VAŽNO JE POTRAŽITI POMOĆ
MENTALNO ZDRAVLJE: Petina stanovnika Hrvatske pati od nesanice ili anksioznosti
(Foto: Pixabay)
Važno je prepoznati simptome čim ranije i potražiti pomoć, upozoravaju stručnjaci, jer zanemarivanje mentalnih problema može značajno skratiti životni vijek. S druge strane, čak 95 posto psihičkih poremećaja danas se uspješno liječi
Pandemija koronavirusa rezultirala je ozbiljnim implikacijama na zdravstveno stanje populacije: petina stanovništva Hrvatske danas pati od nesanice, koja – osim što je neugodna sama po sebi – može izazvati i druge zdravstvene probleme, a sve je više onih koje muče anksioznost i depresija, što opet vodi razvoju dijabetesa, visokog tlaka, karcinoma.
– Psihijatrijski bolesnici žive 10 do 15 godina kraće, zbog kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa, pretilosti, povišenih masnoća u krvi i karcinoma, koji se kasno prepoznaju i lošije se liječe, upozorenje je prof. dr. Igora Filipčića, ravnatelja Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru. Zbog toga je potrebno prepoznati simptome anksioznosti i depresije što ranije.
– Četiri su glavne skupine simptoma: prva skupina su emocionalni simptomi koji se odražavaju na raspoloženje, osjećaj krivnje, bespomoćnosti i gubitak interesa. Potom su tu kognitivni simptomi zbog kojih ljudi zaboravljaju, konfuzni su i teško funkcioniraju. Treća skupina je niz tjelesnih simptoma, počevši od kroničnog umora koji je jedan od glavnih simptoma depresije.
To je situacija kada se već rano ujutro budite umorni i nemate snage, a uz sve ide gubitak motivacije ili zlouporaba različitih psihoaktivnih tvari. Na kraju tu su simptomi ponašanja, poput plačljivosti, socijalnog povlačenja, zanemarivanja higijene i suicidalnih pokušaja. Kada više ne funkcionirate na pravi način vjerojatno imate blage simptome, ali oni neće proći sami od sebe, jer anksioznost i depresija idu za vama gdje god i vi idete, a s vremenom su ti simptomi sve teži i sve se teže liječe, rastumačio je prof. dr. Filipčić.
Prema podacima iz 2017. godine, u Hrvatskoj na godišnjoj razini 635 ljudi počini suicid, gotovo dvostruko više nego ih pogine u prometu – 370. Iz godine u godinu, brojke su vrlo slične ovima.
Suicidalnosti i psihičkim poremećajima u doba pandemije posebno su izloženi mladi i djeca. Prema europskoj statistici, probleme s mentalnim zdravljem ima 84 milijuna ljudi, a pandemija je mlade pogodila jače od odraslih. Gotovo polovina problema mentalnog zdravlja pojavi se do 14. godine života, a tri četvrtine prije 25. godine života, posebno anksiozni i depresivni problemi.
– Iako su djeca i mladi uglavnom zdrava skupina, procjenjuje se da je među njima oko 20 posto onih koji imaju psihičke smetnje koje su toliko jake da im ometaju svakodnevni život i školovanje. Pritom od njih, procjenjuje se, samo jedan posto dobiva stručnu pomoć i podršku. Zbog toga je rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja kod djece i mladih izuzetno važno jer sprječava pogoršanje i razvoj dugotrajnijih problema mentalnog zdravlja. Uz prepoznavanje važno je poticanje djece i mladih na traženje i prihvaćanje stručne pomoći. Odgovornost za mentalno zdravlje djece i mladih leži u ponašanju odraslih osoba u njihovom okruženju. Među tim odraslim osobama posebno su važni odgojno-obrazovni djelatnici koji su s djecom i mladima u svakodnevnom kontaktu.
Važno je da oni znaju prepoznati probleme i na pravilan način razgovarati o njima, upozorava dr. sc. Ljiljana Muslić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja u Službi za promicanje zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), i voditeljica programa »PoMoZi Da« koji je razvijen i provodi se u sklopu projekta »Živjeti zdravo« sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Prije četiri godine HZJZ je u sklopu projekta »Živjeti zdravo« proveo istraživanje među učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola koje je pokazalo da većina njih razgovara s djecom o njihovim problemima, no nisu sigurni rade li to na pravilan način. Oko 66 posto učitelja i nastavnika savjetuje djecu tijekom razgovora da potraže stručnu pomoć, no samo 13 posto razgovarat će s njima razmišljaju li o samoubojstvu, a gotovo svaki četvrti učitelj i nastavnik smatra takve razgovore i štetnima. Zbog svega je osmišljen program edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika pod nazivom »PoMoZi Da« (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece) koji je krenuo prošle godine.
– Program je pokrenut zbog toga što se prekasno prepoznaju teškoće, što otežava tretmane i ishode. Škola je, uz obitelj, prva razina zaštite mentalnog zdravlja, gdje djeca na verbalan i neverbalan način pokazuju da se nešto s njima događa. Ideja nam je bila da osnažimo učitelje i nastavnike da bolje prepoznaju smetnje i dobiju alate s kojima mogu provjeriti što se s djecom događa i usmjere ih na traženje pomoći.
Cijela priča pružanja emocionalne podrške zapravo je priča o odnosu, tu je slušanje koje je vrlo važno, koje šalje poruku bliskosti, poruku »vidim te i čujem te«, što je od iznimne važnosti za osobe koje pate ili su uznemirene, ističe dr. Muslić.
– Učimo odgojno-obrazovne djelatnike kako da pričaju s djecom o samoubojstvu, samoozljeđivanju, gubicima… Svi su spremni pomoći, ali su nesigurni kako pristupiti i rade li to na dobar način, ističe.
Osnovnu razinu edukacije, koja je učiteljima i nastavnicima dostupna preko CARNET MOOC online platforme za učenje na daljinu, od lipnja prošle godine do danas prošlo više od 2.100 odgojno-obrazovnih djelatnika u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Svi koji uspješno završe osnovnu razinu, mogu sudjelovati u naprednoj razini trodnevnih edukacija koji će se do kraja školske godine 2021./2022. godine provoditi u županijama diljem Hrvatske.
– Trodnevne edukacije obuhvaćaju radionice u kojima se diskutira o signalima kod djece na koje treba reagirati, o tome kako reagirati, kako postaviti prvo pitanje, kako pristupiti, igranje uloga, posebno vezano uz situacije povećane razine anksioznosti, depresivnosti ili razmišljanja o samoubojstvu…, nabraja dr. Muslić. Dosad su edukacije provedene u 11 županija, a prošli su ih djelatnici 137 osnovnih i 74 srednje škole, ukupno njih 314.
Kad se program »PoMoZi Da« osmišljavao u okviru projekta »Živjeti zdravo«, nikome ni u primisli nije bilo da će nastupiti pandemija svjetskih razmjera koja će ozbiljno ugroziti mentalno zdravlje populacije.
– Bili smo i korak prije Svjetske zdravstvene organizacije kada smo počeli razmišljati o kreiranju jednog takvog programa za učitelje i nastavnike. Godina 2019. je naglasila važnost osnaživanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Rat nas je učio koliko je pružanje prve psihološke pomoći važna vještina, vještina koja ima zaštitni i preventivni učinak. Kad je pandemija nastupila, već smo bili u fazi objave programa, ističe Muslić.
Tako se spletom okolnosti stručnjacima pri ruci našao gotovi materijal koji se može primijeniti, ne samo za osnaživanje odgojno-obrazovnih djelatnika, nego i drugih skupina, u situaciji društvene krize, i pomoći kad ljudima zavlada povećana tuga, zabrinutost i anksioznost.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
