Prihrana biljaka važan je čimbenik u poljoprivredi i agronomiji uopće. Većina poljoprivrednika u svijetu, pa tako i u Istri nerijetko poseže za prihranom da bi proizveli što kvalitetniji plod, odnosno biljni proizvod. Zato je prihrana biljaka, kao i kvalitetni tretman tla, neophodna u profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Znanstvenici se prihranom bave već desetljećima, a naši stručnjaci i te kako dobro kotiraju na europskom poljoprivrednom području. Jedan od njih je dr. sc. Davorin Bažulić, znanstveni savjetnik, nekadašnji istraživač i djelatnik Odjela za prehranu i potom Odjela za zdravstvenu ekologiju Zavoda za zaštitu zdravlja RH te Centra za istraživanje mora Rovinj Instituta "Ruđer Bošković", a danas vodi istraživanja i razvoja u Ecovitu 1989 u Zagrebu koji, prema vlastitoj tehnologiji, proizvodi eko poboljšivače tla.

U Istri tlo siromašno humusom

Naša se znatiželja posebno odnosila na za Istru važne poljoprivredne kulture kao što su vinova loza i maslina, kao i na činjenicu da je crvenica ''zaštitni znak“ tla u Istri. O tome kakvo je istarsko tlo za poljoprivredu dr. Bažulić kaže da je riječ o takozvanom teškom tlu, sadržajem bogatom glinom, a siromašnom humusom, kojeg ima najčešće jedan posto, a vrlo rijetko tri do tri i pol posto na kojem treba izuzetno puno raditi na pripremi i doradi.

- Nerijetko nedostaje fosfora, kalcija, magnezija, bora, a i kalija, koji ima važnu ulogu u rastu i razvoju kvalitete ovih kultura. Zbog te činjenice, da bi osigurali i maslini i vinovoj lozi dovoljno bioegenih elemenata, prvi korak je analiza tla na kojem će biti ili već raste vinograd ili maslinik, koja svakako uključuje određivanje kiselosti, odnosno lužnatosti tla (pH) te procjenu dostupnost makro i mikroelemenata, kao i rasta i broja mikroorganizama tla. Ovisno o prinosu po stablu masline kod uroda od 15 do 30 kilograma valja osigurati osnovne nutrijente od najmanje 0,5 kg dušika, 0,3 kg fosfora i 0,6 kg kalija. Za prinos od 10 tona po hektaru, vinovoj lozi treba osigurati 120 kg dušika,100 kg fosfora i 170 kg kalija, kaže naš sugovornik.

Dr. sc. Davorin Bažulić

Ne možemo nemilice eksploatirati naše poljoprivredno tlo, a da ga ne oplemenjujemo i da mu ne vratimo ono što smo plodom - uljem ili vinom - iznijeli. "Ako nema u tlu, kaže, onda nema ni u biljci, ako nema u biljci, onda nema ni u čaši", rekao je slikovito jednom prilikom Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede RH. Jednostavno, nedostatak hranjiva umanjuje prinos.

Uravnotežen rast biljke

- Ovdje govorimo o zakonu minimuma kojeg je postavio Justus von Liebig (1803. – 1873.), njemački kemičar i jedan je od utemeljitelja agrikulturne i fiziološke kemije. Naoko vrlo jednostavno, a u biti prilično kompleksno. Glasi: nedostatak bilo kojeg hranjiva uzrokuje ograničeni prinos. Nedostatak se rješava dodavanjem potrebnog elementa ili, što mnogi zaboravljaju, promjenom dostupnosti onog što je već u zemlji, a nije dostupno zbog primjerice pH tla. Na primjer kod pH 4,5 dostupnost dušika i kalija je oko 30 posto, a fosfora 25 posto, dok je kod pH 5,5 dostupnost za dušik 77 posto, 48 posto za fosfor i 77 posto za kalij. Važno je napomenuti da postoje i međusobni utjecaji pojedinih hranjiva. Često je smanjeno usvajanje magnezija, iako ga ima dovoljno u tlu, zbog visoke količine kalija, niske količine fosfora, niske temperature tla ili visoke vlažnosti. Ili primjer: želimo li da biljka usvoji dovoljno fosfora, tlo mora sadržavati dovoljno cinka. Na alkalnim tlima, (karbonatna tla- pH 7,5-8,5) koja su česta u Istri, smanjena je dostupnost cinka, mangana, željeza i fosfora zbog stvaranja teško topljivih spojeva. Kod niskog pH (< 5) fosfor stvara netopive spojeve sa željezom i aluminijem i očito postaje biljci nedostupan, iako ga ponekad ima u izobilju. Dakle, većina nedostataka u tlu ne dolazi radi nedostatka samo jednog elementa, riječ je o međusobno uvjetovanim odnosima, kaže dr. Bažulić.

