Godišnje u mirovinu odlazi oko 50 tisuća zaposlenih i to većinom u punu i prijevremenu starosnu mirovinu. Muškarci mogu u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života uz uvjet da imaju 35 godina staža, dok je za žene ta granica ove godine 58 godina i 9 mjeseci starosti uz 33 godine i devet mjeseci staža. Ženama se uvjeti za odlazak u mirovinu povećavaju za tri mjeseca svake godine i od 2030. godine izjednačit će se s muškarcima. Ove godine žene mogu u starosnu mirovinu u dobi od 63 godine i 9 mjeseci, a muškarci sa 65 godina, uz najmanje 15 godina staža, prenosi Večernji.hr.
U mirovinu odlaze generacije rođene krajem 50-ih ili početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, čija je radna karijera počela u socijalizmu. Ta je generacija prošla i teško iskustvo ratne ekonomije te tranzicijskih i pretvorbenih problema, kada su se poslovi gubili preko noći ili radnici mjesecima nisu primili nikakve plaće. Još veći problem imaju ljudi koji su možda radili u nekoj od bivših jugoslavenskih republika te i od njih potražuju dio staža. Svima koji planiraju u mirovinu u sljedećih godinu dana savjetuje se da predaju zahtjev za pretkompletiranje njihovih mirovinskih podataka. Obavijest o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu mirovinu može se podnijeti preko portala e-građani ili predajom obrasca u područnom uredu HZMO-a. U tih godinu dana trebale bi se raščistiti moguće nedoumice oko plaćenih doprinosa i staža zbog kojih neki ljudi mjesecima, pa i godinama, čekaju na prvu mirovinu.
Pretkompletiranje je posebno važan korak za radnike koji su tijekom radnog vijeka bili obrtnici, pripadnici samostalne profesije, poljoprivredni osiguranici ili registrirani porezni obveznici koji su sami sebi plaćali doprinose. Takvih je trenutačno više od stotinu tisuća. Bilo je i radnika koji su ostajali bez posla pa su sami uplaćivali produljeno osiguranje kako ne bi imali prekide staža. Često ih, pred mirovinom, HZMO traži dokaz plaćenih doprinosa za razdoblje otprije 20 ili 30 godina. – Nemam više uplatnice, tko će ih čuvati 30 godina. Nije mi jasno zašto me traže uplatnice kad je taj staž evidentiran u mojoj radnoj knjižici, požalio nam se jedan budući umirovljenik. Drugi je čuvao uplatnice, no one su sad izblijedile i potpuno nečitke. Trećoj osobi roditelji su neko vrijeme plaćali poljoprivredno osiguranje, ali ne može naći uplatnice.
Na pitanje zašto HZMO traži od ljudi koji su uplaćivali produljeno osiguranje ili su bili u statusu slobodnih profesija da dostave dokaze o plaćenim mirovinskim doprinosima čak i kada je taj staž uredno upisan u radnu knjižicu, dobili smo opširan i neodređen odgovor. Takve bi se evidencije trebale rješavati promptno, a ne s 30 i više godina zakašnjenja, prenosi Večernji.hr.
– Osim osoba u radnom odnosu, u obveznom mirovinskom osiguranju su i samostalni obveznici doprinosa (primjerice obrtnici, samostalne profesionalne djelatnosti). Za razliku od radnika, oni su sami za sebe obveznici uplate doprinosa i staž osiguranja im se priznaje na temelju plaćenih doprinosa prema potvrdi tijela nadležnog za isplatu. Na temelju upisa u odgovarajući registar ili rješenja nadležnog tijela o obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti uspostavlja se svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju i evidentiraju se odgovarajući prijavno-odjavni podaci. U skladu sa zakonskim odredbama, navedena razdoblja priznaju se u staž pod uvjetom da su plaćeni doprinosi – odgovorili su u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
