Istarska pustinja, Kalanki ili Pisak, jedinstveni krajobraz na Poluotoku: Pustinja koja obuću i odjeću ne puni pijeskom

Istarsku pustinju čine dine lapora ili, kako se naziva u Istri, tašelac

Nedavno završeno Svjetsko nogometno prvenstvo u Katru podsjetilo je svijet na ljepotu i nepredvidljivost nogometa, ali i na postojanje pustinja, nepreglednoga prostranstva pustinjskog pijeska, deva i karavana. Katar je u konačnici produžetak pustinje Rub’al-Khali, a prije manje od 200 godina na mjestu današnjeg glavnog grada Dohe bila je pustinja.

Pustinja u Katru priziva sjećanje da i mi, u Istri i Hrvatskoj, imamo svoje pustinje: "istarska pustinja", lokalno Kalanki ili Pisak, Calanchi di Sterna, te Đurđevački Pijesci/Piski kod Đurđevca u Podravini, Gradu Picoka, ali i Gradu Pijeska.

Opravdan naziv za Sivu Istru

Pustinja u Istri, naravno, nije klasična, po dinama se može hodati i skakati, a da se obuća i odjeća ne napune pijeskom. Ostaju samo lijepe uspomene. To je ustvari pustinja bez pijeska.

Pustinju čine dine lapora ili, kako se u Istri naziva tašelac, a to je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena, što se sastoji od kalcita i gline. U Istri često nalazimo ovakav tip okoliša, stoga ove dine kod Šterne nisu jedinstvena pojava, ali su posebne po tome što se protežu na prilično velikoj površini: na više od desetak hektara.

Ovo je mjesto na kojem postane jasno zašto se središnji dio Istre naziva Sivom Istrom. Kud se god krene po središnjoj Istri, mogu se vidjeti naslage tupine i fliša. To je, primjerice, vidljivo na prilazima Humu, ali i na bezbroj drugih lokacija uokolo. Najizraženije je svakako u "istarskoj pustinji", jer to je najveće otvoreno (nezaraslo) područje fliša.

Na ulazu u pustinju postavljena je turistička ploča. Ova lokacija još uvijek nije razvikana i neki upozoravaju da bi masovnim turizmom mogla biti ugrožena. Najveći dio pustinje prostire se na zapad, na području Šterne. Prvi dio je veličine 120 x 40 m, da bi se na sjeverozapadnom rubu nastavila još 200 i više metara na sve strane.

Dva puta do laporastih dina

Istarsku pustinju nije teško pronaći. Treba doći do mjesta Špina, a to se može iz Livada preko Oprtlja ili iz Buja. Ako se dolazi iz Oprtlja, onda u lijevom zavoju kod crkve treba skrenuti desno prema mjestu Grguri. Dalje se može krenuti na dva načina, slijedeći putokaz prema mjesnom groblju ili prema mjestu Grguri, Čepić, pa na prvom skretanju lijevo kroz dvorište autoservisa. Može se parkirati kod turističke ploče te krenuti nekoliko metara kroz crnogoričnu šumicu dok se ne ukaže pustinja.

Naselje Šterna administrativno spada u Općinu Grožnjan. Ime potječe od šterna, cisterne, nepresušnog izvora koji napaja šest jaraka u dolini sjeverno od naselja. Zanimljivo je da je Šterna naselje s izvorom vode u blizini istarske pustinje. Naselje se prvi put spominje 1102. godine kad je s okolnim područjem postalo feud akvilejskog patrijarha. Potom je prešlo u ruke Goričkih grofova, zatim momjanske gospode, a 1358. godine Venecije. Šterna je stradala u austro-mletačkim ratovima početkom 16. st., potom je naseljeno izbjeglicama u bijegu pred Osmanlijama. Izvor je uređen 1923. godine kao dio vodovoda.

