SDP se ponaša poput čovjeka koji radi neku stvar na određeni način i stalno ima loš rezultat i neuspjeh, ali uporno to ponavlja. Jedan od ključnih problema u SDP-u u odnosu na njihovo biračko tijelo, što je u nedavnom razgovoru u Otvorenom naglasila i Mirela Holy, je unutarstranačka demokracija i s time povezan problem klanovskih borbi, kaže Kolarić

 Bura u SDP-u se ne stišava, svatko vuče na svoju stranu, a potpuno je neizvjesno kakva je budućnost najveće hrvatske opozicijske stranke i do nedavno kičme hrvatske ljevice. Svi koji su sudionici ovog neobičnog stranačkog obračuna, očito, dvije frakcije ne govore previše u javnosti, jer se očito spremaju za 'konačni obračun' koji bi mogao uslijediti za dan, dva.

Razgovarali smo sa Aleksandrom Kolarić, koja je dobar dio svoje karijere provela i u SDP-u, još u vrijeme kada je šef stranke bio karizmatski Ivica Račan. To su ipak davna vremena, taj duh koji je vladao u Račanovo vrijeme više ne stanuje ni na Iblerovom trgu, gdje je u Zagrebu sjedište stranke, ni u SDP-ovim utvrdama širom zemlje.

- SDP se ponaša poput čovjeka koji radi neku stvar na određeni način i stalno ima loš rezultat i neuspjeh, ali uporno ponavlja to na isti način. Jedan od ključnih problema u SDP-u u odnosu na njihovo biračko tijelo, što je u nedavnom razgovoru u Otvorenom naglasila i Mirela Holy je unutarstranačka demokracija i s time povezan problem klanovskih borbi, kaže Aleksandra Kolarić.

Tvrdi da u stranci i kod članstva i kod vodstva prevladavaju oportunizam i klijentelizam. Krajnji je rezultat da nema adekvatnog programa, niti sposobnih pojedinaca da stranku stave na noge. Za te slabe strane, o kojima govori Kolarić, dugo svi znaju, ali nitko, nažalost, nije imao snage da SDP vrati na put koji je jedino moguć za stranku ljevice, prije svega da se okrene današnjim problemima u Hrvatskoj, kroz prizmu običnog čovjeka.

- SDP se uporno vrti u krug, kolegica Petra Maretić Žonja je u Otvorenom dobro rekla da to podsjeća na film ”Beskrajni dan”. Tako su i na prošlim izborima postojala dva klana sa svojim kandidatima i treća kandidatkinja koja, nažalost, nije imala šansu proći, upravo zato što ni članstvo ne shvaća da se mora SDP mijenjati. Tako nisu izabrali promjenu, nego samo drugi klan, kaže Kolarić i dodaje da su i Željko Kolar i Peđa Grbin govorili da neće biti skidanja glava ili osveta i nastavka klanovskih borbi.

- Ali prvi potez novog vodstva je skidanje glava. I pritom skidanje glava bez kriterija. Nitko ne bi ništa rekao da je Grbin zamijenio samo Rajka Ostojića koji je sam dao ostavku, da je Sabina Glasovac išla za potpredsjednicu Sabora i sam Grbin za predsjednika kluba. To bi prošlo. Ali oni su drugom klanu odmah krenuli kičme lomiti.

Navodno su bile dvije sjednice predsjedništva stranke, jedna prije kluba i druga poslije. Izvori iz SDP-a tvrde da je na prvoj sjednici, dok se još nije znalo što će klub reći, došao prijedlog da se raspusti klub i oformi takav koji bi bio po volji novog vodstva. Je li to zaista bilo tako teško je procijeniti, ali očito su obje strane pripremale manevre koji su sada doveli i cijelu stranku u tunel iz kojeg se ne zna gdje je izlaz.

Kolarić kaže da je SDP već dugo vrijeme razdiran klanovskim borbama i po njoj bi bilo bolje da novo vodstvo nije odmah nastavilo s tim klanovskim obračunima. Istovremeno, neki analitičari smatraju da Peđa Grbin nije imao drugi izlaz, jer sa Bernardićevim ljudima 'za vratom' nikakve promjene ne bi bile moguće.

- Građani sigurno nisu oduševljeni niti time da Peđa Grbin u medije pušta kao bitnu informaciju da je ostao bez službenog auta. Zar je to glavni problem novog vodstva? To šalje krajnje pogrešnu poruku građanima, a to je da novo vodstvo zanimaju jedino   međusobni obračuni i privilegije kao što je službeni auto, kaže Kolarić.

Na pitanje da li je logično očekivati promjene koje su, izborom novog vodstva očito zatražili i članovi SDP-a, Aleksandra Kolarić kaže da je samo pitanje kako rješavati probleme koje imaju i druge stranke, poput sukoba vodstva i kluba u parlamentu.

- Kada se mijenja vodeće ljude odbora moraju biti i argumentirani razlozi za to. Prije svega, oni koje predlažeš moraju biti bolji, a ja u ovom konkretnom slučaju vidim da je sve isto.

Slično misle i mnogi drugi koji sa strane promatraju što se događa u SDP-u, jer mnoga imena koja se sada pojavljuju u javnosti niti su previše poznata, niti se o tim ljudima mnogo zna.

Kolarić tvrdi da je vjerojatno najveći bunt izazvalo to što se sa onima koji sada trebaju biti zamijenjeni nije uopće razgovaralo. Mnogi su za prijedloge o smjenama saznali iz medija.

