PROJEKT ISTARSKIH DOMOVA ZDRAVLJA

Kroz radionice za pretile u Istri u 20 godina prošlo je više od 1.000 osoba, koje su skinule tone kilograma

Grupe podrške bit će organizirane u svim ispostavama i bit će potpuno otvorene te neće biti definiranog perioda trajanja. Budući da je najveći problem recidiv - vraćanje tjelesne težine, omogućit će se svim pacijentima da, ukoliko žele, mogu trajno ostati u grupi ili se vratiti kad god odluče

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Ilustracija / Dr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja

Ilustracija / Dr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja


Uz uobičajene aktivnosti liječenja, Istarski domovi zdravlja već dugi niz godina provode brojne projekte unaprjeđenja zdravstvene zaštite.

"Nastojimo prepoznati ključne zdravstvene probleme zajednice te ponuditi odgovore kroz inovativne modele za njihovo rješavanje ili ublažavanje. Zajednička karakteristika naših projekata, od razvoja palijativne skrbi, projekta 'Istra bez karijesa' do onkološke terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prevencije i rehabilitacije kardiovaskularnih bolesti, je ta da za njihovo provođenje nisu potrebna skupa oprema i dodatni prostori. To su modeli koji unapređuju kvalitetu zdravstvene skrbi uz smanjivanje troškova. Jedino u što je nužno ulagati je edukacija, a ključ svega je u promjeni paradigme, drugačije sagledati problem i ponuditi rješenja 'izvan okvira'", kazao nam je ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Ante Ivančić.

Dr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravljaDr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja

Prebacivanje težišta na prevenciju

Prevencija i rehabilitacija kardiovaskularnih bolesti jedan je od naših najvažnijih projekata. EU definira srčane bolesti kao najveći zdravstveni izazov i 2022. je odredila kao početak provođenja Akcijskog plana za smanjivanje smrtnosti od KV bolesti za 30 posto do 2030. godine. Hrvatska je po smrtnosti od KV bolesti na drugom mjestu u EU i već se priključila tom Planu.

- Ministar Beroš svojom reformom najavljuje snažniju ulogu domova zdravlja i prebacivanje težišta na prevenciju. Istarski domovi sve to već realiziraju u praksi, kazao nam je ravnatelj.

Uloga doma zdravlja je u sekundarnoj prevenciji - radu s rizičnim skupinama te u tercijarnoj prevenciji, odnosno sprečavaju pogoršanja postojeći bolesti.

Projekt prevencije kardiovaskularnih bolesti, kao što je naglasio ravnatelj IDZ-a, razvijao se još od 2005. godine, a važan moment u tom njegovom razvoju bio je EU projekt "Love Your Heart" koji je u fokus stavio upravo tu temu. Istarska županija bila je vodeći partner u tom projektu koji se realizirao od 2012. do 2016. godine.

(Foto: Luka Gerlanc/CROPIX)(Foto: Luka Gerlanc/CROPIX)

- Istarska županija prepoznala je priliku te, na iskustvima koja smo već imali, kandidirala projekt koji nam je omogućio stvaranje platforme na koju smo nastavili nadograđivati. U našem modelu nastojimo povezati sve ključne dionike: obiteljske liječnike, patronažne sestre, specijaliste OB Pula, uključen je i Crveni križ, a u rehabilitaciji kardioloških bolesnika nam je suradna ustanova Thalassotherapia Opatija, naveo je dr. Ivančić.

Temelj istarskog modela je rad u grupama, kroz radionice koje vode patronažne sestre.

Neiskorišten potencijal patronaže

- U našem se zdravstvu ne koristi dovoljno potencijal patronažnih sestara, a mi takav pristup već godinama nastojimo promijeniti. S obzirom na preopterećenost liječnika obiteljske medicine upravo su patronažne sestre te koje mogu dati veliki doprinos u prevenciji srčanih bolesti. Osim toga, patronažne sestre su posebno educirane za rad u grupama i rad u zajednici, što nije dio kurikuluma studija medicine, a sestrama je rad s grupama bolesnika svakodnevna obaveza, ističe ravnatelj dr. Ivančić.

Rad u grupama omogućava veći obuhvat ljudi, pojašnjava nadalje ravnatelj, racionalnije korištenje vremena, a daje daleko bolje rezultate od onih koje je moguće postići individualnim radom.

- Grupa je sama po sebi terapijski faktor i njega treba iskoristiti. To je pristup na tragu učenja Andrije Štampara da je socijalna terapija važnija od individualne, ističe dr. Ivančić.

