Međunarodni znanstveni skup  o riječkom gradonačelniku s konca 19. stoljeća  "Prešućena europska povijest: grad Rijeka u zlatnim godinama Giovannija de Ciotte i drugi slučajevi" održan je u utorak u riječkoj Gradskoj vijećnici.  

Skup se održao u organizaciji Udruge "Slobodna država Rijeka", Muzeja grada Rijeke i Zaklade "Coppieters" u suradnji sa "Societa di studi Fiumani" iz Rima, Mađarskim kulturnim institutom "Liszt" i Zajednicom Talijana Rijeke te uz potporu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Tajnica Udruge "Slobodna država Rijeka" Laura Marchig ocijenila je da je razdoblje s kraja 19. stoljeća, dok je Giovanni de Ciotta bio riječki gradonačelnik (1872.- 1896.), iznimno važno za povijest Rijeke, koja tada kao multikulturalni grad doživljava svoj gospodarski i društveni uzlet.

"Na ovom skupu želimo kroz prikaz tog dinamičnog razdoblja i sličnih primjera u Europi pronaći neke nove smjernice otkrivanja ekonomskoga, kulturnog i moralnog preporoda", rekla je Marchig.

Predsjednica Zajednice Talijana Rijeke Melita Sciucca istaknula je da je vrijednost konferencije u prisjećanju na bogatu povijest Rijeke te u upoznavanju mlađih generacija s tim bogatstvom.

Sudionike su pozdravili veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Csaba Demcsak i zamjenica riječkoga gradonačelnika Sandra Krpan, te preko interneta Franco Papetti iz Udruge riječkih Talijana u svijetu i predsjednik "Societa di studi Fiumani" Giovanni Stelli.

U uvodnom predavanju Luc Boeva iz Antwerpena govorio je o značenju arhiva za kolektivno sjećanje te stvaranje identiteta.

"Kolektivitet je nezamisliv bez kolektivnog sjećanja, koje održava zajedničku prošlost na životu i neprestano je prevodi u sadašnjost", rekao je. S tim je povezana baština koja se odražava kroz mnoge oblike, knjige, muzeje te arhive. U tom smislu, dodao je, arhivi postaju ključni za kolektivno sjećanje i identitet zajednice.

U nastavku skupa Ljubinka Toševa Karpowitz govorila je o de Ciottinoj analizi značenja Sueskog kanala za trgovačke odnose tadašnje Ugarske, Ervin Dubrović govorio je o de Ciottinom odnosu prema gradskoj autonomiji i Ugarskoj, a o crkvenim prilikama u Rijeci u doba njegova mandata govorio je povjesničar Marko Medved.

Povezane vijesti

• Kako su se ratna zbivanja odrazila na život istarskoga čovjeka
• Prikazi i imaginariji talijanske kulture
• O talijanskoj književnosti, jeziku, dijalektu…