Više od 30 građana otrovalo se gljivama u posljednjih mjesec dana, od kojih su neki završili na intenzivnom liječenju i prijeti im transplantacija organa, piše Jutarnji list.

Da je došlo do velikog povećanja otrovanih potvrđuje dr. sc. Zrinka Franić, liječnica u Centru za kontrolu otrovanja i poslijedoktorandica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

- U odnosu na listopad 2021. godine, u istom mjesecu 2022. godine zamijećen je peterostruki porast poziva zbog otrovanja gljivama. Povećana učestalost otrovanja gljivama u svakom se slučaju može pripisati izrazito dobroj gljivarskoj sezoni ove jeseni, a najviše zabrinjava porast otrovanja najotrovnijim gljivama, uz razvoj ozbiljnih simptoma, koji u nekim slučajevima dovode i do životne ugroze, kaže dr. Franjić i navodi da je ove jeseni posebice izražen porast konzumiranja zelene pupavke, zatim panterove muhare te otrovnih pečurki.

Ponekad se olako shvaća toksični potencijal gljiva te treba naglasiti da prepoznavanje gljiva nije lak zadatak i ne može se naučiti samo promatranjem slika iz gljivarskih priručnika ili na internetu.

U Hrvatskoj raste velik broj gljiva, od kojih su mnoge uvjetno jestive ili nejestive, a nekoliko desetaka vrsta gljiva je jako otrovno za čovjeka.

- Kod najtežih slučajeva, kao što je otrovanje zelenom pupavkom, koja je najotrovnija gljiva u Hrvatskoj, pacijent zahtijeva intenzivnu liječničku skrb zbog mogućnosti zatajenja jetre i bubrega te je u velikom broju slučajeva jedino učinkovito liječenje transplantacija jetre. Naime, pupavke sadrže desetak smrtonosnih toksina, od kojih su najotrovniji faloidini i amanitini. Kod otrovanja pupavkama dolazi do razvoja faloidinskog sindroma koji počinje desetak i više sati nakon konzumacije, čak i nakon nekoliko dana. Smrtnost kod odraslih je 30 do 50 posto, a kod djece u 100 posto slučajeva otrovanja, kaže dr. Franić.

Kod odraslog čovjeka, dodaje, smrt može uzrokovati konzumacija samo jednog grama gljive po kilogramu tjelesne težine. Kod otrovanja pečurkom i panterovom muharom javljaju se bolovi u trbuhu, znojenje, povraćanje i proljev, a zatim živčane smetnje, halucinacije i nesvjestica.

Ozbiljnost otrovanja u većini slučajeva može se odrediti na temelju vremena koje je potrebno da se pojave simptomi otrovanja nakon konzumacije gljiva.

- Razlikujemo otrovanja s brzom pojavom simptoma, tj. kada simptomi nastupe unutar sat vremena od konzumacije te otrovanja s kasnom pojavom simptoma (simptomi koji se javljaju šest i više sati od konzumacije). Otrovanja s brzom pojavom simptoma uglavnom su lakša i u većini slučajeva se radi o pojavi probavnih simptoma kao što su mučnina i povraćanje, što se ni u kojem slučaju ne treba smatrati pravilom, a ako se radi o otrovanjima s kasnom pojavom simptoma, obavezno je potražiti liječničku pomoć. Ako se radi o djeci, kod bilo kakve sumnje na otrovanje gljivama, bez obzira na brzinu pojave simptoma, dijete treba pregled i liječenje pedijatra, zaključuje dr. Franić.

Povezane vijesti

• Gljive treba poznavati da bi se izbjegle neželjene posljedice
• Trubače i prosenjaci umjesto u listopadu niknuli u veljači
• Berači, oprez: U Puli zabilježen najnoviji slučaj trovanja gljivama