Od 2018. u svakoj od sedam ispostava Istarskih domova zdravlja djeluje kardiovaskularno savjetovalište koje vode patronažne sestre, a koje je svako jutro od 7 do 9 sati dostupno našim sugrađanima. Tamo se može javiti svaki pacijent bez uputnice, ali idealno je da pacijenta uputi njegov obiteljski doktor, čime se stvara terapijski tim.

IlustracijaIlustracija

U savjetovalištu će patronažna sestra pružiti individualno savjetovanje, a što je još važnije motivirati ga za uključivanje u radionice koje organiziramo: radionice o ukupnim faktorima rizika , o hipertenziji i radionice za osobe s prekomjernom težinom.

- Radionice za hipertenziju bi trebao proći svaki pacijent s hipertenzijom jer će dobiti odgovor na pitanja koja se tiču njegove bolesti, a koje nikad nije postavio svom liječniku ili specijalistu, niti bi oni imali mu vremena sve to objasniti. Prof. Jelaković, naš vodeći stručnjak za hipertenziju, dobro je upoznat s našim timom i uvijek ističe Istru kao primjer regije gdje se dobro pristupa liječenju hipertenzije, kaže ravnatelj.

Posebna pozornost na pretilosti

Posebna tema i zdravstveni problem kojem su IDZ-i godinama posvećeni je debljina. Broj pretilih raste i pretilost je jedan od vodećih javnozdravstvenih rizika, ne samo za kardiovaskularne bolesti, već i za razvoj malignih, pa stručnjaci procjenjuju da će za nekoliko godina rizici koje nosi prekomjerna težina nadići one koje nosi pušenje.

- Osobe s debljinom se javljaju u naša savjetovališta i dobivaju savjete o zdravoj prehrani i zdravom načinu života, a u četiri naše ispostave organiziramo i grupe zdravog mršavljenja. Iskustvo samih sestara je pokazalo da jedino dolazak u grupu osigurava skidanje kila i zato je naš fokus na takvom obliku rada. Evaluirajući iskustva i rezultate osvijestili smo da je u takvom radu ključan upravo taj terapijski efekt grupe, psihološka povezanost i podrška koju članovi grupe jedan drugome pružaju. To su elementi terapijske zajednice, a oni su poznati i dokazani u liječenju svih poremećaja u kojima svijest i intelekt trebaju držati pod kontrolom instinkt i nagon. Zbog toga smo odlučili modificirati rad u grupama pretilih na način da je naglasak na psihološkoj podršci i samopomoći, a edukativni dio je jedan od poluga za uspostavu grupne kohezije i povezanosti, pojašnjava dr. Ivančić.

Grupe će biti organizirane u svim ispostavama i bit će potpuno otvorene te neće biti definiranog perioda trajanja. Budući da je najveći problem recidiv - vraćanje tjelesne težine, omogućit će se svim pacijentima da, ukoliko žele, mogu trajno ostati u grupi ili se vratiti kad god odluče.

- Da bismo osnažili naše patronažne sestre u psihološkom pristupu i vođenju grupa organizirali smo niz radionica s našim poznatim psihologom prof. Davorom Apostolovskim, na kojima su vježbale tehnike takvog rada. Radni naslov tog novog projekta je "Istra bez viška kila". Imamo model koji je dokazno učinkovit kroz gotovo 20 godina i bilo je uključeno više od 1.000 osoba i pri tome su skinule tone kilograma. Naš izazov je kako privući što više osoba. Trebamo naći način da nam što više obiteljskih liječnika šalje svoje pacijente s prekomjernom težinom i posebno kako da privučemo muškarce jer je našim grupama više od 90 posto žena!, kaže dr. Ivančić.

Pomoćnica za sestrinstvo Davorka Rakić naglašava da su patronažne sestre važan resurs i snaga zdravstvenog sustava, kako zbog brojnosti, tako i educiranosti za promotivno-edukativni rad po načelu holizma, odnosno holističkog pristupa svakom čovjeku, obitelji i zajednici.

- Patronažne sestre su na terenu, široko su dostupne i zdravim i bolesnim te su prepoznatljive u lokalnoj zajednici, kazala je Rakić.

Govoreći o grupama za prekomjernu težinu, pomoćnica ravnatelja Rakić kazala je da je problem debljine danas značajno veći u odnosu na prije 20-ak godina kada su se počeli baviti programima pravilne prehrane.

- Sve prisutnija je zastupljenost prekomjerne težine kod djece stoga se zdravstvena struka mora mobilizirati kako bi našim sugrađanima ponudili sadržaje koji će pomoći rješavati njihove zdravstvene probleme. Dolaskom pacijenta u savjetovalište detektiramo faktore rizika, osvijestimo potencijalne zdravstvene probleme, koji su možda u tom trenutku pod kontrolom, ali će sigurno krenuti u progresiju i preporučimo mjere prevencije, zaključila je Rakić. (Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter