Položaj umirovljenika i starijih osoba s posebnim osvrtom na mirovinsku reformu

A. MUSEMIĆ

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba, 1. listopada, u Hrvatskome saboru održan je u utorak okrugli stol o položaju umirovljenika i starijih osoba s posebnim osvrtom na mirovinsku reformu na kojem je istaknuta problematika te populacije i mogućnosti poboljšanja njihova položaja u društvu.

U ime klubova zastupnika vladajuće većine, Branko Bačić (HDZ) istaknuo je kako Vlada nastoji osigurati zdravo i aktivno starenje i zaštitu od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja starije populacije, koja, naveo je, čini 20 posto stanovništva. Očekuje da bi se paket mirovinskih zakona mogao naći 25. listopada u saborskoj raspravi i to kroz dva čitanja.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je kako se mirovinskom reformom nastoji postići održivost mirovinskoga sustava i primjerenije mirovine te dulji ostanak zaposlenih u svijetu rada jer bi u protivnom prosječne mirovine budućih umirovljenika, kaza je, mogle biti i do 600 kuna manje. Iznio je podatak kako su mirovne u mandatu ove Vlade povećane 6,39 posto uz usklađivanje za 2,34 posto. Iako se u javnosti često govori kako je to povećanje na prosječnoj mirovini tek 69 kuna, iz proračuna je za to izdvojeno 435 milijuna kuna, rekao je.

Upozorio je da je deficit mirovinskoga sustava 17 milijardi kuna i da će dalje rasti, te napomenuo kako se u Hrvatskoj u mirovinu u prosjeku odlazi sa 30 godina radnog staža, dok je prosjek EU 35 godina, a u Njemačkoj 37 godina i osam mjeseci. Tek 20 posto umirovljenika odlazi u mirovinu sa 40 godina radnog staža i oni ostvaruju mirovinu u visini 70 posto prosječne plaće, dok je prosječna mirovina na razini 42 posto prosječne plaće. Omjer zaposlenih i umirovljenika je 1,27 : 1, i dalje je nepovoljan, iako raste, rekao je Pavić. Napomenuo je kako je sa sindikatima postignut kompromisni prijedlog da se rad do 67. godine života, umjesto od 2031. uvede od 2033.

Ministrica demografije, obitelji, socijalne politike i mladih Nada Murganić naglasila je kako je prema demografskoj slici u Hrvatskoj stare populacije, to jest osoba starijih od 65 godina ima 19 posto, dok je prosjek EU 17 posto. Najveći udio starije populacije ima Ličko-senjska županija, 24 posto, a najmanji Međimurska sa 16,64 posto. Podsjetila je kako je za najteže socijalne slučajeve i invalidne osobe osigurana zajamčena minimalna naknada odnosno socijalna pomoć, doplatak za njegu i pomoć te osobna invalidnina. Upozorila je na problem neravnomjerne dostupnosti socijalnih usluga s obzirom na neravnomjernu razvijenost zemlje.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je važnost unapređenja kvalitete života ljudima starije životne dobi i umirovljenicima te u tom smislu najavio uvođenje specijalizirane gerijatrije i sustava dnevnih bolnica uz pomoć sredstava EU fondova u kojima će takve osobe moći u jednom danu obaviti potrebne pretrage, kao i sustav praćenja zdravstvenih potreba starijih osoba. Uvedene su i prioritetne liste čekanja za ozbiljno bolesne osobe kako bi im se omogućilo obavljanje dijagnostičkih postupaka u roku od 3 do 7 dana, rekao je.

Predsjednik Nacionalnog vijeća za starije osobe i umirovljenike Ante Gavranović naglasio je važnost povrata izgubljenog dostojanstva, socijalne sigurnosti i uključivanje u društvene tokove. Upozorio je kako je granica siromaštva utvrđena na primanja od 2321 kune, a da je prosječna mirovina tek nešto malo viša.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar naveo je kako se u evidenciji Zavoda nalazi 32.000 nezaposeih osoba starijih od 55 godina te da je za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurano 1.3 milijarde kuna te napomenuo kako je ove godine zaposlenih 71.000 više osoba nego lani.

Vanjski član saborskog odbora za rad Davorko Vidović upozorio je kako se na tržištu rada nalazi tek svaki treći 60-godišnjak te da zaposlene treba motivirati da što duže ostanu u svijetu rada.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja založio se da se uz pomoć sredstava iz EU fondova poveća mobilnost starijih osoba ugradnjom dizala u višekatne stambene zgrade. (Hina)