Turizam bi temeljem novog smjera trebao uistinu biti generator razvoja cijele sredine, osigurati bolju kvalitetu života lokalnog stanovništva, ali i veće zadovoljstvo turističkih djelatnika i turista. Drago mi je da je i Istra prepoznala strateške smjernice Vlade RH, stoga vjerujemo da će i županija i gradovi i općine znati iskoristiti alate koji će im biti na raspolaganju za postizanje održivosti, rekla je ministrica Brnjac
Ministrica Nikolina Brnjac (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Uskršnji blagdani prvi su test predstojećega glavnog dijela turističke godine, a prema predviđanjima, smatra se da će ovogodišnja sezona biti rekordna. Najave izvrsnih brojki za nadolazeću predsezonu potvrdila je i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, koja je prije nekoliko dana bila u posjetu Puli. Tijekom razgovora naglasila je da budućnost turističkog sektora leži u razvoju cjelogodišnjeg, održivog i ravnomjernog turizma.
- Najave su odlične te prema stanju bukinga i predviđanjima očekujemo oko 550.000 noćenja za vrijeme uskršnjih blagdana. Razlog za optimizam je i činjenica da u prva tri mjeseca ove godine i u noćenjima i u dolascima bilježimo bolje rezultate nego 2019. godine, i to i na obali i na kontinentu. To nam je izuzetno važno u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, što su naša glavna strateška usmjerenja definirana Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine. Cilj nam nije povećavati brojke u ljetnom dijelu turističke godine na već preopterećenim odredištima, već ugostiti veći broj turista kroz cijelu godinu i to u svim dijelovima Hrvatske. Posebno je bitno ukazati na bogatstvo turističkih proizvoda i doživljaja i u zaobalju, na primjer u središnjoj Istri, dalmatinskom zaleđu, ali i u kontinentalnim destinacijama koje su gostima manje poznate. Upravo su na taj način bili osmišljeni ovogodišnji uspješni sajamski nastupi na kojima smo pokazali i bogatstvo običaja i gastronomije i ponudu svih hrvatskih regija.
- Na koje bi se načine mogle produžiti predsezona i posezona u Istri?
- Prvo bih htjela istaknuti da Istra ima puno potencijala za produženje predsezone i posezone, od prirodnih resursa do razvoja turističkih proizvoda u unutrašnjosti kroz aktivni turizam, organizaciju raznih događanja izvan ljetne sezone, kvalitetni smještaj i izvrsnu eno-gastronomsku ponudu. Naravno, cilj je da ta ponuda bude dostupna gostima tijekom cijele godine, a ne da se koncentrira u nekoliko ljetnih mjeseci. Cjelogodišnje poslovanje je i preduvjet osiguravanja sigurnih i stalnih radnih mjesta, a svi smo svjesni koliko vrijede kvalitetni radnici u turizmu. Ministarstvo turizma i sporta kroz pozive iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i kroz druge programe, na primjer nedavno objavljeni natječaj za program Konkurentnost turističkog gospodarstva, potiče razvoj održivog turizma osiguravajući potpore za javni i privatni sektor. U izradi je i prvi krovni Zakon o turizmu kojim ćemo propisati uloge svih dionika u upravljanju turizmom, od turističkih zajednica do lokalne i regionalne samouprave. Turizam bi temeljem novog smjera trebao uistinu biti generator razvoja cijele sredine, osigurati bolju kvalitetu života lokalnog stanovništva, ali i veće zadovoljstvo turističkih djelatnika i turista. Drago mi je da je i Istra prepoznala strateške smjernice Vlade RH, stoga vjerujemo da će i županija i gradovi i općine znati iskoristiti alate koji će im biti na raspolaganju za postizanje održivosti. Mislim da u Istri u fokusu mora biti briga o lokalnom stanovništvu i zaštita prostora i svega onoga što je izvorno, autentično i naše.
- S obzirom na sveopće poskupljenje proizvoda i usluga u našoj zemlji, bi li to moglo odvratiti turiste na odabir drugih destinacija na Mediteranu za svoj odmor, a koje imaju niže cijene od hrvatskih?
