SENZACIONALNO OTKRIĆE
FOTO / Mladi speleolog Andrea Deklić otkrio nove stope dinosaura u Istri! Može se rekonstruirati kako su se kretali
Panoramska snimka novog nalazišta (snimio Andrea Deklić)
Magistar geografije, speleolog Speleološkog društva Underground iz Umaga i viši stručni suradnik u Naturi Histrici Andrea Deklić otkrio je prvo nalazište stopa dinosaura na istočnoj obali Istre. Naime, na međunarodnom simpoziju "Georaznolikost i geobaština - stanje i perspektive", održanom u Pećinskom parku Grabovača u Perušiću okupio se poveći broj stručnjaka, istraživača i znanstvenika iz sektora zaštite prirode, obrazovanja i znanosti, koji istražuju i vode brigu o georaznolikosti i geobaštini, te njenom očuvanju. Među brojnim zanimljivim temama i naslovima, našao se jedan koji je posvećen novom zanimljivom otkriću na području Istre.
"Nalazište je otkriveno u proljeće ove godine kada sam sa suprugom i kolegicom šetao zapadnom obalom raškog zaljeva između lokaliteta Sveti Mikula i uvale Kalavojna. U jednom trenutku u daljini sam ugledao plohu s mnogo rupa koje se pravilno prate u nizu. U istom trenutku pomislio sam da se radi o mogućim fosiliziranim tragovima otisaka dinosaura (ihnofosilima) i spustio se do lokacije gdje sam imao što vidjeti. Ploha s više od 200 okruglasto-eliptičnih tragova poredanih u nekoliko nizova", kazao nam je Deklić.
Dinosauri sauropodi
Odmah pri otkriću nalazišta Deklić je isti fotodokumentirao i fotografije poslao profesoru Aleksandru Mezgi s Geološkog odsjeka zagrebačkog PMF-a. Profesor Mezga je pri svom prvom sljedećem dolasku u Istru obišao lokalitet i zaključio da se radi o tragovima dinosaura roda sauropoda, četveronožnih biljojeda, ali zbog istrošenosti tragova nije ih moguće povezati s točnom vrstom sauropoda.
Da bi sa stopostotnom sigurnošću potvrdili da se radi o tragovima dinosaura, trebalo je laboratorijski analizirati uzorke stijena da bi se dobili podaci o starosti istih i o paleo okolišu. Za taj zadatak bili su kontaktirani dr. sc. Vlatko Brčić i mag. geol. Nina Trinajstić s Hrvatskog geološkog instituta koji su rado prihvatili tu suradnju.
"U međuvremenu, dok su preliminarne analize stijena bile u tijeku, stigao je poziv za sudjelovanje na međunarodnom simpoziju u Perušiću. Dogovor je bio da će se prezentirati rad o mogućem novom nalazištu, što je i prijavljeno. Kada su stigli prvi rezultati laboratorijskih analiza prikupljenih uzoraka, potvrđeno je se da se radi o stijenama nastalim u doba kada su Zemljom koračali dinosauri, konkretnije epohe gornje krede, starosti oko 90 milijuna godina. Rezultati analiziranih uzoraka dali su saznanja da su stijene nalazišta nastale iz priobalnih muljevitih naslaga mirnih paleo okoliša, što je bilo ključno za očuvanje i fosilizaciju tragova", kaže Deklić.
Ubrzo su Deklić i Mezga odradili dio morfološke analize fosila tragova stopa dinosaura (ihnofosili), te potvrdili da navedeni tragovi imaju sve potrebite elemente da bi se interpretirali kao fosilizirani tragovi otisaka dinosaura roda sauropoda s prosječnom visinom kukovlja od 1,5 metara. Usporedbom s poznatim nalazištima takvog tipa, Deklić podsjeća da je najsličnije nalazište naziva Savudrija koji se nalazi na području Alberi-Crveni Vrh kraj Umaga.
"Dobivanjem rezultata laboratorijskih analiza stijena koje su odradili Brčić i Trinajstić pri Hrvatskom geološkom institutu zaključeno je da se radi o prvom nalazištu fosila tragova stopa dinosaura na istočnoj obali istarskog poluotoka", potvrđuje Deklić.
