Slovenija stala na kraj dvojnom radu liječnika u javnim bolnicama i privatnoj praksi. Slijedi li isto i kod nas?

(Foto: Pexels, Borna Filic / Pixsell)

Dok se u Hrvatskoj od nove ministrice zdravstva očekuje donošenje pravilnika koji bi trebao urediti pravila dvojnog rada liječnika u javnim bolnicama i privatnoj praksi, Slovenija je ovih dana takav rad zabranila – zakonom. Slovenski liječnici zaposleni u javnim ustanovama neće više smjeti raditi i u privatnim klinikama, osim iznimno, ali će se zato poticati na veći angažman u javnim bolnicama u kojima rade.

Vlasti susjedne države opravdale su takav rigorozan zakon namjerom spasa sustava javnog zdravstva, tvrdeći da će ovakav model dugoročno otkloniti kronične bolesti tamošnjeg zdravstva.

Zakon se odnosi i na druge zdravstvene djelatnike, a osim regulacije javnog i privatnog rada uređuje mehanizme mjerenja radnog opterećenja liječnika kako bi se jasno vidjelo tko koliko radi i ravnomjernije rasporedile obaveze među zaposlenima.

Nemamo pravilnik

Reakcije su različite, pa su protivnici takvog zakona već najavili ustavnu tužbu.

Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić pravilnikom o dvojnom radu liječnika počela se baviti i prije dolaska na tu dužnost, a početkom prosinca najavila je da će taj dokument biti gotov »najviše u mjesec dana«.

Rok koji je zadala sama sebi davno je prošao, a pravilnika u javnosti još nema, što potvrđuje o kako se škakljivoj temi radi.

Na naše pitanje kada će pravilnik napokon biti objavljen, iz Ministarstva zdravstva odgovaraju kako je »pravilnik trenutno u izradi s obzirom na to da obuhvaća velik niz parametara koji se moraju uzeti u obzir, uz adekvatno izrađenu metodologiju izvršenja usluga na temelju koje će se ostvarivati pravo na dobivanje dozvole za dopunski rad«.

Na njemu se, kažu, intenzivno radi te će javnost uskoro biti informirana o datumu prezentacije, prije upućivanja u e-savjetovanje.

Javnozdravstveni stručnjaci ne očekuju da će taj akt donijeti drastična rješenja kao u susjednoj Sloveniji, ali neovisno o tome poručuju da je ključno da se nova pravila, ma kakva bila, dosljedno primjenjuju.

Nemoralne ponude

– Slovenci su puno odlučniji od nas, dok smo mi tu lažno obzirni, komentira prof. dr. Ranko Stevanović, stručnjak javnog zdravstva i predsjednik Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva.

On poziva na stvaranje regulatornog okvira koji će se doista primjenjivati, a prije svega uvažavati potrebe pacijenata. Slovenija je u tom pogledu donijela rigorozan potez, ali to sigurno, ističe, nije učinila olako, bez ozbiljnih razloga, kakvi postoje i kod nas.

– Kad bi se poštivala regulativa, sve bi bilo drukčije. Sigurno ima prostora da se u jednom dobro reguliranom sustavu može raditi i privatno. Međutim, profesori, osobito ako su vlasnici privatnih klinika, rijetko su kad na klinici. Ako uz to rade još u četiri poliklinike, uz ostale obaveze koje imaju na klinici, na fakultetu, pisanje znanstvenih radova, sve se to čini pomalo smiješno, ilustrira Stevanović

Nije mu, kaže, sporno da doktori rade privatno, ako na svojoj listi čekanja u bolnici nemaju nikoga.

No za razliku od Slovenaca, Hrvati su genijalci kad treba ignorirati regulativu, logiku i moral, pa se tako ono što je potpuno neprihvatljivo i neetično; da doktor koji radi u državnoj ustanovi na bilo koji način usmjerava pacijenta privatno, bilo to i neizravno, na društvenim mrežama, preko sestre ili na neki drugi način, kod nas uvriježilo gotovo kao pravilo.

– Slovenci su sigurno imali puno manje ovih problema, ali su odlučili iz vrlo sličnih razloga da se ljudi opredijele hoće li raditi u bolnici ili privatno. Doktor koji ozbiljno radi na klinici od 8 do 16 sati, jednostavno nema snage raditi još i privatno, navodi Stevanović.

Sustav kazne i nagrade

Donijeti pravilnik nije dovoljno, treba ga i dosljedno primjenjivati, a to znači da svatko tko se ogriješi o propise, treba biti kažnjen.

– Kad se uvede pravilo da bez iznimki i olakotnih okolnosti budu kažnjeni svi koji naprave grešku, onda ćemo nešto postići. Onda ćete dobro razmisliti da uz plaću od 4.000 ili 5.000 eura riskirate da radom u privatnoj poliklinici platite kaznu od 20 ili 50 tisuća eura, ističe. Ideja Slovenaca da se liječnike više angažira u javnim ustanovama, posve mu je prihvatljiva.

– Ako već imaju toliko snage i kapaciteta, neka rade više u svojoj ustanovi i budu za to dodatno plaćeni. Ako netko napravi jednu ortopedsku operaciju više taj dan, trebao bi dobiti 200 eura više, pa bi oni kojima trebaju novci stvarno radili, zaključuje.