- Inflacija je pogodila cijeli svijet, a ne samo Hrvatsku, a svakako treba istaknuti kako je inflacija u Hrvatskoj na najnižoj razini od svibnja 2022. godine. Ovdje treba istaknuti mjere Vlade i činjenicu da očekivanja od ove turističke godine sigurno ne bi bila ovako optimistična da nije bilo cijelog seta mjera pomoći. S obzirom na trenutačne pokazatelje posjećenosti i najave za glavni dio turističke godine, mislim da možemo reći kako turisti prepoznaju sve prednosti koje im Hrvatska nudi u odnosu na druge destinacije. Ono što stalno naglašavam je da je iznimno važno da cijenu prati kvaliteta ponude i usluge i sigurna sam da je toga naš turistički sektor svjestan, jer znamo da je na kraju tržište uvijek to koje diktira cijenu. Hrvatska nudi veliki raspon kvalitetne ponude u svim cjenovnim kategorijama.
- Na čemu će fokus biti za ovogodišnju turističku sezonu i kakva su buduća ulaganja i investicije predviđene u turističkom sektoru?
- Od početka svojeg mandata govorim o turističkoj godini, iako je ljeto doba u kojem bilježimo najveći dio turističkog prometa. Kao što sam već spomenula, naš glavni cilj je održiv i konkurentan turizam kojeg nema bez razvoja cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženog turizma. Kako bismo to ostvarili nužna je zelena i digitalna tranzicija hrvatskog turizma za koju smo iz EU sredstava osigurali više od 600 milijuna eura, a sa sredstvima iz državnog proračuna do 2030. godine ulaganje u naš turizam bit će 1,3 milijarde eura. Mislim da je to jasni pokazatelj kako je ova Vlada stvorila sve preduvjete za preokret našeg turizma u smjeru održivosti, a izuzetno mi je drago da je sektor pokazao da je spreman za taj iskorak. To nam pokazuje odličan odaziv na pozive u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijednosti 289,3 milijuna eura na koji je prijavljeno ukupno 468 projekata za javnu i privatnu turističku infrastrukturu. Naša ulaganja usmjerena su prema posebnim oblicima turizma i to najviše prema zdravstvenom i aktivnom turizmu. Očekujemo da će sva ova ulaganja dati novi zamah hrvatskom turizmu, a kako bi se ona nastavila osigurali smo i 213 milijuna eura u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za koje će pozivi biti raspisani u 2024. godini. Ne zaboravimo kako je Vlada RH osigurala i novi paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura u koji je uključen i turistički sektor, kao što je to bilo i tijekom pandemijske, pa kasnije i energetske krize. Sve je to pomoglo sektoru da lakše odgovori na izazove koje su donijele te krize, a sa sredstvima predviđenima za reformu sada smo osigurali preduvjete i za tranziciju te novi zamah našeg turizma. Uz osigurana sredstva vidimo i nastavak ranije započetih ulaganja i mislim da je to jasni pokazatelj oporavka turističkog sektora te su to sve razlozi da hrvatski turizam optimistično gleda prema budućnosti.
- Koje se aktivnosti provode u svrhu što bolje vidljivosti Hrvatske na turističkoj mapi svijeta?
- Provodi se niz aktivnosti, a najintenzivnija su u proteklom razdoblju bila predstavljanja Hrvatske na najvažnijim sajmovima diljem Europe. Krajem prošle godine predstavili smo se na sajmu u Londonu, sudjelovali na sajmovima u Milanu, Zürichu, Sttugartu i Berlinu, a posebno su lijepa i uspješna bila predstavljanja u Münchenu i Beču gdje je Hrvatska bila zemlja partner. Sajam u Münchenu je ostvario i rekordnu posjećenost, a organizatori su istaknuli kako je za to najzaslužnije bilo naše predstavljanje jer je hrvatski štand, uz sudjelovanje sinjskih alkara, kao i nastupe zvončara i klapsko pjevanje te bogatu eno-gastronomsku prezentaciju, između ostalog i istarskog sira, istarskog maslinovog ulja i drugog - bio magnet za posjetitelje. U Beču su zvijezde sajma bili ansambl Lado i rapski samostreličari, naši chefovi i brojni drugi sudionici iz raznih dijelova Hrvatske, koji su pokazali dio naše tradicije u glavnom gradu Austrije. U tijeku su kampanje na svim tržištima, a u završnoj fazi izrade je i Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma koji definira nove ciljeve, ali i komunikacijsku strategiju s naglaskom na održivosti i digitalizaciji. Isto tako, u tijeku je izbor novog krovnog komunikacijskog koncepta - Big Idea - te novog vizualnog identiteta Hrvatske.