Biljku čini 80 posto vode i 20 posto suhe tvari. Suhu tvar pak čini 94 posto organske i šest posto mineralne tvari. Rast biljke treba biti što uravnoteženiji što, kaže dr. Bažulić, nije lako postići.

- Vrlo često u procesu rasta uočavamo ekstremna stanja, poput takozvanog gladovanja biljaka i proizlazećih fizioloških bolesti uslijed nedostatka lako pristupačnih hranjiva u tlu. Ili pak prekomjernog korištenja mineralnih gnojiva, koja zbog toga znaju toksično djelovati na biljke, ali i općenito na preobilnu opskrbu zemlje ili prouzročiti ispiranja hranjiva u podzemne vode, primjerice nitrata, koje biljka nije imala vremena apsorbirati, pojašnjava.

Sustavna kontrola plodnosti tla

- Rješenje je u racionalnoj i po svakom pojedinačnom tlu znalački skrojenoj gnojidbi i sustavnoj kontroli plodnosti tla za što su nužne kontinuirane kontrole kvalitete tla. Valja imati na umu da se sorte razlikuju po svojoj reakciji na ograničenja vode. Na primjer, rast shiraza će se usporiti i pokazati simptome nedostatka vode brže nego neke druge sorte. Shiraz loza izgleda mlohavo tijekom nedostatka vode, ali ima izvanrednu sposobnost oporavka kada se uvjeti vlažnosti tla poprave. Plod cabernet sauvignona se smežura prije nego što se primijeti bilo kakav gubitak bazalnog lišća, priča nam Bažulić.

Sušna razdoblja postaju sve izraženija kako u svijetu, tako i u Istri. Suša kao i ostali stresovi uzrokuju najveće ograničenje u biljnoj proizvodnji. Uz sve izraženije globalne klimatske promjene, situacija se trajno pogoršava.

- Deficit vode je ozbiljna ekološka prepreka pri razvoju biljaka, jer utječe na gubitak prinosa. Tako je Tunis, na žalost, zbog suše između 1999. i 2002. izgubio 90 posto maslinova ulja. Španjolska, najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, nosila se s najgorom sušom u nekoliko stoljeća s ovogodišnjim urodom manjim za jednu trećinu što će zasigurno dovesti do rasta cijena. Italija bilježi gubitke od 25 posto u poljoprivredi, a SAD recimo 25 posto gubitaka na rajčici. Nadalje, često se zaboravlja da je uspješan urod vezan uz dovoljne količine pravovremene vode. Maslini u siječnju treba oko 7.450 litara po hektaru dnevno, u travnju 29.000 litara, u srpnju 52.000 litara, a u studenom 10.000 litara po hektaru dnevno. Pri tome se vrijednosti oborina od 600 mm/godinu smatraju dovoljnim. Najniža godišnja količina oborina potrebna za proizvodnju grožđa je od 300 do 350 mm, dok je optimalna količina oko 600 do 800 mm godišnje. Trsu je potrebno između 250 i 700 litara vode za proizvodnju jednog kilograma suhe tvari, govori naš sugovornik.

Dr. Bažulić trenutno radi na programu primjene i daljnjeg razvoja prihrane tla i hranjivih elemenata u sklopu programa Instituta Agrovit. Po njegovim riječima radi se izvorno o plodu domaćeg znanja i istraživanja, nastalih prije tridesetak godina, bili su i ostali dan danas ispred svog vremena. Ovu vrstu prihrane tla u Istri primjenjuju vinarije Kabola, Damjanić i Dešković ili pak proizvođači maslinovog ulja kao što su Oleum Maris, Stancija San Antonio ili Brist.

Kompost nije otpad

Prije dosta godina, u znanstvenim krugovima usko vezanim za poljoprivredu i voćarstvo, pokrenut je program vezan za zbrinjavanje komine maslina i otpada nastalog orezivanjem stabala maslina. Dr. Bažulić napominje kako bi se valjalo pobrinuti o tome cjelovito i uspješno, jer kompost je vrlo vrijedna sirovina, dakle nije otpad kao što mnogi kod nas misle.

Povezane vijesti

• Maslinari, pratite prognozu i izbjegavajte bakar!
• Mladi poljoprivrednik iz Vodnjana i nositelj OPG-a počeo je s 200 jako starih maslina. Danas ih ima tisuće, a PLANIRA PROIZVODITI I VINO
• U zadnjih desetak godina poboljšan je omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj. Cilj je dostići udio mladih poljoprivrednika od 20 posto