Dodjela Zlatne penkale, nagrade koju dugi niz godina Hrvatska turistička zajednica dodjeljuje međunarodnim turističkim novinarima za radove na temu posebitosti Hrvatske, okupila je, ove godine u Istri, 28 najboljih koji su pak Grand prix nagrade dobili u šest kategorija. Sama svečanost proglašenja organizirana je u vinariji Kozlović koja se, prema izjavama nagrađenih, iskazala kao idealno mjesto za jedan ovako značajni novinarski skup.

Bila su ta tri istarska dana, novinarima su organizirani i stručni izleti dok je smještaj bio u Novigradu, prigoda i za razgovor s Kristjanom Staničićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice, ujedno i osobom sa značajnom međunarodnom reputacijom na stručnoj sceni globalnog turizma.

Izazovna sezona

Lijepo je vidjeti kako nas doživljava globalna medijska scena. S obzirom na to da je bila riječ o novinarima iz 15 država, dobiva se na takav način i jako dobar odraz naše slike iz različitih kultura. No, vratimo se mi u realnost, pred nama je Uskrs, tradicionalna razdjelnica nakon koje kreću dani najvažnijeg dijela turističke godine. Kakva su očekivanja, što nas čeka, globalno-politički opet živimo jednu turbulentnu godinu?

- Uskrs tradicionalno znači i prvi veći priljev gostiju u hrvatske destinacije, a iskustva pokazuju da što je Uskrs kalendarski kasnije da su onda i bolji rezultati. Lani je Uskrs bio krajem ožujka te smo tijekom tog produženog vikenda imali više od 120 tisuća turističkih dolazaka i 381 tisuću noćenja. Kako je Uskrs ove godine dosta kasnije, tijekom tog produženog vikenda predviđamo i nešto veći turistički promet od lanjskog. Dakle, očekujemo pozitivan trend i pojačani promet, odnosno vrlo dobar doprinos Uskrsa ukupnim rezultatima ovogodišnje predsezone. Bit će to dobra uvertira za preostali dio turističke godine koja će, jasno je po svim pokazateljima, biti vrlo zahtjevna. To se ne odnosi samo na Hrvatsku, moramo znati da se sektor putovanja na globalnoj razini susreće s brojnim izazovima koji onda, u konačnici, značajno utječu i na navike samih potrošača, u ovom kontekstu ljubitelja putovanja koji više nego ikada prije biraju destinacije na temelju cijene, a potom i po drugim parametrima kao što su sigurnost, kvaliteta ponude, ugodna klima i sve ostalo.

Prošli ste sve najznačajnije turističke sajmove nakon kojih su se, u pravilu, mogle čuti ocjene kako su najave dobre, no nedovoljno jasne za sam središnji, ljetni dio godine. Je li se situacija u ovih nekoliko tjedana, od sajma u Berlinu primjerice, promijenila?

- Povratne informacije partnera sa stranih tržišta govore kako su first minute rezervacije prošle dobro, dok je za širu sliku, odnosno ocjenu, potrebno sačekati i last minute ponude. Navedeno je i vrlo logično s obzirom na izraženu želju potrošača da u ovim okolnostima inflacije i generalnog rasta cijena ostvare određene uštede. Nama je glavni ljetni dio turističke godine vrlo važan za ukupne rezultate hrvatskog turizma te sam siguran kako će svi turistički dionici uložiti maksimalne napore da taj glavni ljetni dio odradimo na način koji će polučiti zadovoljavajuće rezultate.

"Zauzdavanje" brojki

Dulje se vrijeme, pa tako i kroz strateške dokumente najavljuje svojevrsno "zauzdavanje" brojki. Isticali ste da je broj noćenja što se približio 110 milijuna hrvatski maksimum?

- Prije svega, smatram da je potrebno postići određeni odmak od pukog brojanja gostiju u turizmu. Naravno da je broj turista na destinaciji pokazatelj određenih trendova, ali dugoročno gledano to ne smije biti krajnji cilj kojem trebamo težiti. Za početak, mjerilo uspješnosti nam mora biti cijela godina, a ne primjerice samo njen glavni ljetni dio. Mjerilo uspješnosti nam mora biti i zadovoljstvo gosta posjetom Hrvatskoj, ali i zadovoljstvo lokalnog stanovništva.

Kada pak govorimo o broju gostiju, poanta je bila poručiti kako u glavnim ljetnim mjesecima, s obzirom na trenutno stanje kapaciteta i infrastrukturu, nije uputno težiti daljnjem rastu turističkog prometa jer tako ugrožavamo održivost turizma. Drugim riječima, može Hrvatska tijekom godine ostvariti i nešto više od 110 milijuna turističkih noćenja, ali taj rast moramo isključivo tražiti u razdobljima pred i posezone.

Nije li onda logično da stagnacija, pa čak i pad broja noćenja mogu biti zapravo – pozitivni. S kapacitetima koje imamo i s velikom brigom za standard lokalnog stanovništva, posebno onog njegovog dijela koji se ne bavi turizmom, tu smo gdje jesmo, rast ni ne očekujemo?

- Teško je generalizirati jer se situacija razlikuje od regije do regije, odnosno od destinacije do destinacije ako govorimo o mikrorazini. Drugim riječima, ako i kada govorimo o broju gostiju negdje je daljnji rast realan cilj, a negdje je stagnacija rekao bih poželjnija opcija. Upravo zato smo u sektoru turizma, uz svesrdnu podršku Vlade, usvojili određene zakonske okvire i pravilnike koji samim destinacijama omogućuju sustavno i pravilno upravljanje turizmom na njihovom području. To je suština pravog destinacijskog menadžmenta, modela u kojem svaka destinacija sama za sebe mora znati kakav turizam želi razvijati, koje goste privlačiti, što im nuditi i kako se pozicionirati na tržištu.

