Ministarstvo poljoprivrede izradilo je u suradnji sa Svjetskom bankom Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji ima u cilju povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti sektora, obnovu ruralnog i obalnog gospodarstva te unaprjeđenje uvjeta života na obalnom području, uz snažno poticanje inovacija.

BROJNE PRILIKE ZA HRVATSKU AKVAKULTURU

Kroz veliku analizu sektora Svjetske banke, utvrđeno je da se tijekom posljednjih 25 godina proizvodnja u marikulturi povećala 20 puta kombinacijom povećanja broja uzgajališta i povećanja produktivnosti, dok je razina proizvodnje slatkovodne akvakulture značajno manja. Vrste proizvedene na morskim uzgajalištima, uključujući komarču, lubina, kamenice i dagnje, su dobro prihvaćene na domaćem tržištu, međutim, potrebno je napraviti prodor na tržište restorana i hotela, za što je potrebno osigurati predvidljive količine i postojanost u kvaliteti, a prostora za povećanje proizvodnje ima i tuna. Upravo će unaprjeđenje znanja i inovacije u budućnosti biti presudni za poboljšanje učinkovitosti.

„Provođenjem definiranih mjera i intervencija u sljedećih deset godina očekuje se povećanje ukupne godišnje količine proizvodnje za 30 posto, ukupne godišnje vrijednosti proizvodnje za 20 posto te dodane vrijednosti u količini prerade za 35 posto. Također, očekivan je rast broja radnih mjesta u akvakulturi i preradi za 15 posto“, navodi ministrica poljoprivrede Marija Vučković. 

POVEĆANJE POTROŠNJE PROIZVODA RIBARSTVA I AKVAKULTURE NA 20 KG PO GLAVI

Ministarstvo poljoprivrede kroz konkretne mjere, jasno prikazane u Nacionalnom planu, a nastale iz rezultata navedene analize i dijaloga sa sektorom, planira povećati dodanu vrijednost u količini prerade za 35 posto te povećati prosječnu godišnju potrošnju proizvoda akvakulture po stanovniku za 50 posto. Prema posljednjim podacima potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u RH iznosi oko 20 kilograma po glavi stanovnika te bilježi rast od čak 10 posto u samo jednoj godini. 

RIBARIMA VIŠE OD 200 MILIJUNA KUNA POMOĆI

U posljednjim danima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije osigurana su sredstva u vrijednosti od 180 milijuna kuna pomoći ribarima, u cilju ublažavanje posljedica pandemije COVID-19. Za provedbu mjera privremene obustave ribolovnih aktivnosti u segmentima koćarskog i plivaričarskog ribolova osigurano je 80 milijuna kuna, a do sada su je koristila 302 ribara. Također, za kompenzaciju uzgajivačima u akvakulturi te riboprerađivačima radi smanjenja vrijednosti prodaje i/ili smanjenja radnog kapitala te zbog povećanja operativnih troškova do kojih je došlo uslijed izbijanja bolesti COVID-19 na raspolaganju je 100 milijuna kuna. Osigurano je i 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava poduzetnicima u sektoru ribarstva i akvakulture za osiguravanje likvidnosti za daljnje poslovanje te očuvanje radnih mjesta, od čega su već isplaćena 22 milijuna kuna. 

Povezane vijesti

• POVLAČI SE smrznuto povrće Plodine Frizo te meksički mix i povrće za juhu minestrone tvrtke Stanić d.o.o.
• SLUČAJ PROČELNIKA ALBINA LAMPEA IZ PULE: Sumnja se da je uzimao postotak za organizaciju prostitucije, a poznato je i koliko te kome je navodno slao sms poruke, sadržaj tih poruka i drugi zanimljivi detalji
• Otvorena rekonstruirana uljara u Blatu