Smatramo da cijeli problem bespravne gradnje na Vodnjanštini može biti riješen do 1. rujna. Praksa je pokazala da se, čim se krene s prvim uklanjanjem, stvara domino efekt. Nadam se da će Grad krenuti u ovaj postupak već sutra. Nema nikakvog razloga da se ne počne jer su prisutni svi zakonski alati, kazao je na tribini o bespravnoj gradnji, (o kojoj smo već izvještavali), a koju je organizirao Grad Vodnjan, voditelj odjela komunalnog redarstva u Vodicama Blagodar Španja. Vlasnica tvrtke Eko Adria Koviljka Aškić, zatim Matko Lovreta iz Grada Makarske i Španja održali su višednevnu edukaciju vodnjanskih komunalnih redara, ali i gradske uprave o tome kako se uhvatiti u koštac s problemom koji je odavno izmaknuo kontroli. Ukoliko doista Grad Vodnjan ovih dana krene u akciju protiv bespravnih graditelja, bit će to prvi ozbiljniji pokušaj u Istri da se ovoj pošasti stane na kraj.

Aškić je pojasnila da komunalni redari mogu propisivati kazne na osnovu dva zakona - prekršajnog i zakona o upravnom postupku. Ovdje je, pak, ključan zakon o upravnom postupku koji omogućava komunalnim redarima da izriču kazne koje se mjere u stotinama tisuća kuna. Napomenula je i da u upravnom postupku kompletan proces vodi komunalni redar te da eventualna žalba prekršitelja ne odgađa izvršenje kazne.

Negativni efekti

- Istina je da komunalni redar ne može naložiti rušenje čvrstog objekta, za to je nadležna građevinska inspekcija, ali i u takvim slučajevima postoji mogućnost pritiska na državna tijela tako da se stalno pišu prijave i angažiraju mediji. U Vodicama su nedavno srušene tri kuće s bazenima, rekla je Aškić.

Situaciju s bespravnom gradnjom u Istri nazvala je ne samo urbanocidom, već i ekocidom koji nije moguć bez politike. "Najblaže rečeno, to je posljedica nedjelovanja politike. Ne možete reći da se prostor devastira 20-ak godina, a onda da tek sada župan Boris Miletić proziva Zagreb za lošu zakonsku regulativu. To nije istina. Regulativa bi, doduše, mogla biti puno bolja, ali ne koristimo ni ovo što imamo na raspolaganju", istaknula je Aškić.

Poznato je da su neki bespravni graditelji otišli toliko daleko da ljeti svoje objekte iznajmljuju pa Aškić kaže da bi tu bilo posla i za carinu. "Ti ljudi ne plaćaju ni odvoz smeća. Puno je tu negativnih efekata. Ne samo da je ilegalnom gradnjom uništen prostor, nego i resursi", kazala je. Smatra da je prva i osnovna stvar educirati građane. "Oni su oči i uši komunalnih redara i gradskih službi. Možda ne možete zaposliti 30 komunalnih redara, ali zato svaki građanin može dati svoj doprinos i prijavljivati bespravne graditelje. Jedino je sinergijom građana, redara, Grada i ustanova moguće postići rezultate. Nadam se da ćemo već za tri mjeseca imati konkretne rezultate. Jer kad krene rušenje, odnosno uklanjanje mobilnih objekata, to će biti signal za bespravne graditelje da ne mogu više raditi što žele", rekla je Aškić.

Bespravna gradnja (Foto Natura Histrica)

Španja je bio vrlo iskren i kazao da je u životu vidio puno loših stvari, ali da ono što je zatekao na području kod Peroja nije nikada doživio. "Ovakav urbanocid, ekocid na malom prostoru je nedopustiv. Još me više iznenadilo što su to napravili većinom stranci. Bezobrazluk je doći u neku drugu državu, izgraditi nešto bespravno i još zarađivati iznajmljivanjem. Napravit ćemo sve preduvjete da se ti objekti uklone ili putem trećih osoba ili kroz kombinaciju upravnih kazni i trećih osoba, naravno na trošak bespravnih graditelja. Upravo su upravne kazne veliko oružje. Jako brzo se mogu naplatiti. Većina objekata koje sam vidio na terenu su montažni objekti, koji su u nadležnosti komunalnih redara. Što se tiče čvrstih objekata, treba napraviti popis onih koji su izgrađeni nakon posljednjeg vala legalizacije", pojasnio je Španja.

Lovreta, pak, smatra da je najveći problem zatvaranje očiju pred problemima i nereagiranje nadležnih službi. "Kad zatvarate oči, šaljete poruku kršiteljima zakona da mogu raditi što žele i da zbog toga neće snositi nikakve posljedice. To nije pošteno prema svima koji poštuju zakone. Zato treba krenuti s upravnim postupcima. Prekršajne kazne nisu jako visoke i ne rješavaju problem. Jer u prekršajnom postupku nikoga ne možete natjerati da ukloni bespravni objekt za razliku od upravnog postupka u kojem možete naložiti takvo što. Svi ovi ilegalni objekti mogu vrlo brzo biti uklonjeni. Najvažnija je volja i da se krene u postupke. Grad je taj koji mora pokazati zube. Moj savjet je: nemojte se pouzdati u građevinsku inspekciju, državni inspektorat, šumarsku inspekciju, jer nećete nikada dočekati njihova rješenja. Imate sve alate u svojim rukama", istaknuo je.

Bespravna gradnja (Glas Istre)

Nije bilo otpora

Naveo je i konkretan primjer u Makarskoj gdje su na samoj plaži imali 96 montažnih objekata u kojima se obavljala gospodarska djelatnost. "Sve je bilo u redu do ove godine kada im Grad više nije produžio odobrenja da mogu raditi. Aktualna gradska vlast je odlučila krenuti u projekt vraćanja tog prostora svim građanima tako što nikome tko tamo posluje nije produžila odobrenje koje im je vrijedilo do početka studenog. No, nitko nije htio ukloniti svoj objekt pa su na teren promptno izašli komunalni redari i izdali rješenja o uklanjanju, a zatim i o izvršenju te smo na koncu maknuli sve objekte. Angažirali smo treće osobe za njihovo uklanjanje. Nismo išli na upravne kazne jer smo htjeli riješiti problem u kratkom roku, budući da sada kreće pošumljavanje tog područja. Doveli smo kranove iz Virovitice i Velike Gorice, imali smo asistenciju policije, angažirali zaštitare. Očekivali smo otpor, ali nije ga bilo. Nitko se nije usudio. Neki su i sami uklonili svoje objekte kad su vidjeli da mislimo ozbiljno. Teren je danas čist", pohvalio se Lovreta.

Vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio priznao je ono što je očito, a to je da u godinu i pol dana, koliko je na vlasti, nije uspio zaustaviti bespravnu gradnju. Ona i dalje buja. Koncem prošlog tjedna bili smo u okolici Barbarige i sami se uvjerili da bageri krče šume i pripremaju nove parcele za ilegalnu gradnju. "Problem je očito naše neznanje kako to zaustaviti. Zato smo se odlučili za edukaciju. Moramo djelovati brzo i biti nekoliko koraka ispred budućih bespravnih graditelja da bismo ih uspjeli zaustaviti. Razmjeri devastacije su preveliki. Možemo reći da imamo više objekata izvan građevinskog područja nego unutar njega. Najviše je uzelo maha postavljanje mobilnih objekata. Ideja je stoga krenuti agresivno i ukloniti što više toga", otkrio je Pastrovicchio.

Jedna je mještanka s Vodnjanštine gradonačelnika prozvala zbog nečinjenja. "U godinu i pol koliko ste na vlasti nije uklonjena niti jedna bespravna građevina, a svakim danom ih je sve više. Možemo govoriti o uklanjanju takvih objekata, ali pravo je pitanje tko ih treba ukloniti, tko ima zakonsko pravo i obvezu to učiniti. Odgovor je jasan: Vi, gradonačelniče. Ne znam gdje je gradonačelnik zapeo, ali činjenica je da nastambe svakodnevno niču. Ukoliko ne znate kako riješiti problem, želim pomoći. Napominjem da ću aktivno volontirati sve dok se i posljednja nakaradna građevina ne ukloni. Jednu sam odvjetnicu pitala što bih trebala napraviti po pitanju bespravne gradnje da sam gradonačelnica. Odgovor je krajnje jednostavan: Gradsko vijeće samo treba donijeti odluku kojom će precizirati opominjanje, kažnjavanje i uklanjanje mobilnih kućica. Komunalni bi redari samo trebali provoditi takvu odluku. Ukoliko Grad ima takvu uredbu, a ne provodi je - kriv je. Ukoliko Grad nema takvu odluku, opet je kriv jer je nema", zaključila je.

Pastrovicchio je na prozivke odgovorio da im je (pretpostavljamo njegovoj Nezavisnoj listi, op. n.) pola godine trebalo da "uopće shvatimo gdje smo". Naveo je da je lani Grad donio novu odluku o komunalnom redu, kazavši da je ona prijašnja bila toliko loša da se s njom i nije moglo djelovati. "No, ni s tom novom odlukom stvar se nije promijenila. Zato smo odlučili angažirati stručnjake da nas educiraju. Mislim da je ovo jako dobar put. Jednostavno, trebalo nam je neko vrijeme da se snađemo. Možda godinu i pol dana zvuči puno, ali meni je prošlo jako brzo. Nadam se da ova naša reakcija nije zakašnjela. Više nema isprika niti ih tražimo. Ako se problem ne riješi, to znači da nismo radili. Prihvaćam odgovornost. Ono što se dogodilo po pitanju bespravne gradnje nakon što sam postao gradonačelnik smatram svojim neuspjehom", poručio je gradonačelnik.

Jedan je Vodnjanac, pak, rekao: "Štufi smo. Samo prijavljujemo na razne adrese, a ništa se ne događa. Mi hoćemo da se nešto pokrene. Prijavljujem već 15 godina ono što se događa kod mene u Mandriolu. Tamo je već uništeno 60 hektara, a nastavlja se i dalje. Nekad su se na parcelama čuli traktori, a danas isključivo bageri."

Silvia Buttignoni, ravnateljica Nature Histrice, upitala je što sa stranim državljanima, mogu li se njima i gdje slati kazne, budući da oni čine većinu bespravnih graditelja. Španja je rekao da je tu zakon jasan - treba im poslati dopis da imenuju opunomoćenika koji zaprima pismena. "Ako ga sami ne imenuju, to onda u njihovo ime čini Grad. Nije alibi da se zbog toga što netko nije na području Hrvatske protiv njega ne može voditi postupak."

Problem koji je specifičan za područje oko Peroja i Barbarige je i to što su bespravni graditelji masovno postavili rampe na putove prema moru i time ih uzurpirali. Dakle, nije im bilo dosta što su gradili bez dozvola izvan građevinskog područja, već su i obalu učinili nedostupnom. Lovreta je podsjetio da javni putovi, a u ovom se slučaju radi o njima, ne mogu biti u privatnom vlasništvu pa se rampe, prema njegovom mišljenju, također moraju ukloniti.

Povezane vijesti

• Otkuda Vodnjancima nadimak Bumbari?
• Oduševljeni Bumbari opet dočekali Franju Josipa i Sissi
• Oduševljeni Bumbari opet dočekali Franju Josipa i Sissi