Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a u raspravi u Hrvatskom saboru govorila je u ime Kluba SDP-a Zakonu o potvrđivanju ugovora o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekt „Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“ u iznosu od 25 mil. eura. Radolović je istaknula kako se zajam diže, jer se Hrvatska obvezala u svojoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji da će se duljina vremena kojeg učenici provode u školi povisiti na prosjek u EU koji je 4062 sata, dok je u Hrvatskoj to trenutačno 1890 sati (tijekom trajanja primarnog obrazovanja).

 „Kada govorimo o školskoj infrastukturi - u Hrvatskoj nedostaju 1102 učionice. Zbog nedostatka broja učionica u Hrvatskoj   57% učenika u osnovnih škola pohađa školu u dvije smjene, 3% u čak tri smjene, dok 40% učenika pohađa školu u jednoj smjeni. Usporedbe radi, nastava u smjenama može se pronaći u samo još nekoliko istočnih država EU, poput Rumunjske, Poljske i Bugarske koje imaju dvije smjene, Izuzev učionica za kvalitetno izvođenje nastave i cjelokupno razvijen sustav odgoja i obrazovanja potrebno je osigurati i mogućnost pripreme obroka unutar ili u blizini škole te prostor školske blagovaone kao i opremljene sportske dvorane i školske knjižnice. Podaci iz osnovnih škola pokazuju da su matične škole, odnosno one u kojima su smještena uprava i administracija i zastupljeni razredi od prvog do osmog u značajnoj prednosti u smislu opremljenosti sportskih dvorana, knjižnica, kuhinja i blagovaona.

Tako 86,45% matičnih škola ima kuhinju, 72,02% ima blagovaonu, 78,25% sportsku dvoranu, a 97,16 % ima knjižnicu. Za razliku od matičnih škola, u područnim školama koje osiguravaju postojanje najmanje po jednog razrednog odjela od prvog do četvrtog razreda njih 39,46% ima kuhinju, 24,48% blagovaonu, 9,49% sportsku dvoranu i 10,02% knjižnicu. Iz navedenih podataka jasno je da postoje velika prostorna ograničenja za uvođenje cjelodnevne nastave u smislu nedovoljno izgrađene školske infrastrukture koja je do sada bila potpuno zanemarena i kroz financiranje putem EU fondova.“, rekla je Radolović. 

Radolović je naglasila kako je SDP uvijek podržavao ulaganja u obrazovanje i kako je žalosno što se ni jedan euro iz EU fondova u periodu 2014- 2020. nije povukao za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcija osnovnih i srednjih škola. S druge strane, izgradilo se 200-tinjak vrtića kroz Program ruralnog razvoja, međutim bez jasnog plana kako će se osigurati sredstva za plaće djelatnika i materijalni troškovi u istima. Za sve se mogao iskoristiti Europski socijalni fond, barem za „prijelazni“ period od 3 godine dok jedinice lokalne samouprave ne „stanu na noge“ po tom pitanju, međutim izostala je jasna vizija, stručnost i koordinacija između upravljačkih tijela – ministarstava po tom pitanju. Sada je ključan trenutak da se isprave pogreške i svako dijete u Hrvatskoj dobije pravo na adekvatnu učionicu, topli obrok, opremljenu sportsku dvoranu i knjižnicu. Upravo je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine podloga za izradu Operativnih programa bez kojih doslovce ne možemo “povući” niti jedan euro iz EU fondova. Veća ulaganja iz EU fondova u infrastrukturu osnovnog i srednjeg školstva moraju biti prioritet pregovora s Europskom komisijom o korištenju sredstava Europske unije u novoj financijskoj perspektivi kako bi raspoloživa sredstva doista bila usmjerena na stvarne razvojne potrebe. 

Shodno svemu navedenome, upravo se toga pribojavamo i po pitanju ulaganja u fizičku infrastrukturu osnovnog i srednjeg školstva kroz ovaj zajam i sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Nije sporno da SDP podržava ulaganja u fizičku infrastrukturu – izgradnju i dogradnju škola uz prateće sadržaje, blagavaonice, sportske dvorane i knjižnice, međutim potrebno je razmišljati i o ljudskim resursima u novoobnovljenim zgradama, jer netko našu djecu mora poučavati, netko im mora u školama kuhati obroke i upravo stoga već sada se mora razmišljati o zapošljavanu dodatnog kadra u školama i napraviti adekvatnu organizaciju rada svih nastavnika i pomoćno-tehničkog osoblja u školama uz izgradnju dodatne infrastrukture u školama. 

Ono što Hrvatskoj treba za bolje sutra sviju nas je dugoročni sporazum po pitanju obrazovanja s jasnim financijskim i provedbenim okvirom koji se neće mijenjati svake četiri godine po političkom ključu, odnosno mijenjaju resornog ministra i predsjednika Vlade. Valjda nam je svima do sada jasno da ne postoji isplativije ulaganje od onoga u obrazovanje kao i da ne postoji investicija s trajnijim povratom od obrazovanja., zaključila je Sanja Radolović.

Povezane vijesti

• Sanja Radolović oštro prozvala ministra Vilija Beroša: Mobilizira umirovljenike za spas zdravstvenog sustava, A ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PUN ZDRAVSTVENIH RADNIKA!
• SANJA RADOLOVIĆ: Ukidanje policijskih postaja Buje i Buzet neće donijeti nikakve uštede, samo će smanjiti sigurnost građana
• Sanja Radolović: "Dajemo 40 milijuna kuna pomoći bolnici u Mostaru, a pulski odjel pedijatrije je pred kolapsom!"