Krvavi pijesak

Đurđevečki Pijesci, hrvatska Sahara, prostire se na površini od 50 hektara. To je jedini preostali komad pustinja u Hrvatskoj i zaštićeno botaničko područje. Narod ovu pustinju ponekad naziva "Krvavi pijesak", kao spomen na tešku borbu seljaka s pokretnim, "živim" pijeskom koji je zatrpao dijelove naselja i poljoprivrednih površina. Marljivim pošumljavanjem, vrijedni Đurđevčani uspeli su ukrotiti svoju Saharu.

TOP 10 PUSTINJA NA SVIJETU

Čak jedna trećina kopnene površine Zemlje zauzimaju velika područja pustinja. Ipak, nisu sve pustinje pješčane, a svima je presudna količina padalina u njima.

1. Antarktik je najveća pustinja na svijetu s obzirom da je riječ o velikom području na kojem tijekom godine padne manje od 10 milimetara kiše. To je polarna pustinja koja pokriva cijeli kontinent.

2. Arktička tundra nešto je manja od 14 milijuna kvadratnih kilometara, a prostire se na područja Kanade, Rusije i Danske. To je također polarna pustinja u kojoj ima jako malo oborina, ali ipak 25 puta više od Antarktika.

3. Sahara je treća po veličini pustinja na svijetu i najpoznatija. Riječ je o najvećoj suptropskoj pustinji veličine 9 milijuna kvadratnih kilometara. To čini jednu trećinu afričkog kontinenta: proteže se kroz čak jedanaest afričkih država. Dine su iznimno velike zbog jakih tropskih vjetrova.

4. Arabijska pustinja je druga po veličini suptropska pustinja na svijetu, zauzima većinu Arapskog poluotoka i prostire se na 2.6 milijuna kvadratnih kilometara. Bogata je naftom i plinom.

5. Pustinja Gobi prostire se na 1.3 milijuna kvadratnih kilometara, kroz Mongoliju i Kinu. Uglavnom je prekrivena kamenjem i suhom nabijenom zemljom.

6. Patagonija se smjestila u Argentini i prostire se na 0.7 milijuna kvadratnih kilometara. Smatra se jednim od najsušnijih i najvjetrovitijih područja na čitavoj Zemlji. Zbog surovosti se često naziva krajem svijeta.

7. Velika Viktorijina pustinja, površine 0.65 milijuna kvadratnih kilometara, smjestila se u Australiji. Jedna je od nekoliko australskih pustinja. Prava je pješčana pustinja. Godine 1875. pustinjom je prvi prošao engleski istraživač Ernest Giles, koji ju je nazvao po britanskoj kraljici.

8. Kalahari se prostire na površini od 0.56 milijuna kvadratnih kilometara u Africi. U njoj se nalaze velike rezerve ugljena, urana i nikla. Tu je najveći rudnik dijamanata na svijetu. U Kalahariju žive Bušmani, najstariji narod na svijetu.

9. Veliki Bazen, najveća pustinja u SAD-u, prostire se na 0.49 milijuna kvadratnih kilometara.

10. Sirijska pustinja, deseta po veličini na svijetu, prostire se na nešto manje od pola milijuna kvadratnih kilometara. Ravna je i stjenovita, a unutar nje postoje mnoge manje pustinje. Ima mnogo oaza, a jedna od najpoznatijih je ona u kojoj je smješten Damask, glavni grad Sirije.

Tabernas, najveća pustinja u Europi

Pustinja Tabernas, Desierto de Tabernas u Španjolskoj, smatra se jedinom pustinjom u Europi, ostale su klasificirane kao pustinjska područja. Nalazi se u provinciji Almeria i pokriva područje od gotovo tristo četvornih kilometara. Ovdje godišnje padne manje od 75 mm kiše. I to malo što padne dolazi u olujama, erodira pijesak i mijenja krajolik. Zmije, gušteri i kaktusi jedini su stanovnici Tabernasa.

Šezdesetih godina prošloga stoljeća u pustinji Tabernas talijanski redatelj Sergio Leone snimao je svoje špageti vesterne, a njihov sinonim bio je talijanski glumac Giuliano Gemma. Snimana je, među ostalim, Leonova dolarska trilogija: "Za šaku dolara", "Za dolar više" i "Dobar, loš zao".