Sanja Radolović (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a u ime Kluba zastupnika govorila je o Izvješćima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za 2021. godinu i za razdoblje 01.01. - 30.06.2022. godine.
Radolović je pritom istaknula kako se Izvješća podnose s dosta vremenskog zakašnjenja, kao i da samo „ganjanje“ brojčanih pokazatelja nije osnovni smisao povlačenja sredstava EU fondova već provedba projekta koja će dovesti do izgradnje društveno-socijalne infrastrukture (vrtića, škola, zdravstvenih ustanova itd.), poboljšanje socijalno ugroženih osoba u zajednici, obnova željeznica, cesta, vodno komunalne infrastrukture, znanstvenih otkrića itd.
Radolović je istaknula kako uzalud vladajućima da se hvale podacima o gospodarskom rastu kada 70% građana Hrvatske spaja kraj s krajem, a 90% naših sugrađana nema pojedinačnu kreditnu sposobnost te navela kako se vladajući vole hvaliti s 25 milijarde eura koje će Hrvatska dobiti iz EU-a, a sam ministar regionalnog razvoja i fondova EU kaže kako trenutačno u sustavu za provedbu i kontrolu EU projekata nedostaje 500-600 ljudi za povlačenje tih sredstava.
Do sada nije bilo snažne poluge unutar Ministarstva koja je koordinirala sustav. Kadrovi u tom sustavu rade za niske plaće i bez iskustva, a kada steknu iskustvo odlaze raditi u privatne konzultantske kompanije za duplu plaću. Nije normalno da referent u tom sustavu sa završenim fakultetom radi za 6.000 kn neto plaće, a vodi nekoliko višemilijunskih zahtjevnih infrastrukturnih projekata.
Također, vladajućima su „puna usta“ digitalne transformacije i zelene tranzicije kao i većeg korištenja obnovljivih izvora energije, a na prvi takav Poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije na koji su se prijavili gradovi i općine preko godinu dana isti nisu dobili ni slova ni riječi o trenutačnom statusu i evaluaciji njihovih projekata.
Na sam Poziv je pristiglo projekata vrijednosti preko 550 milijuna kuna dok je raspoloživo svega 160 milijuna kuna. Sličnu situaciju možemo očekivati i s najavljenim Pozivom za energetsku obnovu višestambenih zgrada za koji postoji nekoliko puta više spremnih projekata nego što će biti sredstava iz EU fondova.
Dakle, kaže Radolović, opet se ponavljaju iste greške, na pojedinim linijama financiranja iz EU fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planira se premalo sredstava, a pojedine linije financiranja će zjapiti prazne i doslovce će se morati izmišljati projekte da se na tim linijama financiranja povuku sredstva.
Tako je to kad se Operativni programi pišu u Zagrebu u uredima, umjesto da se ostvarila komunikacija s korisnicima na terenu i da se operativne programe priprema prema projektima koji stoje u ladici, rezultat čega će biti lista lijepih, ali nikad ostvarenih želja!
S druge strane, korisnici na tzv. nižim razinama sustava EU fondova prilikom prijave i implementacije projekata iz EU fondova i dalje se suočavaju s kompliciranim i opsežnim natječajnim procedurama koje nam nije nametnuo nitko iz EU već si ih je Hrvatska sama nametnula!