ZAGREB
U utorak 28. obljetnica Borovićevog "preleta za Hrvatsku"
(Hina/EPA)
U utorak, 4. veljače, navršava se 28. obljetnica jedne od najspektakularnijih akcija u Domovinskom ratu - prelet za Hrvatsku pilota Danijela Borovića koji je MiG-om 21 tadašnje JNA sletio u pulsku zračnu luku čime je Hrvatska dobila prvi nadzvučni borbeni zrakoplov i započela ustroj eskadrile lovaca HRZ-a.
U sklopu obilježavanja 28. obljetnice u Korenici, među ostalim, bit će održana prezentacija preleta te predstavljena knjiga Danijela Borovića i njegove supruge Snježane - "Prelet za Hrvatsku“ u kojoj opisuju okolnosti i zbivanja uoči preleta i sam prelet.
U akciji koja je pripremana dulje vrijeme Borović se MiG-om 21 nakon polijetanja sa zračne luke Željava kod Bihaća tog zimskoga dana 1992. u popodnevnim satima kao pratitelj za vrijeme vježbe presretanja na pravcu Bosanski Petrovac - Drvar na oko 3500 metara visine manevrom prevrtanja aviona odvojio od vođe, skrenuo sa zadanog smjera i u sumrak krenuo prema Hrvatskoj.
Po lošem vremenu, kiši i sumaglici nad Likom, morao je mijenjati plan pa je Velebit preletio u smjeru Zadar-Nin bez pomoći radio veze, mogućnosti navigacije, pronalaženja orijentira i u opasnosti otkrivanja radara JNA s Plješivice, ali i da zbog niskog leta ne udari u brdo. Tijekom leta u par navrata razmišljao je i o iskakanju iz zrakoplova ponestane li mu goriva, jer se u uvjetima označene zračne opasnosti i zamračenja, bilo gotovo nemoguće orijentirati.
"Naginjao sam avion lijevo-desno, ali i toj sumaglici ništa nisam uspio vidjeti," rekao je Borović.
No, s obzirom na dugogodišnje letačko iskustvo, znajući samo osnovne parametre - smjer, brzina, vrijeme - ipak je uspio pronaći rutu prema pulskoj zračnoj luci na čiju je pistu uspio sletjeti unatoč gotovo nemogućim uvjetima, jer je JNA u povlačenju minirala pistu i uništila svjetlosnu signalizaciju, pa je bila osvijetljena samo kamionskim svjetlima.
"Sletio sam na gotovo crnu ploču brzinom od 300 kilometara na sat, na pistu koju nisam vidio nadajući se da ju neću promašiti ", rekao je kasnije Borović, dodavši kako su u pitanju bile sekunde, jer mu je već ponestajalo goriva.
"Bio je to moj drugi rođendan", ustvrdio je.
Time je uspješno završila dugo i pomno planirana jedna od najtajnijih, najneizvjesnijijh i najspektakularnijih akcija u Domovinskom ratu kojom je Hrvatska vojska dobila prvi nadzvučni borbeni zrakoplov MiG-21, a taj događaj označio je početak ustroja lovačke eskadrile HRZ-a. Borovićeva supruga i sin uspješno su također u tajnosti prebačeni iz Bihaća preko Hercegovine u Hrvatsku.
Nakon preleta Rudolfa Perešina u Klagenfurt 25. listopada 1991. piloti Hrvati u JNA i njihove obitelji bili su pod posebnom pažnjom Kontraobavještajne službe JNA (KOS) i Službe državne sigurnosti.
U nastojanju da spriječe ponovne pokušaje preleta, onemogućavano im je letenje raznim administrativnim preprekama, slanjem na izvanredne liječničke preglede i postavljanjem dijagnoza.
Početkom 1992. Boroviću je ponovno omogućeno letenje, ali isključivo na dvosjedu u ulozi nastavnika, a istodobno iz Zagreba su mu preko kontakta poslali poruku da se prelet, ako je moguće, učini što prije, jer se bližilo međunarodno priznanje Hrvatske, koje je i uslijedilo 15. siječnja 1992.
Nakon Perešinove pogibije u akciji Bljesak, 1995., Borović postaje zapovjednik eskadrile borbenih zrakoplova. Umirovljen je, na vlastiti zahtjev, 2003. u činu pukovnika.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
