Stiže novi Zakon o grobljima nakon 26 godina: Stroža pravila - ali i veće kazne

(Arhiva Glasa Istre)

Prvi puta nakon 1998. godine Hrvatska dobiva novi Zakon o grobljima. Prošloga tjedna u Saboru je većinom glasova zastupnika prihvaćen Prijedlog zakona o grobljima koji će sa svim primjedbama, prijedlozima i mišljenjima biti upućen na izradu Konačnog prijedloga, piše N1.

Potrebu za donošenjem novog Zakona o grobljima u prvom redu je uvjetovala činjenica da su postojeća groblja u mnogim općinama i gradovima došla do ruba svojih kapaciteta. Naročito u velikim gradovima.

Članak 13. Prijedloga zakona o grobljima kaže da na nadgrobnoj ploči ili spomen-obilježju, osim obveznih podataka o umrloj osobi (imena, prezimena, godine rođenja i smrti) mogu biti podaci o osobama koje podižu nadgrobnu ploču ili spomen-obilježje, tekstualni nadgrobni natpisi, simboli i druga uobičajena grobna obilježja koja pripadaju grobnoj ikonografiji i simbolici lokalne sredine ili su univerzalnog značenja.

Zabranjeno je – a to je novina spomenuta na početku teksta – da se izvedbom grobnog mjesta i spomen-obilježja vrijeđaju nacionalni, vjerski ili moralni osjećaji građana kao i vrijednosti Domovinskog rata te na bilo koji način veliča agresija na Republiku Hrvatsku ili oružana pobuna protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionici u toj pobuni.

Ako su takvi simboli ili natpisi postavljeni na grobnim mjestima i spomen-obilježjima nakon 30. svibnja 1990. godine, moraju biti uklonjeni u roku od 30 dana nakon stupanja zakona na snagu. U suprotnom, za vlasnike tih grobnih mjesta ili spomen-obilježja zakon predviđa novčane kazne u iznbosu od 1.000 do 5.000 eura, piše N1.

Odluku o tome koji bi nadgrobni spomenici u tom smislu bili sporni, donosit će posebna povjerenstva u svakoj županiji.

Prema Zakonu o grobljima, umrlu osobu u pravilu se ukapa na groblju u mjestu gdje je imala prebivalište, a iznimno izvan mjesta prebivališta ako je tako sama odredila za života ili ako tako odredi obitelj umrle osobe, odnosno oni koji su za života skrbili o njoj.

Iznimno je dopušteno umrlu osobu ukopati izvan groblja, ali uz odobrenje grada ili općine i uz prethodno pozitivno mišljenje sanitarne inspekcije i tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zdravstva.

Novost je da će kremirani posmrtni ostaci umrle osobe, osim na groblju, moći biti prosipani i izvan groblja, ali u skladu s odlukom predstavničkog tijela grada ili općine.

Radi dobivanja više mjesta za ukop, a uz prethodna odobrenja, dopušteno je da se posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa. Također, moguće je i premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop, što se može obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu.

U članku 9. Zakon o grobljima kaže da predstavničko tijelo grada ili općine može donijeti odluku o zatvaranju groblja kada na njemu više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta, ali i dalje postoji mogućnost ukopa u postojeća grobna mjesta.

Dosad je premještanje groblja ili dijela groblja bilo moguće tek nakon stotinu godina od posljednjeg ukopa, a novim zakonom taj se rok drastično smanjuje na 30 godina. To je obrazloženo potrebama raznih infrastrukturnih projekata, pogotovo onih od nacionalnog interesa poput izgradnje cesta, a koje ometaju lokacije postojećih, desetljećima nekorištenih groblja.

U slučaju neodržavanja grobnog mjesta, Upravitelj groblja može u roku od 30 dana od saznanja za tu okolnost naložiti korisniku grobnog mjesta da ga uredi. Ovaj potom ima na raspolaganju 15 dana da to učini. Ako se korisnik ogluši na to, upravitelj groblja može samostalno u roku od 30 dana poduzeti potrebne radove na grobnom mjestu i ispostaviti korisniku račun za troškove.

Kada je riječ o potrebi za opsežnijim radovima, korisniku se daje rok od šest mjeseci da uredi grobno mjesto, a ako to ne učini, u narednih šest upravitelj groblja također može poduzeti potrebne radove i troškove istih naplatiti korisniku.

Zakon donosi i novine oko nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju prava korištenja grobnog mjesta Upravitelju groblja dostavlja sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda. Korisnik grobnog mjesta može svoje pravo korištenja grobnog mjesta ustupiti trećim osobama nakon što s njima sklopi pisani ugovor ovjeren kod javnog bilježnika.

Za korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme plaća se naknada za održavanje i upravljanje grobljem (grobna naknada) koja se u pravilu naplaćuje jednom godišnje. No, samo plaćanje te grobne naknade korisnika ne oslobađa obveze održavanja grobnog mjesta. Visinu nakande određuje Upravitelj groblja.