Stalno ističemo kako nam je potreban rast kvalitete, ne samo "fizičkih brojki", kako imamo nekoliko puta manji broj hotela od zemalja s kojima se želimo uspoređivati, a to su prije svih Italija, Francuska i Španjolska. Kakvi su pomaci u rastu broja hotelskih kreveta?

- Trenutačnu smještajnu strukturu Hrvatske, kada govorimo o komercijalnom segmentu, karakterizira oko 656 tisuća osnovnih kreveta u obiteljskom smještaju, oko 250 tisuća u kampovima i nešto više od 180 tisuća u hotelima. Rast kapaciteta prisutan je u svim vrstama smještaja, u obiteljskom smještaju izražen je najveći rast unazad nekoliko godina, dok je u segmentu hotela taj rast manje dinamičan, prvenstveno zbog zahtjevnosti takvih kapitalnih investicija i projekata za čiju je realizaciju potrebno puno više vremena. Nama su svakako potrebni novi hotelski kapaciteti i zato pozdravljam sve nove investicije i najave, kao i dolazak međunarodno prepoznatih brendova hotelskih lanaca koji će nam, uz domaće, između ostalog, podići i renome kao destinaciji.

S druge strane, da bi rast mogao biti nastavljen, mnogo se pažnje posvećuje golemom "bazenu" kontinentalnog prostora. Iako se često ističe, pa tako i na sajmovima, postoci njihovog udjela, čak i kad se radi o većem dijelu kontinentalnog prostora jadranskih županija – sasvim simboličnih 2,5 posto.

- Promatramo li turistički promet ostvaren na godišnjoj razini, oko 95 posto prometa se realizira u jadranskim županijama, dok se preostalih oko 5 posto odnosi na kontinentalne županije i grad Zagreb. Dakle, jasno je kako je turizam u našoj zemlji najizraženiji na obali i otocima, no njegovim daljnjim razvojem na kontinentu možemo postići mnoge benefite. Osim poticanja ravnomjernijeg gospodarskog razvoja svih dijelova Hrvatske, na ovaj način možemo smanjiti i određene regionalne razlike, otvarati nova radna mjesta, realizirati cjelogodišnje poslovanje u turizmu, dok Hrvatsku još snažnije možemo predstavljati kao destinaciju s raznovrsnom i kvalitetnom ponudom, što u konačnici povećava konkurentnost naše zemlje na međunarodnom tržištu.

Autentična ponuda

Spominjali smo hotele, ali kakve su refleksije provođenja zakona koji je primjerno posvećen otvorenju novih kapaciteta unutar privatnog smještaja. Dio jadranskih gradova, pa tako i Zagreb postižu dobre rezultate, kako dakle do pomaka "urbanog turizma" pod novim uvjetima?

- Nedavno je u Splitu održan IV. kongres obiteljskog smještaja u sklopu kojeg je govora bilo i o aktualnoj reformi koja za cilj ima očuvanje onog što prepoznajemo kao smještaj u domaćinstvu, odnosno želimo zaštiti sve one koji se tradicionalno time bave, u odnosu na ostale iznajmljivače u kratkoročnom najmu.

Promatrajući ukupno raspoložive smještajne kapacitete u komercijalnom segmentu hrvatskog turizma, obiteljski smještaj ostvaruje udio od 60 posto te upravo zbog toga važnim smatramo uvođenje programa oznake prepoznatljivosti obiteljskog smještaja s naglaskom na domaćinstva. Naš je cilj imati prepoznatljivu oznaku koja će jamčiti kvalitetu smještaja, privlačiti goste u destinaciju, odražavati autentičnost ponude, ali i koja će biti sinonim za gostoljubivost domaćina i kvalitetu pružene usluge. Hrvatska je vrlo dobro prepoznata po kvalitetnom obiteljskom smještaju i baš ti autohtoni domaćini su konkurentska prednost naše zemlje u odnosu na ostale turističke destinacije.

Na kraju, ne možemo voditi jedan razgovor o turizmu, a da ne spomenemo – cijene. Koliko god da je jedan veliki dio njih koji simbolizira kuglica sladoleda izložen tržištu, sugerirali ste zauzdavanje kako bismo, pa i u odnosu na druge turističke zemlje zadržali konkurentnost.

- Razna tržišna istraživanja pokazuju kako je namjera putovanja, unatoč negativnom ekonomskom kontekstu, i dalje na visokoj razini, odnosno čak i većoj nego lani. Dakle, jasno nam je da su potencijalni putnici spremni štedjeti u drugim sferama života kako bi i dalje mogli realizirati svoja putovanja, ali će pritom posebnu pozornost pridavati cijenama, odnosno birat će one destinacije za koje procjenjuju da nude adekvatnu vrijednost za novac. Zato kontinuirano resorni ministar Tonči Glavina i ja pozivamo sektor na pametno formiranje cjenovne politike politike jer su cijene postale najvažniji kriterij za odabir destinacija, trenutačno možda važniji i od percepcije sigurnosti. Kao zemlja moramo učiniti apsolutno sve da steknemo percepciju destinacije koja nudi vrijednost za novac.

Povezane vijesti

• PARK PLAZA HISTRIA DOMAĆIN: Autorima najboljih objava o Hrvatskoj i njenom turizmu dodijelit će se "ZLATNA PENKALA"
• HTZ pokrenuo kampanju za rano bukiranje na najvažnijim tržištima
• Staničić: Četiri od top pet hrvatskih odredišta su u Istri, no važnije je zadovoljstvo koje je na Poluotoku uvijek na razini