ZAGREB

Otvorena rekonstruirana uljara u Blatu

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


U Blatu je u petak otvorena rekonstruirana uljara i novo postrojenje za preradu maslinovog ploda Blato 1902 d.d., projekt ostvaren uz EU potporu od 2,2 milijuna kuna, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede. 

Uljara Blato 1902 treća je uljara na području Dubrovačko-neretvanske županije kojoj su odobrena EU sredstva iz Programa ruralnog razvoja putem mjere Ulaganja u fizičku imovinu Programa ruralnog razvoja. 

„Iako je ukupna hrvatska proizvodnja maslinovog ulja u svjetskim razmjerima skromna, njegova kvaliteta je iznimno zapažena i prepoznata na brojnim svjetskim natjecanjima. Sve o kvaliteti našeg maslinovog ulja govori podatak da, unatoč skromnoj proizvodnji, u bazi zaštićenih oznaka izvornosti na razini Europske unije imamo čak pet ulja", kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je otvorila rekonstruiranu uljaru. 

Dodala je da je program ruralnog razvoja zamišljen na način da podrži inicijative koje razvijaju sve krajeve Hrvatske, a upravo razvoj maslinarstva je način kojim se istovremeno potiče hrvatsko gospodarstvo i izvoz, promoviraju prirodne blagodati Hrvatske te je pozicioniraju kao proizvođača autohtonih proizvoda vrhunske kvalitete.

Broj gospodarstava koja se bave maslinarstvom u Hrvatskoj se udvostručio od 2015. godine, a sva ostvaruju potporu za preradu ploda maslina u maslinovo ulje za proizvedene, isporučene i prodane količine ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja, za koje je Ministarstvo poljoprivrede prošle godine odobrilo količine od milijun kilograma za 1.340 gospodarstava i isplatilo potporu u iznosu većem od 8 milijuna kuna. 

 U priopćenju se navodi i da su prošle godine masline uzgajane na nešto manje od 18.700 hektara, s prosječnim prinosom od 1,5 tone po hektaru, a ukupna proizvodnja ploda masline iznosila je nešto više od 28.400 tona te je proizvedeno nešto više od 36.500 hektolitara ulja. U posljednje vrijeme povećava se i prosječna potrošnja ulja u Hrvatskoj, koja je inače dvostruko niža od europskog prosjeka.

Inače, u posljednje tri godine otok Korčula je iz Programa ruralnog razvoja ugovorio 2.668 projekata ukupne vrijednosti gotovo 35,3 milijuna kuna, uz mjere izravnih i tržišnih potpora dodatne ukupne vrijednosti od gotovo 17,8 milijuna kuna za 1.037 projekata te 7 projekata vrijednih 7 milijuna kuna financiranih iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.  

Na razini Dubrovačko-neretvanske županije kroz Program ruralnog razvoja uloženo je 234 milijuna kuna u 8.851 projekt, putem mjera izravnih i tržišnih potpora još 132 milijuna kuna u 4.677 projekata te 24 milijuna kuna u 33 projekta iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020., zaključuje se u priopćenju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter