljetnom vrtu Gaia Lecaniussa Bassa, susret s zanatlijama tog vremena - kamenoklesarom, grnčarom, stolarom, košaračem, đacima i učiteljem rimske škole. Vremeplov je uspio, a izloženi primjerci i kostimi poprilično vjerno dočarali daleku prošlost.
Vrijedni zanati
- Izložene su, između ostalog, ove drvene zdjele - sklede, kako ih zovu na sjeveru Istre, u buzetskom dijelu, a što je više slovenski izraz. Ovo je kaciol koju služi za istući bakalar, krumpir ili blitvu, a ja danas izrađujem dio posla pred posjetiteljima. Najčešće me pitaju koliko mi vremena treba za izradu pojedinog predmeta. Kažem im da ne štopam vrijeme. Mogu napraviti nešto za jedan, ili za pet dana. Ako niste raspoloženi za rad, ne treba dirati ništa, jer neće dobro ispasti. Najveći motiv za izradu ovih drvenih predmeta pronalazim kroz želju da dokažem sam sebi da mogu uspjeti. U ovom poslu nema granica, a uvijek vas vuče da možete sve više i više. Godinama izlažem, a često moram objašnjavati da je ovo stvarno rukotvorina, jer su neki sumnjičavi da je to kupljeno, pa preprodano. Upravo izradom pred njima, dokazujem na najbolji način da je to moj rad, pojasnio je Milan Lončar iz buzetskog OPG-a, u sklopu kojeg obrađuje drvo.
Drvena zdjela - skleda, dimenzije 30 centimetara mogla se u Valbandonu ovom prigodom kupiti za 70 eura, a njena funkcija je višestruka, po želji i izboru. Drvo s kojim radi Lončar je razno: drvo masline, oskoruše, trešnje, murve te vrbe.
I to, naravno, nisu jedini predmeti i zanati koji su ove nedjelje vraćali u prošlost. Mladi kamenoklesar, koji je kao hobi preuzeo zanat od djeda, demonstrirao je na licu mjesta svoje umijeće.
- Nisam pretjerano iskusan, a trudim se više kroz slobodno vrijeme pozabaviti se s kamenom, a ne kao s pravim zanatom. Ovo je alat koji je poprilično sličan kao što je bio nekada, a i način na koji obrađujem kamen. Cilj je da čim više prikažemo gostima, stranim i domaćim, kako je to nekad bilo na našem područjima, ali i da se oni zabave. Mladi, moja generacija, nisu baš povezani s prošlošću, a ja mislim da bi bilo dobro da održavamo povezanost s njom i interes za znanjem o povijesti, rekao je Daniel Ujčić, koji je i pokazao stečenu vještinu baratanja alatom na kamenu.
Tragovima Rimljana
Kroz povijest se doista ima što pokazati i saznati. Na Info panoima prezentirana je nekadašnja tvornica amfora u Fažani, ostaci rimske vile u Valbandonu i uljare u Šuridi.
- Fažana ima jako bogatu rimsku povijest koja je, nažalost, ostala dugo vremena skrivena negdje ispod pločnika, a mi smo prije 20 godina odlučili pokazati to naše bogatstvo. Iz godine u godinu, kako program nadopunjavamo sadržajima, gostima je to sve interesantnije, kako stranim tako i domaćim. Kad smo krenuli s destinacijskim menadžmentom, dvojili smo jer istovremeno imamo bogatu ribarsku povijest, baštinu i tradiciju, a s druge strane taj rimski dio. Na svakom koraku Fažane vidi se rimska povijest. I dok smo se u početku okrenuli ribarskoj povijesti, došlo je vrijeme i za ovakav program. Prije svega tu moramo zahvaliti Arheološkom muzeju Istre, koji godinama iskapa i svake godine otkrijemo neki novi dio te izuzetno vrijedne baštine, opisala je direktorica Turističke zajednice Općine Fažana Melita Peroković.
Posjetitelji su se mogli družiti i s osobama različitih društvenih slojeva rimskog društva – bogatašima, vojnicima, trgovcima, a čaroban je ugođaj upotpunila dekoracija baklji, svijeća, lovorovi vijenci, mirisi lavande i diskretna glazba. Međutim, ako nešto miriše na luksuz, pa čak i u povijesnim gabaritima, u njemu ipak uživaju samo oni izabrani.
- Mi tu moramo biti i pratiti kako naše zanatlije obavljaju svoj posao, kretati se među njima, jer bez kontrole to uzme brzo maha, i posao se ne odradi, rekao je Petar Popović, koji je zajedno s Ivanom Begić predstavljao, u ovom slučaju, bogati rimski par toga vremena i potpuno predao shvatio svoju ulogu. U skladu s time, posjednuti za stolom punom svakakvih bakanalija, odlično su se uživjeli te pomalo šaljivo komentirali hijerarhiju i podjelu u društvu, kako nekad, tako i sad.
- U "naše vrijeme" bilo su izraženije te podjele, ali samo zato što smo tome pristupali iskreno, a danas je problem što se svi prave da nije tako, a upravo je isto tako, duhovito je komentirao Petar. Na njega se nadovezala i Ivana, glumačka supruga, koja je ustvrdila » da se do ove »visoke« pozicije trebalo i dosta toga odraditi, ali da sada uživaju«. Za ovu priliku nadjenuli su si imena Patricijus i Ivanius te smo ih ostavili da uživaju u svojim kratkotrajnim, ali upečatljivim ulogama.
Nakon svega, na valbandonskoj plaži nudila su se i jela originalne rimske kuhinje - meni star 2.000 godina kojeg čini bezkvasna pogača, svinjsko pečenje s aromatičnim začinskim travama, skuša u umaku od sezama, začinjena leća, lubenice te mulsum - vino začinjeno medom, a sve to gosti su konzumirali s neskrivenom znatiželjom i užitkom. Stolu, na kojem se dijelila hrana, od natiskanih ljudi gotovo se nije moglo prići.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