- Na predsjedništvu su donesene odluke, puštene su u medije i oni koji su trebali biti smijenjeni to su saznali iz medija. Znamo čiji je to stil ponašanja i toj stranci nije donio ništa dobro.

Bez obzira na njenu osobnu sudbinu u SDP-u, pitamo Aleksandru Kolarić može li se stanje popraviti, a sama stranka izliječiti.

- Da bi SDP stao na noge ili da se stranka izliječi prije svega se mora promijeniti ponašanje, jer je to ključno. Ako nastave na isti način to se neće dogoditi. I mislim da se upravo Mirela Ahmetović, bez obzira što dolazi iz tima Zlatka Komadine, ili netko poput nje može odmaknuti od klanovskih borbi i fokusirati se na ono što je bitno, a to su politike i rješenja za građane, veli Kolarić.

Na našu konstataciju da su članovi stranke očito rekli svoje i izabrali Peđu Grbina, a ne Mirelu Ahmetović veli

- Teško mi je to reći, ali mi se čini da je to bila zadnja šansa za SDP. A ako me pitate ima li šanse da SDP ozdravi, moj prvi dojam na ono što sada gledamo sugerira odgovor, ne. Ono što su pokazali do sada, ne daje neku šansu.

Kolarić kaže da je ekipa koja je sada izabrana, za koju mnogi kažu da je Milanovićeva, dobila veliku šansu. Razni analitičari imaju razne stavove o tome hoće li je i iskoristiti, ali je naravno teško bilo što govoriti dok se događaji ne razviju sljedećih dana.

- Ne vidim da to ide u dobrom smjeru, tvrdi Kolarić.

Šire se i razne glasine, koje je sada teško provjeriti. U predsjedništvo stranke ušla je i Kristina Ikić Baniček, koja nije do sada imala loše odnose sa svojom županijskom organizacijom, a govori se da je jedan od prvih poteza novog vodstva bio i prijedlog o raspuštanju županijske organizacije. Sličnog smo se nagledali, ne naravno samo i isključivo u SDP-u, a ako se ta informacija pokaže točnom sigurno je da će slijediti i daljnji obračuni na lokalnoj razini.

Svi se, međutim, slažu da se SDP-u znatno zakomplicirala i situacija na domaćoj političkoj sceni, prije svega zato što je HDZ bez obzira na afere koje se valjaju ojačao, a pojavili su se i novi ljudi, stranke i pokreti. Kolarić kaže da je situacija u hrvatskoj politici postala puno izazovnija, pa tako i za SDP, jer je na ljevici sve više onih koji mogu ugroziti poziciju SDP-a.

- Pored Možemo koji su izvrsni, tu su i dvije tj. tri zastupnice liberalne opcije koje će sigurno biti jako aktivne i uspješno koristiti svoje saborske mandate na centru, veli ona.

I, naravno, postavlja se ono krucijalno pitanje - može li Hrvatska uopće funkcionirati bez jake lijeve stranke, koja bi bila balans vlasti i desnici uopće. Kolarić kaže da je apsolutno potrebna jaka stranka lijevog centra.

- Ali to što je potrebno i čime se rukovodi vodstvo SDP-a očito se ne poklapa. Oni nisu vođeni primarno interesom društva, jer bi postupali drukčije, nego se rukovode interesom osobnog opstanka. Tako se dolazi i do odgovora zašto se eliminira "druga strana", prije svega zbog nagomilanih starih sukoba po principu "ti si meni, ja sam tebi" i zbog želje za apsolutnom poslušnošću i kontrolom.

Postoji i problem vjerodostojnosti i dosljednosti, što se u SDP-u tumači na različite načine, pa i na taj da za jedne vrijedi jedno, a za druge drugo pravilo.

- Što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozvoljeno volovima, moglo bi se reći, komentira Kolarić i na primjeru Željka Sabe.

- On je ozbiljan problem za SDP, ali Sabo je na unutarstranačkim izborima dobio izbore. Istovremeno, Vinko Grgić sjedi u zatvoru, a vodstvo poručuje se da će se s njim "razgovarati". To je taj dvostruki kriterij, jer ako se miče Sabu iz predsjedništva mora se donijeti i odluka o izbacivanju ili zamrzavanju članstva Vinku Grgiću. A zašto ga ne miču? Zato što ima saborski mandat, pojašnjava.

Slični primjeri nedosljednosti vuku se i za SDP-om, a to naravno nije dobra poruka ni za članstvo, ni za simpatizere ljevice. Primjeri se vuku i u prošlost, od mandata Zorana Milanovića do danas. A oportunizam je najčešće i prepreka da se stvori jača kadrovska baza s ljudima prepoznatljivima u javnosti.

HDZ je tu bolje igrao, ima prepoznatljive ljude koje javnost uvažava, poput premijera i šefa stranke Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, ali i glavnog saborskog operativca Branka Bačića, koji odlično radi svoj posao. Tu su i Zdravko Marić, pa nove snage poput Vilija Beroša. Za SDP se nažalost ne može reći da ima ljude tog kalibra. Upravo se ti ljudi, tvrde analitičari koji ne navijaju ni za lijevu, ni za desnu opciju, mnogo jasnije određuju prema prioritetima u društvu i problemima ljudi, a od SDP-ovaca se naprosto ne čuju rješenja koja bi privukla građane.

Povezane vijesti

• HDZ: Potrebna je strategija migracijske politike
• Kolarić: Sporazum o suradnji SDP-a i Možemo krajem ove godine ili početkom iduće
• SDP: Izbor profesorice koja negira ustaške zločine za dekanicu mora se zaustaviti