Nakon prezentiranja rada na međunarodnom simpoziju u Perušiću, kontaktiran je Zavod za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji su izašli na teren s ciljem obilaska novog nalazišta i njegove zaštite. Nakon obilaska lokaliteta, Zavod za zaštitu prirode predložio je daljnje postupanje Upravi za zaštitu prirode nadležnog Ministarstva radi detaljnijeg istraživanja lokaliteta u svrhu utvrđivanja njegove znanstvene važnosti, a u konačnici i zaštite.
"Istarski poluotok je najbogatije područje Hrvatske s fosiliziranim ostacima dinosaura. Od 24 službene nalazišta na području Hrvatske, 21 se nalazi na području Istarske županije, od kojih su najpoznatiji oni na Brijunskim otocima i Kamenjaku. Treba naglasiti da se takva nalazišta nalaze i na području Umaga, Novigrada, Poreča, Rovinja i Pule, te na području Općina Bale, Tar-Vabriga i Brtonigla. Sva nalazišta su zaštićena na temelju članka 160. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode, Rješenjem o proglašenju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode od 15. travnja 2021. godine", pojašnjava naš sugovornik.
"Posebni paleontološki rezervat Datule-Barbariga nalazi se u podmorju ispred danas poznatog autokampa Mon Perin na baljanskoj obali. Tamo je početkom 90-ih pronađeno više fosiliziranih koštanih ostataka dinosaura roda sauropoda, što je kasnije 1998. godine opisano kao nova vrsta sauropoda naziva Histriasaurus Boscarollii, a ime je dobilo u čast istarskom poluotoku i prezimenu osobe koja je prva pronašla fosiliziranu kost. Rezervat je uvršten na svjetsku kartu međunarodno važnih paleontoloških nalaza", podsjeća Deklić.
Znanstvena vrijednost
Naime, većina nalazišta nalazi se na samoj obalnoj liniji i pod direktnim su utjecajem prihodnih procesa - mora, valova i morskih mijena koje sigurno i sporo degradiraju očuvanost samih nalazišta i fosilnih ostataka koji se na njima nalaze. Međutim, struka tvrdi da su najveće ugroze ipak ljudske djelatnosti, pogotovo turizam, koliko god on bezbolan po prirodu izgledao.
"Zbog turizma, pogotovo u Istri, mijenjaju se konfiguracije obale nasipavanjem i betonizacijom, što osim uništavanja georaznolikosti uništava i bioraznolikost priobalnog područja, što dugoročno nije dobro po okoliš. Geobaština jednom kad se uništi, ona je nepovratno izgubljena", ističe Deklić.
"Važnost takvih lokaliteta ponajprije je znanstveno-obrazovnog karaktera, jer su takve pojave iznimno rijetke i govore nam o geološkoj prošlosti naših prostora. Zanimljivo saznanje koje nam daju takva nalazišta je činjenica da kada su nastali ti tragovi, područje Istarskog poluotoka je bilo mnogo južnije nego danas, spojeno s današnjim apeninskim poluotokom i predstavljalo je poveznicu između nekadašnjeg kopna današnjeg Afričkog i Europskog kontinenta. S druge strane, izgled okoliša bio je nalik današnjim Bahamima, konkretnije mnogo toplija klima, mnoštvo otoka i prioblanih laguna te bogata i gusta vegetacija", kaže Deklić i navodi nekoliko primjera iz drugih dijelova svijeta.
"U svijetu takva nalazišta često budu strogo zaštićena i valorizirana kao geoturistička i geoedukativna destinacija, poput nalazišta "Il villaggio del Pescatore" u blizini Trsta, "La cava dei dinosauri" blizu Altamure u Italiji ili pak "Dinosaur National Monument" u SAD-u, koji godišnje privlači više od 300.000 posjetitelja. Istra, osim mora, ima sve predispozicije da postane jedna velika i regionalno važna geoturistička destinacija koja godišnje može privući veliki broj posjetitelja koji prirodu neće uništavati, već poštovati i njenoj se jedinstvenosti diviti", zaključio je Deklić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
