arhiv hrt-a
Najvrjednija zbirka audiovizualnih materijala novije hrvatske povijesti pred propadanjem
(Snimio Luka Stanzl/Pixsell)
Arhiv HRT-a, najvrjednija zbirka audiovizualnih materijala novije hrvatske povijesti, ozbiljno je ugrožen i prijeti mu propadanje, a za restauraciju i digitalizaciju gradiva treba čak 38 milijuna eura, ističe se u posljednjem izvješću o stanju prisavskog arhiva
U izvješću o stanju arhiva, koji je još 2012. bio proglašen kulturnim dobrom, alarmantno se upozorava na filmsko arhivsko gradivo kao "najvrijednije, najkompleksnije i najugroženije" i za koje bi, sudeći prema dosadašnjem tempu, trebalo čak 60 godina pripreme za digitalizaciju.
"Proces digitalizacije nije započeo zbog nedostatka tehnologije i radne snage koja ima iskustva rada sa filmom. Hrvatska radiotelevizija nema tehnologiju za digitalizaciju filma, a posebno ne za visoko produktivnu digitalizaciju", ističe se u izvješću u posjedu Hine koje je prošle godine upućeno ravnatelju HRT-a Robertu Švebu.
Napominje se i da je rizik od propadanja iznimno visok (5 od 5) te da je nužno osigurati novac za financiranje digitalizacije. Budući da u Hrvatskoj ne postoje dovoljni kapaciteti koji bi osigurali da se filmska arhivska baština digitalizira u prihvatljivom roku od pet godina, zaključuje se i da je potrebno raspisati međunarodni javni natječaj za vanjsku uslugu.
Filmovi pred istekom vijeka trajanja
"Kapacitet pripreme HRT-a iznosi 500 kutija filma godišnje, što bi značilo da bi priprema za digitalizacija trajala 60 godina, a film je već sada u trenutku isteka vijeka trajanja", navodi se u dokumentu koje potpisuje rukovoditelj Arhiva HRT-a Blago Markota. Zaključuje se i kako je "zbog davne dospjelosti vijeka trajanja filmskih vrpci arhivska kolekcija u situaciji visokog rizika od propadanja" zbog čega se predlaže urgentna pretvorba filmskih zapisa u digitalni oblik.
No, pokušaj spašavanja filmskog Arhiva HRT-a, osim angažiranja vanjske usluge, ima i svoju cijenu. Prema tom izvješću, trošak pretvorbe (digitalizacije) filmskih vrpci (16 mm i 35 mm) iznosio bi čak 25,3 milijuna eura.
Osim filmskog arhiva, ogroman problem su i audiovizualni materijali nastali od 1956. Kolekcija najstarijih nosača, tzv. AVR i VPR, nastalih do 1990. digitalizira se vanjskom uslugom budući da je riječ o specifičnom znanju rada na uređajima starim više desetaka godina.
"Takvo znanje danas ima mali broj ljudi u svijetu, dok na HRT-u ne postoji osoba koja je ikada radila na predmetnom produkcijskom arhivskom lancu niti HRT ima tehnologiju nužnu za čitanje takvih nosača", navodi se u izvješću. No, do danas je, kako se navodi, digitalizirano 100 posto kolekcije AVR nosača što je sačuvalo 5100 sati audiovizualnog sadržaj, a VPR je digitaliziran svega u opsegu 9 posto kolekcije ili oko 1000 sati.
Cjelokupna realizacija će se ostvariti vanjskom uslugom u iduće tri godine, rizik od propadanja je vrlo visok (5 od 5), a trošak vanjske usluge procjenjuje se na 1,5 milijuna eura. Osim navedenog, u Arhivu HRT-a pohranjeno je i oko 300.000 beta nosača (kazeta) koji su visoko ugroženi (5 od 5) jer im je dospio vijek trajanja.
"lnvesticija u dodatne tehničke kapacitete za digitalizaciju beta je 2,5 milijuna eura nakon čije realizacije bi se smanjilo vrijeme završetka digitalizacije sa sadašnjih 20 na pet godina. Moramo istaknuti kako 20 godina nije prihvatljiva opcija zbog visoke vjerojatnosti propadanja sadržaja." ističe se u dokumentu HRT-a.
Uspješno digitalizirano više od 85 posto audio arhive
Ukupni troškovi digitalizacije APR-a, VPR-a i Bete iznose 6,25 milijuna eura, a troškovi za hemeroteku (zbirku novinskih isječaka), baze podataka i sustav pohrane iznose dodatnih 6,75 milijuna eura. Ukupni troškovi digitalizacije iznose 38,3 milijuna kuna, ističe se u izvješću i u kojem se, kao rijetka svijetla točka, navodi da je, od početka digitalizacije 2005. uspješno digitalizirano više od 85 posto audio arhive HRT-a.
No, bez obzira na to, u dokumentu HRT-a se zaključuje da je cjelokupni arhiv, koji je i kulturna baština, "u visokom stupnju rizika od propadanja sadržaja zbog dospjelosti vijeka trajanja nosača sadržaja, prvenstveno filma, vpr-a i beta kazeta".
S druge strane, problem s arhivom prolazi u sjeni provedbe plana konsolidacije HRT-a i sporazumnih raskida sa stotinama zaposlenika javnog medijskog servisa, a samo su rijetki dosad upozoravali na mogući "tihi" nestanak kulturne baštine.
"Slijedeće godine HRT će proslaviti 100 godina postojanja, 100 godina od prvog pozdrava s valova radija – Halo, halo, ovdje Radio Zagreb! Ta činjenica dovoljno govori o ogromnoj važnosti jedinstvene Arhive HRT-a koju bi trebalo restaurirati, digitalizirati i dati na javnu upotrebu vrijednu radio i televizijsku baštinu", kazala je za Hinu potpredsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Urša Raukar-Gamulin (Možemo).
Dodala je i da je od ravnatelja Šveba zatražila da joj dostavi Projektni plan zaštite, očuvanja i korištenja arhivskih sadržaja jer se u izvješću ravnatelja o radu HRT-a za 2023. nijednim slovom nije spomenuo arhiv. "To jasno govori o potpunoj nebrizi i nezainteresiranosti uprave i ravnatelja. Čuvanje arhiva bilo je na leđima predivnih pojedinaca i sve što je sačuvano možemo upravo njima zahvaliti. No, oni nisu imali ovlasti da poduzmu neophodne velike organizacijske i financijske korake", kazala je dodavši i kako je rješenje jasno i nije tako komplicirano.
"Vlada RH i Ministarstvo kulture i medija trebaju hitno odvojiti potrebna sredstva i odrediti rokove u kojima se pojedini dijelovi arhive trebaju dovesti u red. Moraju to učiniti doslovno sada i odmah jer u suprotnom, uskoro se neće imati što restaurirati i digitalizirati, vrijedna arhiva će nepovratno propasti", zaključila je.
Miroslav Edvin Habek
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
